Uvodnik. Cijenjeni čitaoci. InfoKOM Broj 34 Oktobar Izdavač: VANJSKOTRGOVINSKA / SPOLJNOTRGOVINSKA KOMORA BOSNE I HERCEGOVINE

Transkript

1

2 InfoKOM Broj 34 Oktobar Uvodnik Izdavač: VANJSKOTRGOVINSKA / SPOLJNOTRGOVINSKA KOMORA BOSNE I HERCEGOVINE Urednica: Almira Huseinović Vanjski saradnici: Elvira Ahmetović, savjetnik Duda Adžović Čedomir Spasojević Almir Terzić Lektor: Loris Zubanović Adresa: Vanjskotrgovinska komora BiH - INFOKOM Branislava Đurđeva Sarajevo Kontakt: Almira Huseinović T: F: almirah@komorabih.ba Dizajn i priprema: Vedad Voloder Štampa: BEMUST d.o.o. Tiraž: 2000 Cijenjeni čitaoci protekle dane oktobra obilježili su provedeni opći izbori u Bosni i Hercegovini, posjeta američke državne sekretarke Hillary Clinton regiji, kontroverze oko snimanja filma Angeline Jolie te blokade carinskih terminala i graničnih prijelaza od strane prijevoznika iz Republike Srpske. Sa stanovišta Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine, ova posljednja tema je imala poseban značaj. Naime, dio prijevoznika iz Republike Srpske blokirao je granične prijelaze i terminale u RS, tražeći suspenziju Pravilnika o uvjetima i postupku izdavanja licenci za obavljanje međunarodnog cestovnog prijevoza. Protesti, koji su potrajali sedam dana, uzrokovali su ogromne finansijske gubitke, koji se mjere desetinama miliona maraka. Iz Uprave za indirektno oporezivanje kažu da je prosječna dnevna naplata od zakonom predviđenih uvoznih dadžbina oko 15 miliona maraka. Pokazuje to da će privreda Bosne i Hercegovine trpjeti posljedice. Šta je uistinu pozadina cijele priče? Nisu malobrojni oni koji cijene da iza svega stoji opet politika i težnje određenih političara da državne nadležnosti spuste na entitete. Državni ministar transporta i komunikacija, iako usamljen, čini se, uspio je spasiti obraz državne vlade i naći rješenje koje u ovom trenutku pomiruje suprotstavljene težnje u ovoj oblasti. Primjena spomenutog Pravilnika odgađa se do 30. juna godine. U ovom izdanju InfoKoma očekuju vas brojne zanimljivosti i aktuelne teme. Gosti InfoKoma su NJ. E. Aleksandar Bocan-Harčenko, ambasador Ruske Federacije u BiH, Mustafa Mujezinović, Kemal Kozarić, Amer Jerlagić. Čitajte InfoKom! Urednica Almira Huseinović

3 Izdvajamo iz sadržaja... 11Nijemac od bosanske rakije želi napraviti svjetski brend Nakon više od jednog stoljeća, impresije princa Rudolfa iz naše zemlje inspirisale su mladog Nijemca Olivera Wagnera Pikkemaata, kojega je životna bujica godine dovela upravo u Bosnu i Hercegovinu kao predstavnika SFOR-a. On je, po ugledu na princa Rudolfa, svoju rakiji nazvao Bosnish Slivovitz. >>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>> 16Halal certifikat za bolji kvalitet Početkom decembra ove godine, Agencija za certificiranje halal kvalitete u saradnji sa IHI Alliance (International Halal Integrity Alliance) organizirat će workshop na kojem će govoriti o testiranju i labaratorijskim analizama za dokazivanje halal statusa proizvoda. Od januara godine Agencija za certificiranje halal kvalitete BiH predsjedavat će European Association of Halal Certifiers (AHC-Europa). >>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>> 24Euro protjeran iz platnog prometa 1. oktobra euro je u Federaciji BiH prestao biti platežno sredstvo. Naime, prema novom zakonu o deviznom poslovanju koji je donesen ovog ljeta, a čija primjena je počela 1. oktobra, platni promet u FBiH obavlja se jedino u konvertibilnim marakama. Ugostiteljski objekti, trgovine, tržni centri, benzinske pumpe, turističke agencije, hoteli više ne smiju od kupaca, gostiju, klijenata za kupljenu robu ili uslugu primati eure. U suprotnom, riskiraju da budu novčano kažnjeni. >>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>> 29Investitori digli ruke od Poštanske banke Nakon što su propali pokušaji dokapitalizacije, Poštanska banka je po nalogu Agencije za bankarstvo stavljena pod privremenu upravu. Za prodaju većinskog paketa dionica od 57,24% kapitala slovenski fond Poteza od turskog investitora tražio 7,5 miliona eura. Mali dioničari smatraju da su njihova prava ugrožena, te najavljuju tužbe protiv odgovornih. >>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>> 39NJ. E. Aleksandar Bocan-Harčenko, ambasador Ruske Federacije u BiH: Rusija je spremna investirati u BiH nekoliko stotina miliona eura! U projekat istraživanja naftnih zaliha ruske firme Zarubežnjeft i Gazprom namjeravaju uložiti 120 miliona eura. Prilikom nedavne posjete visoke ruske političko-privredne delegacije BiH razmatrala se i mogućnost izgradnje gasovoda, kao ogranka Južnog toka, željeznice, elektrana i drugo. Ruski biznis mogao bi odigrati značajnu ulogu u formiranju općebosanskog tržišta. >>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>> 54Kako preživjeti selidbu? Za selibdu stručnjaci kažu da je jedan od najstresnijih momenata u životu. Kako biste to izbjegli, i, prepustite brigu o vašim umjetninama, namještaju i pokućstvu profesionalcima koji su osposobljeni za usluge selidbe i prijevoza, te svoju osnovnu djelatnost provode prefesionalno i s dužnom pažnjom. InfoKOM - Broj 34 - oktobar

4 Nagrade Vlade PK za certificirana preduzeća Vlada Posavskog kantona (PK) i ove će godine dodjeljivat finansijska sredstva kao nagrade za uveden i certificiran sistem upravljanja kvalitetom po međunarodnim standardima. Kantonalno Ministarstvo industrije, energetike i prostornog uređenja objavilo je javni poziv za prikupljanje zahtjeva za odobravanje tih sredstava privrednim društvima na području tri posavske općine (Orašje, Domaljevac i Odžak). Riječ je o nepovratnim sredstvima koja će biti uručena preduzećima koja uvedu i certificiraju sistem upravljanja kvalitetom. Maksimalni iznos je do KM, a za ovu namjenu kantonalna Vlada osigurala je KM. Dodijeljene diplome za 75 nezaposlenih U prostorijama Sarajevske regionalne razvojne agencije (SERDA) uručene su diplome za 75 nezaposlenih osoba koje su uspješno završile edukaciju iz informatike. Edukacija je obuhvatila module Word, Windows, Excel, Internet i Outlook. To je treća grupa nezaposlenih koji su prošli besplatnu edukaciju u okviru projekta Centar za prekvalifikaciju i zapošljavanje. Projekat predstavlja savremeni mehanizam u procesima zapošljavanja putem osposobljavanja i obuke odraslih, a prema zahtjevima i potrebama privrede i tržišta rada. Potpisan ugovor sa firmom iz Sijetla Predstavnici preduzeća Tehnički remont iz Bratunca i kompanije PV Arms iz Sijetla potpisali su u Banjaluci ugovor o poslovno-tehničkoj saradnji, koji će u ovom trenutku omogućiti upošljavanje oko 50 radnika, s ciljem da ih bude 100. Predsjednik Vlade RS Milorad Dodik, koji je prisustvovao potpisivanju ugovora, rekao je da razgovori sa ovom američkom kompanijom, koja se bavi reparacijom starog naoružanja i plasmanom na tržišta širom svijeta, traju već duže vrijeme, dodavši da je riječ o jednoj od najznačajnijih kompanija u ovoj oblasti. Renault u BiH u augustu ostvario rekordnu prodaju Renault je u augustu godine prodao i isporučio bh. kupcima 128 automobila. Najprodavaniji modeli su bili Megane, koji je u svim karoserijskim izvedbama pronašao put do 51 novog vlasnika i Fluence, sa 36 isporučenih automobila. To je, ujedno, i najbolji mjesečni rezultat u posljednje dvije godine. Za prvih osam mjeseci godine, Renault je u Bosni i Hercegovini prodao i isporučio kupcima ukupno 514 putničkih vozila, što uz 183 privrednih, ukupnu prodajnu brojku podiže na 697 vozila. Nema kupca za Livtex iz Livna Komisija za prodaju imovine livanjske Fabrike vunenih štofova Livtex iz Livna objavila je da ni na treći i posljednji tender za prodaju pokretne i nepokretne imovine ovog preduzeća nije stigla nijedna ponuda. Posljednja ponuđena cijena za prodaju proizvodne hale sa upravnom zgradom i pripadajućom infrastrukturom ukupne površine oko metara kvadratnih, te proizvodne opreme, zaliha gotove robe i repromaterijala, mašinske i stolarske radionice i voznog parka, iznosila je šest miliona maraka ili 50 posto niže od cijene na prvom tenderu. Bijeljinske elektrode na evropskom tržištu Elvako iz Bijeljine, jedna od fabrika kompanije Bobar, uprkos velikoj konkurenciji i krizi metaloprerađivačke industrije, radi u tri smjene, a svoje proizvode izvozi na evropsko tržište, potvrđeno je iz tog preduzeća. Za osam mjeseci ove godine ostvareno je 93 posto od planirane proizvodnje. Direktor Savo Radić kaže da se zapošljavaju novi radnici, a plaće i doprinosi redovno se isplaćuju. Elvako proizvodi elektrode, šine vođice i procesnu opremu, a paleta proizvoda je proširena. Elektroprivreda BiH među 500 najvećih Elektroprivreda BiH jedina je bh. kompanija na tradicionalnoj Deloitteovoj listi TOP 500 najvećih preduzeća u srednjoj i istočnoj Evropi i nalazi se na 406. mjestu. S prostora bivše Jugoslavije među najveće plasirale su se uglavnom kompanije iz Hrvatske, Srbije i Slovenije, dok preduzeća iz Makedonije i Crne Gore uopće nema na listi. Od preduzeća s pro- 4 InfoKOM - Broj 34 - oktobar 2010.

5 stora bivše Jugoslavije na najviše, 18. mjesto, dospio je hrvatski Agrokor, kojem je trgovina donijela prihod od 3,67 milijarde eura, a neto dobit od 32 miliona eura. Izo-ekomont otvara pogon u Vlasenici Firma Izo-ekomont iz Obrenovca otvorit će u Vlasenici pogon za proizvodnju predizolacionih sistema za toplovod daljinskog grijanja i vodovodnih cijevi. Investicija će u prvoj godini iznositi gotovo tri miliona KM, a u naredne dvije još dodatnih četiri do 4,5 miliona KM, izjavio je Srni Milan Joković, direktor vlaseničkog Izo-ekomonta, preduzeća osnovanog odlukom matične firme u Obrenovcu. Joković je rekao da je firma iz Obrenovca planirala da otvori jedan proizvodni pogon u RS, a da je Vlasenica odabrana zahvaljujući inicijativi i poslovnom sluhu Vlaseničana. U Vitkovićima novi pogon Preventa Direktor divizije proizvodnje Preventa u BiH Adnan Smailbegović i direktor firme Prevent Goražde Haris Rahman s direktorom kompanije Enco iz Sarajeva Amirom Hodžićem potpisali su u Sarajevu ugovor o izgradnji nove proizvodne hale Preventa u Vitkovićima kod Goražda. Riječ je o još jednoj u nizu vrijednih investicija Preventa u BiH vrijednoj dva miliona KM. Kako je pojasnio direktor firme Prevent Goražde, osnovane proteklog mjeseca, samo u izgradnju nove proizvodne hale u Vitkovićima bit će investirano milion KM, dok će isto toliko novca biti uloženo u nabavku mašina i opreme. Metalno ugovorilo vrijedne poslove Kompanija Metalno koja trenutno upošljava 400 radnika, ugovorila je za iduću godinu poslove vrijedne osam miliona eura, a do kraja mjeseca potpisat će još dva ugovora u vrijednosti dva miliona eura. Kako je kazao generalni direktor Semiz Šišić, Metalno je nedavno okončalo investicije vrijedne deset miliona KM, tri godine otkako je kompanija privatizirana, a sagrađene su nove proizvodne hale, skladišni kapaciteti i sistem gasovoda. U narednom periodu planirana je rekonstrukcija ili izgradnja sjedišta kompanije te izgradnja hale za teške čelične konstrukcije. Realizacija regionalnog projekta Plava voda U realizaciji regionalnog projekta Plava voda učestvuju općine Zenica, Vitez, Travnik, Novi Travnik i Busovača, a njegova ukupna vrijednost je 32 miliona KM. Kreditnim sredstvima finansira ga Evropska banka za obnovu i razvoj, dok će zenički Vodovod i Općina Zenica učestvovati sa 59 posto sredstava. Dosadašnje aktivnosti u okviru realizacije kapitalnog projekta Plava voda, kojim će se pitanje vodosnabdijevanja Zenice dugoročno riješiti, zasad se odvijaju prema dinamici utvrđenoj u martu ove godine i očekujemo da će početak građevinskih radova biti iduće godine, kako je i planirano spomenutim planom izjavio je za Ekrem Kahriman, direktor Javnog preduzeća Vodovod i kanalizacija. Kvantum isključen sa Sarajevske berze Uprava Sarajevske berze (SASE) je donijela rješenje kojim je iz članstva na Berzi isključena brokerska kuća Kvantum d.d. Sarajevo. Kvantum je isključen na osnovu rješenja Komisije za vrijednosne papire Federacije BiH kojim je imenovanoj brokerskoj kući oduzeta dozvola za obavljanje brokerskih poslova u prometu vrijednosnih papira, te time više ne ispunjava uslove za članstvo na Berzi. Nakon isključenja iz članstva Kvantuma, broj članova Sarajevske berze smanjio se na 15. Brojke maraka iznose grant sredstva Vlade HNK za podsticaj razvoju poduzetništva i obrta za 26 obrtnika s područja tog kantona. 140,3 posto povećan je indeks proizvodnje namještaja za prvih šest mjeseci ove godine, podaci su Grupacije šumarstva i drvne industrije Privredne komore FBiH tona pšenice otkupit će Vlada RS po cijeni od 0,45 KM po kilogramu, što je naviše u regionu, a u odnosu na Srbiju skuplje za 0,10 KM. 804,15 maraka iznosila je prosječna mjesečna isplaćena neto plata po zaposlenom za juli godine u FBiH, što je nominalno više za 0,2 posto u odnosu na juni godine osoba bilo je zaposleno u julu godine u Federaciji BiH, što predstavlja smanjenje broja zaposlenih za 0,03 posto u odnosu na juni godine. 307,9 miliona KM iznosio je bilansni nivo mikrokreditnih organizacija u RS na kraju prvog polugodišta ove godine i manji je za tri posto od stanja na kraju ,9 posto bila je veća industrijska proizvodnja u Federaciji BiH u augustu u odnosu na proizvodnju iz augusta godine, podaci su Federalnog zavoda za statistiku KM iznosio je gubitak Sarajevske berze u prvih šest mjeseci godine, saznaje portal Beta.ba iz nerevidiranog finansijskog izvještaja o poslovanju društva. 50 miliona eura vrijednost je ugovor RS i Evropske investicione banke za izgradnju i rekonstrukciju vodovoda i kanalizacije, koji je utvrdilo Vijeće ministara BiH KM iznosila je bruto dobit Triglav BH osiguranja u prvom polugodištu, što je za 54,4 posto više u odnosu na isti period godine. 3,86 miliona maraka iznosila je neto dobit bankarskog sektora RS u prvoj polovini ove godine, što u odnosu na isti period lani predstavlja pad od 72 posto. InfoKOM - Broj 34 - oktobar

6 GRČKA UKINULA STROGU KONTROLU CIJENA BENZINA U KINI USPOREN RAST STRANIH ULAGANJA Rast direktnih stranih ulaganja u Kinu u augustu je ponovo usporio zbog blagog slabljenja povjerenja u drugoj po veličini svjetskoj ekonomiji. Direktna strana ulaganja u najmnogoljudniju zemlju svijeta u proteklom su mjesecu na godišnjem nivou porasla za 1,4 posto na 7,6 milijardi dolara, javljaju agencije. U poređenju sa julom, kada je rast iznosio snažnih 29,2 posto, august predstavlja znatno usporavanje. U prvih osam mjeseci investicije u Kinu su porasle za 18,1 posto na 66 milijardi dolara, prenosi agencija AP. TELEKOM AUSTRIA KUPUJE DVA BUGARSKA OPERATERA Austrijski telekomunikacijski div Telekom Austria dogovorio je kupovinu dva bugarska kablovska operatera za što će izdvojiti 72 miliona eura. Akvizicijom Megalan Networka i Spectrum Neta navedeni telekom planira proširiti svoju prisutnost na tržištima istočne Evrope, prenosi Bloomberg. Kupovinu dva bugarska operatera austrijskom Telekomu omogućuje Mobiltel, bugarski mobilni operater koji je Telekom Austria kupio godine i koji će na ovaj način proširiti svoju ponudu. NEW YORK NAJSKUPLJI GRAD NA SVIJETU New York je i dalje najskuplji grad na svijetu, ali najviše plaće se ipak i dalje isplaćuju u Švicarskoj, navedeno je u studiji švicarske banke UBS koja je objavljena u srijedu. Uključujući stanarine, New York potvrđuje svoju poziciju najskupljeg grada na svijetu, poslije kojeg slijede Oslo, Ženeva i Cirih, precizirala je UBS banka u svojoj studiji koju je vodila u 73 grada na 112 različitih vrsta robe i usluga. U Evropi, razlika u životnim troškovima zapada i istoka se smanjila za godinu dana za devet posto i sada iznosi 26 posto, bilo da je stanarina uključena ili isključena. Švicarska je na prvom mjestu u Evropi po plaćama. Najveći neto prihodi su u Cirihu i Ženevi. Prema ovoj klasifikaciji američka metropola dolazi na treće mjesto. LG PRVI NA TRŽIŠTU MONITORA U SRBIJI Kompanija LG Electronics saopćila je da je, prema rezultatima prodaje u prvoj polovini godine, na prvom mjestu na tržištu monitora u Srbiji. Sa tržišnim učešćem od 26,63 posto u vrijednosti prodaje i 24,87 posto u količini, LG je krajem juna prestigao svoje konkurente na tržištu monitora u Srbiji. Podaci za drugi kvartal ove godine su još bolji: 37,1 posto tržišnog učešća u količini i 43,49 posto u vrijednosti prodaje, navedeno je u saopćenju LG-a. U Grčkoj je ukinuta vladina mjera za utvrđivanje najviše cijene benzina, uvedena 13. septembra sa ciljem da se spriječe špekulacije sa cijenama goriva. Grčko ministarstvo za regionalni razvoj i konkurentnost je saopćilo da je nakon intenzivnih provjera koje su provedene i koje se provode utvrđeno da tržište sada funkcionira nesmetano, kako kada je riječ o isporukama benzinskim stanicama, tako i kad su u pitanju cijene benzina. Zbog toga više ne postoji potreba za nastavljanjem primjene te mjere. JAPANSKE MJERE ZA SLABLJENJE JENA Japanski premijer Naoto Kan najavio je da će njegova država nastaviti da interveniše na tržištu putem prodaje jena kad to bude potrebno i dodao da će preduzeti odlučne korake da ograniči rast vrijednosti te valute, budući da to ugrožava izvoznu privredu Japana. Ta zemlja je krajem septembra na tržištu u Tokiju prodala određenu količinu jena prvi put u posljednjih šest godina, a preko noći je Banka Japana izvršila nekoliko takvih intervencija na tržištima u Evropi i SAD-u, prenijela je agencija Kjodo. ZA PRIVATIZACIJU 50 MILIJARDI DOLARA 6 InfoKOM - Broj 34 - oktobar 2010.

7 Ruska vlada namjerava da za pet godina privatizira pakete najvećih kompanija i banaka za ukupno 50 milijardi dolara. Situacija na tržištu pogoduje prodaji, koju neće zaustaviti negodovanje pojedinih menadžera, izjavio je ruski ministar finansija Aleksej Kudrin. RUMUNIJA OSTVARILA EKONOMSKI RAST Rumunska ekonomija bi tehnički mogla da izađe iz recesije u trećem kvartalu ove godine, ali bi u četvrtom mogla ponovo da oslabi, izjavio je predsjednik Nacionalnog instituta za statistiku Vergil Vojneagu. Rumunija je u drugom tromjesečju ostvarila ekonomski rast od 0,3 posto, što je prvi rast za tri kvartala, prenijela je agencija Adjerpres. NJEMAČKA TRAŽI SLABIJU ULOGU SAD-A U MMF-U Njemačka predlaže da se Sjedinjene Američke Države odreknu prava veta kada su u pitanju ključne odluke Međunarodnog monetarnog fonda, u zamjenu za slabiju ulogu Evrope u poslovanju ove organizacije. Na ovu inicijativu Njemačka se odlučila zbog želje SAD-a da kvalitativno i kvantitativno izmijene sastav borda direktora MMF-a, kako bi se odrazila sve veća uloga zemalja u usponu u međunarodnim odnosima. BRITANSKA CENTRALNA BANKA SPREMNA ZA REAGIRANJE Britanska centralna banka spremna je da reagira ukoliko se pokaže da je ekonomski oporavak slabiji nego što se očekivalo, izjavio je guverner Banke Engle- ske (BoE) Mervyn King, obraćajući se radničkim sindikatima. King nije posebno komentarisao inflaciju koja je od decembra iznad cilja BoE od dva posto, što govori da je Centralna banka sada više zabrinuta zbog rizika koji prijete tek započetom oporavku britanske ekonomije. CIJENA ŠEĆERA DOSTIGLA MAKSIMUM Cijena šećera dostigla je šestomjesečni maksimum na berzi u New Yorku, podstaknuta bojaznima da će svjetski proizvođači imati teškoće da zadovolje tražnju, zbog neuobičajeno velikih gubitaka roda usljed nepovoljnih vremenskih uslova. Osim slabijeg roda u Rusiji, isporuke iz brazilskih luka kasnile su zbog obilnih kiša, dok su katastrofalne poplave u Pakistanu, trećem po veličini potrošaču šećera u Aziji, uništile rod šećerne trske u toj zemlji. MAKEDONSKE ŽELJEZNICE ULAZE U CARGO 10 Zajedničkoj kompaniji željeznica Srbije, Hrvatske i Slovenije za teretni prijevoz Cargo 10 pristupit će i Makedonske željeznice. To je odlučeno na sastanku predstavnika željeznica buduće Alijanse Cargo 10 u Zagrebu, saopćile su Hrvatske željeznice. Brojke 539 miliona eura iznosio je prihod Crne Gore od turizma u prvih osam mjeseci ove godine, što je pet posto više nego za isti period lani, saopćeno je iz Ministarstva turizma radnih mjesta zatvorit će zagrebačka INA, odluka je Uprave te kompanije o utvrđivanju viška radnika i pokretanju programa zbrinjavanja viška zaposlenika. 0,2 posto u augustu iznosio je rast industrijske proizvodnja u SAD-u, poslije jačanja od 0,6 procenata u julu, pokazali su najnoviji podaci Uprave federalnih rezervi. 504 eura iznosila je prosječna zarada u Crnoj Gori u augustu, bez poreza i doprinosa, i bila je 8,2 posto veća nego u julu, saopćeno je iz Crnogorskog zavoda za statistiku Monstat. 665 radnih mjesta, u okviru novih ekonomskih mjera, ukinut će francusko-belgijska banka Deksija, navodi se u saopćenju koje je objavila uprava banke u Briselu. 150 miliona dolara uložit će najveći južnokorejski proizvođač automobila Hyndai u širenje poslovnog centra za Sjevernu Ameriku u Kaliforniji. 90 posto iznosi rast tržnih centara u Bugarskoj, koja se nalazi na prvom mjestu u EU po novootvorenim tržnim centrima i prodavnicama u prvom polugodištu godine. 50 aviona naručila je Rusija od američkog proizvođača aviona Boing za svoju aviokompaniju Aeroflot, čija je vrijednost 2,8 milijardi eura. 100 milijardi maraka poreznog kredita za kompanije radi podsticanja posrnulog američkog privrednog oporavka predložit će američki predsjednik Barak Obama. 51 posto svog udjela u Telekomu Srbije ponudit će Vlada Srbije, prihvatajući prijedlog privatizacionog savjetnika za ovu komapniju. 200 miliona automobila bit će na kineskim saobraćajnicama za 10 godina, izjavio je čelnik ministarstva industrije Kine. InfoKOM - Broj 34 - oktobar

8 INTERVJU >>> AKTIVNOSTI KOMORE Održana III sjednica Skupštine Vanjskotrgovinske komore BiH Treća sjednica Skupštine Vanjskotrgovinske komore BiH održana je 1. oktobra godine u Tesliću. Sjednici su prisustvovala 52 delegata, uz proporcionalno prisustvo predstavnika svih nacionalnosti. Sjednicu je otvorio predsjednik Skupštine Dž Vlahovljak. Na dnevnom redu Skupštine VTK BiH, između ostalog, bila je verifikacija mandata zastupnika, izvještaji o radu i finansijskom poslovanju VTK BiH, prijedlog Odluke o članarini Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine te prijedlog Odluke o izmjenama i dopunama Statuta Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine. Predsjednik VTK BiH Veselin Poljašević izrazio je zadovoljstvo odzivom zastupnika kao i uspostavljenom funkcioniranju organa Komore. Ukazao je na neophodnost funkcioniranja rada organa ove institucije, jer je obavljanje funkcije predsjednika prvenstveno sprovođenje odluka Upravnog i Nadzornog odbora, te Skupštine Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine. Sjednici Skupštine su prisustvovali i potpredsjednici Vanjskotrgovinske komore BiH Bruno Bojić i Amir Zukić. Uskoro Dan Bosne i Hercegovine u Beču Trgovinski savjetnik Ambasade Republike Austrije u BiH Peter Hasslacher posjetio je VTK BiH i predložio da se organizira promocija privrede Bosne i Hercegovine u Beču Dan Bosne i Hercegovine kako bi se privrednici upoznali, predstavili svoje potencijale i uspostavili i poboljšali saradnju. Predsjednik VTK BiH Veselin Poljašević izrazio je zadovoljstvo dosadašnjom saradnjom, ističući da je Austrija među prvim zemljama u vanjskotrgovinskoj robnoj razmjeni i stranim ulaganjima koja su potreba Bosni i Hercegovini, a potencijalni sektori za ulaganja su metalski sektor, drvna industrija, energetika, putna i željeznička infrastruktura i turizam. Predsjednik Poljašević je Hasslachera upoznao s organizacijom i aktivnostima VTK BiH te objasnio komorski sistem u Bosni i Hercegovini. Peter Hasslacher, koji je član Uprave austrijske federalne Privredne komore Advantage Austria, govorio je o aktivnostima ove komore koja ima 116 ureda u svijetu. Predstavio je plan i program rada koji je fokusiran na zaštitu okoliša, upravljanje otpadom, infrastrukturu, energetiku i turizam. Prema njegovim riječima, vanjskotrgovinska robna razmjena je uravnotežena, ali postoje mogućnosti unapređenja. Također, smatra da je na području investicija učinjeno dosta, ali i da se investicije mogu poboljšati. Zaključeno je da postoji interes austrijskih privrednika za ulaganja u Bosnu i Hercegovinu i da je potrebno više raditi na promociji bosanskohercegovačke privrede. Turci čekaju ratifikaciju protokola o prehrambenim proizvodima VTK BiH ovog mjeseca je posjetila i delegacija Privredne komore regije Usak i Privredne komore regije Kesan iz Republike Turske. Cilj posjete je upoznavanje s ekonomskom situacijom u BiH i Turskoj, te analiza dosadašnje saradnje i mogućnosti za njeno unapređenje. Delegacije dvije zemlje su istaknule da je dosadašnja praksa direktnih susreta privrednika obje zemlje polučila dobre rezultate i da je treba intenzivirati. Predsjednik je kao potencijalne sektore za investicije naveo drvnu industriju, metalsku industriju, turizam i poljoprivredu. Također je istaknuto da je kvalitetna razmjena privrednih informacija korisna privrednicima obje zemlje, te da je potrebno završiti proces ratifikacije Protokola o prehrambenim proizvodima, čime bi se otklonile barijere za protok roba. Privrednicima u pratnji delegacije Privredne komore regije Kesan prezentirani su investicijsko okruženje i investicijske mogućnosti u Bosni i Hercegovini. Propisi za poljoprivrednu karantinu Ministarstvo poljoprivrede i ruralnih poslova Direkcije za zaštitu i kontrolu Republike Turske, obavještava da su 21. augusta godine nakon objavljivanja u Službenim novinama broj na snagu stupile izmjene Propisa za poljoprivrednu karantinu, koje određuju uslove prilikom uvoza i izvoza biljaka i biljnih proizvoda. U Propisima za poljoprivrednu karantinu u Aneksu za specijalne uslove u vezi sa šumskim proizvodima promijenjeni su članovi 1 i 2, izmjene u Aneksu 5, carinski prelazi za uvoz biljaka i biljnih proizvoda, te Aneksu 11, carinski prelazi za izvoz biljaka i biljnih proizvoda. Smanjen je broj carinskih prelaza za uvoz, te će se na osnovu toga spomenuti proizvodi (izuzev materijala za drvnu ambalažu) moći uvoziti na carinskim prelazima Artvin, Bartin, Bursa, Edirne, Istanbul, Izmir, Kastamonu, Kocaeli, Mersin, Ordu, Sakayara, Samsun, Sinop, Tekirdag, Trabzon, Zonguldak i Iskenderun/Hatay, kao što je naznačeno u Aneksu 5. Ove izmjene će stupiti na snagu tri mjeseca nakon objavljivanja. 8 InfoKOM - Broj 34 - oktobar 2010.

9 >>> Poslovni susret privrednika Poljske i BiH U organizaciji Agencije za promociju izvoza BiH (BHEPA) Vanjskotrgovinske komore BiH održani su Poslovni susreti bosanskohercegovačkih i poljskih privrednika. Prisutnima se obratio direktor Agencije za promociju izvoza BiH Enes Ališković koji je naglasio da je razmjena između dvije zemlje stabilna i da postoje prostor i mogućnosti za njeno unapređenje. Skupu su se obratili šef Odsjeka za ekonomsku diplomatiju Ministarstva vanjskih poslova BiH Murat Ramadanović, zamjenica ambasadora Republike Poljske u BiH Emanuela Suprowicz i predsjednik Ekonomskog kluba iz Šlezije Remigiusz Jakubowski, koji je predstavio članove privredne delegacije. Investicijsko okruženje i mogućnosti u BiH s naglaskom na energetski sektor, poljoprivredni i prehrambeni sektor, turizam i proizvodnju autodijelova prezentirala je direktorica Odjela za podršku investitorima u Agenciji za promociju stranih investicija BiH Alma Šabeta. Na Poslovnim susretima sedam preduzeća iz oblasti autoindustrije, mašinske i metaloprerađivačke industrije, rudarstva i turizma sastalo se s bosanskohercegovačkim privrednicima s ciljem razmjene iskustava i dogovora buduće saradnje. Bh. proizvođači auto dijelova na sajmu Automechanika u Frankfurtu U saradnji sa USAID-om, SIDOM i Projektom FIRMA jedan broj predstavnika firmi iz oblasti autoindustrije, partnerskih agencija i komora učestvovali su na specijaliziranom sajmu proizvođača auto dijelova Automechanika, koji se prošlog mjeseca održao u Frankfurtu. Tom prilikom obavljeni su bilateralni razgovori sa stranim firmama, prvenstveno iz Njemačke, koje su iskazale interes za saradnju. Sam sajam je ponudio proizvode iz prateće opreme i dijelove za autoindustriju i po svom obimu je najveći sajam u svijetu iz ove oblasti. Tu su predstavnici iz svih zemalja svijeta koji imaju proizvodnju auto dijelova. I ovog puta Kina, Tajvan, Singapur, Njemačka imali su najviše izlagača. Firme Enker i Pobjeda iz Tešnja postali su tradicionalni izlagači na sajmu, dok se Mann Hummel iz Tešnja predstavio u okviru koncerna Mann Hummel iz Njemačke. Firma Auto Milovanović iz Banje Luke prvi put je izlagala u Franfurtu. Njihova ocjena je da je sajam iznad očekivanja, te da pruža velike šanse za proizvođače iz BiH. Dosad su nastupali samo u Šangaju. Također, u sklopu nastupa i posjete naših predstavnika sajmu, predstavljen je i novi katalog autondustrije u BiH, finansiran od strane Projekta FIRMA na engleskom i njemačkom jeziku. Sam katalog je urađen veoma kvalitetno i očekuje se da će poslužiti svojoj namjeni. Pored ovog kataloga, urađena su još dva iz oblasti aluminija i čelika te time će se sektor metala u BiH obogatiti novim publikacijama. Iako ovog puta nismo nastupili kao izlagači, iz razgovora sa predstavnicima USAID-a moguće je da godine nastavimo naš nastup kao izlagači i to na većoj površini i sa većim brojem firmi nego prethodnih godina, uz finansijsku podršku Projekta FIRMA. To bi, zaista, bilo od velike koristi za ovaj sektor koji se u ovom trenutku, po poslovnim rezultatima i izvozu, vraća na pozicije poslovanja iz godine. Posjeta privredne delegacije BiH Mađarskoj Na inicijativu Ministarstva vanjskih poslova BiH dogovoreno je da se održi poslovni forum Republika Mađarska - Bosna i Hercegovina. Pored foruma, na kome će biti predstavljeno aktuelno ekonomsko stanje te perspektive buduće saradnje Mađarske i BiH, predviđeni su i bilateralni susreti privrednih predstavnika dvije zemlje. Organizator foruma sa mađarske strane je državna agencija za investicije i razvoj trgovine ITDH. Počinju prijave za specijalističku obuku IRU Academy & Fiata KOMORE Institut za edukaciju VTK BiH planira da u periodu od do godine realizuje obuku i trening iz specijalističkih programa ADR 2011, Digitalni tahograf, Evropske direktive, Carinske procedure i postupci, TIR sistem, ATA sporazum, E- poslovanje u špediciji, te poziva zainteresovane kandidate da iskažu interes prisustvu specijalističkim programima. Trening i obuka se izvode u centrima u Mostaru, Sarajevu, Tuzli i Banjoj Luci, nakon prispjelih prijava. Potrebno je da ispunite prijavu za tečaj sa i naznačite program za koji ste zainteresirani. Prijave slati najaksnije do godine, nakon čega će biti objavljen raspored rada. Cijena jednodnevne obuke je 135 KM + PDV, dvodnevna obuka 200 KM + PDV. AKTIVNOSTI InfoKOM - Broj 34 - oktobar

10 TEMA >>> Radionice za organske proizvode Krajem septembra u Vanjskotrgovinskoj komori BiH održana je dvodnevna Radionica pod pokroviteljstvom SIPPO-a (Swiss Import Promotion Programme). Teme Radionice bile su: Pristup firmi iz BiH tržištu organskih proizvoda, Pristup finansijama firmi u BiH, i Globalni Sporazum za firme iz sektora ljekovitog i aromatičnog bilja, šumskih plodova i eteričnih ulja Piše: Jelena Marković Radionici koja je održana pod pokroviteljstvom SIPPO-a prisustvovao je veliki broj firmi iz sektora ljekovitog i aromatičnog bilja, šumskih plodova i eteričnih ulja, a predavanja su održali eminentni stručnjaci: Klaus Durbeck i Miriam Moine (SIPPO), Igor Todorović (asistent na Ekonomskom fakultetu u Banjoj Luci), Ljiljana Dunjić (USAID- FARMA), Vanja Janković (UNIDO UN Industrial Development Organization) i Amna Kurbegović (CEDOP Centar za razvoj društveno odgovornog poslovanja). Pripreme za BioFach Dnevni red Radionice većim dijelom se odnosio na sajam BioFach koji će se održati u Nürnbergu, u periodu od 16. do godine. Nastup bh. firmi na BioFachu podržaće SIPPO i USAID-FARMA, u saradnji sa Grupacijom ljekovitog i aromatičnog bilja, šumskih plodova i eteričnih ulja. S obzirom na to da je sajam BioFach jedan od najvećih sajmova te vrste u svijetu, predstavnici firmi zaključili su da je njihov nastup na spomenutom sajmu od velike važnosti. Ovaj sajam je izuzetno značajan i pogodan za uspostavljenje poslovnih kontakata sa proizvođačima i kupcima širom svijeta i to je jedan od najbitnijih razloga za ponovno izlaganje na BioFachu Klaus Durbeck je istakao da je za firme bitno individualno poslovanje, ali i učešće na sajmu gdje one predstavljaju same sebe, a to im naravno VTK BiH i Grupacija trebaju omogućiti. Miriam Moine održala je prezentaciju o temi Uvod u društveno odgovorno poslovanje i Globalni sporazum, kao i kratku prezentaciju vezano za naredne korake i pripreme za BioFach Moine je pohvalila organizaciju nastupa bh. firmi na prethodnom BioFachu i utvrdila još veću posvećenost organizaciji za naredni BioFach Priprema se Priručnik za pristup finansijama Prezentacija Igora Todorovića odnosila se na finalnu verziju Priručnika za pristup finansijama (koji će se štampati pod pokroviteljstvom SIPPO-a). Spomenuti Priručnik biće dostavljen bankama u BiH, USAID-u i Grupaciji, koji će dati svoje komentare i prijedloge, nakon čega će se pristupiti štampanju finalne verzije. Vanja Janković i Amna Kurbegović održale su prezentacije o temi Globalnog sporazuma, koji je u početku uključivao samo velike kompanije, a sada sve više uključuje i srednja i mala preduzeća. 10 InfoKOM - Broj 34 - oktobar 2010.

11 TEMA >>> Porodični biznis Olivera Wagnera Pikkemaata i njegove supruge Sarajke Nijemac od bosanske rakije želi napraviti svjetski brend Mirsela i Oliver: Uspješan porodični biznis Nakon više od jednog stoljeća, impresije princa Rudolfa iz naše zemlje inspirisale su mladog Nijemca Olivera Wagnera Pikkemaata, kojega je životna bujica godine dovela upravo u Bosnu i Hercegovinu, kao predstavnika SFOR-a. On je, po ugledu na princa Rudolfa, svoju rakiji nazvao Bosnish Slivovitz. Piše: Armin Ibrišimović Austro-ugarski princ Rudolf svojevremeno je napisao serijal o tadašnjim zemljama Austro-ugarske monarhije. Znatan dio svojih putopisa posvetio je i Bosni. Opisao je prirodne ljepote ove zemlje, a s posebnom pažnjom pisao je o kvalitetu bosanske šljivovice, koju je nazvao Bosnish Slivovitz. Prirodno blago Nakon više od jednog stoljeća, impresije princa Rudolfa iz naše zemlje inspirisale su mladog Nijemca Olivera Wagnera Pikkemaata, kojega je životna bujica godine dovelo upravo u Bosnu i Hercegovinu, kao predstavnika SFOR-a. Želio sam upoznati ovu zemlju i vrlo brzo sam spoznao da je BiH prava riznica prirodnog blaga prisjeća se Oliver. Među prirodnim ljepotama naše zemlje Oliver je našao i svoju današnju suprugu, Sarajku Mirselu Ibrahimagić. Preduzimljivi bosanski zet ubrzo se odlučio da iskoristi blagodeti Bosne i Hercegovine. Oliver i Mirsela u Kiseljaku su osnovali svoju firmu Biopoeia, naručili potrebne mašine i krenuli u proizvodnju rakije. Iz njihove porodične fabrike u prodaju je krenula rakija Bosnish Slivovitz i Absinth No 8, specijalna rakija, koja se pije s vodom ili se miješa u koktel. Nedugo zatim, na takmičenju visokokvalitetnih pića u Grazu, u Austriji, dobili su dvije medalje srebrnu za Absinth i bronzanu za Bosnish Slivovitz. Oliver kaže da ove medalje za destilate još niko u BiH nije dobio. Za njemačko ime Bosnish Slivovitz odlučio se upravo nakon čitanje putopisa princa Rudolfa, jer mu se, kako kaže, svidio taj naziv. InfoKOM - Broj 34 - oktobar

12 >>> Piće Absinth je iz vremena Van Gogha, pio ga je i Hemingway i mnogi poznati umjetnici, pa ga nazivaju i boemsko piće pojašnjava Oliver. Mirsela i Oliver otvorili su manufakturu koja je spoj tradicionalnog i modernog. Fermentacija se radi po novim tehnologijama radi čistoće i arome, dok se destilacija radi na tradicionalan način kako bi se sačuvao bosanski karakter. Za svoje proizvode kažu da su tipično bosanski. Mašine su rađene u Bosni. Sirovinu za šljivovicu, odnosno poznatu šljivu požegaču, nabaljamo iz Buturović Polja. Inače, za ovaj posao inspirisali su me potencijali BiH, autohtone sorte koje rastu ovdje, u prirodnom okruženju i, prije svega, što BiH ima Zlatne medalje i na novosadskom sajmu Proizvodi supružnika Mirsele i Olivera pozlatili su se i na 77. Međunarodnom poljoprivrednom sajmu u Novom Sadu, koji je održan od 15. do 22. maja ove godine. Naime, oni su i za Alambik Bosnisch Slivovitz, rakiju od šljive požegače i za Alambik Absinth No 8 Specijalnu rakiju dobili Velike zlatne medalje. Nagrađeni su i diplomom sa posebnim priznanjem za visok kvalitet ocijenjenih pića. Na internacionalnom takmičenju u Londonu (IWSC - International Wine & Spirit Competition) dobili su bronzanu medalju za šljivovicu. tradiciju u proizvodnji rakije. Bio je izazov proizvoditi rakiju upravo u ovoj zemlji gdje je to tradicija i gdje je šljivovica nacionalno piće. Uostalom, ovdje postoje svi uslovi za takvu vrstu proizvodnje kaže naš sagovornik. Zaštićeni proizvodi Oliver i Mirsela upustili su se u ovu vrlo osjetljivu granu proizvodnje godine. Imaju dobru saradnju sa Federalnim ministarstvom za poljoprivredu i Poljoprivrednim fakultetom u Sarajevu. Njih dvoje finansiraju diplomske radove studenata završnih godina, odnosno njihova istraživanja voća u našoj zemlji. Inače, studenti biraju voće za njihove proizvode. Svaka flaša ručno se numeriše i ručno se stavlja vosak sa žigom. Dakle, sve se radi ručno, osim što je punjenje flaša poluautomatsko. Radit ćemo za izvoz i dokazati da možemo biti bolji od mnogih na tržištu Evrope, ali i svijeta. Naravno, nećemo ići nauštrb kvaliteta, jer se držimo devize da ne možeš rasti brže od svog proizvoda. Ove godine istraživat ćemo pet-šest vrsta voća i ako postignemo dobar kvalitet, počet ćemo sa proizvodnjom novih pića. Pokušavamo od pravog bosanskog pića stvoriti svjetski brend. Cilj nam je napraviti paletu brendova iz BiH za evropsko tržište, ne samo naših, nego i ostalih proizvoda. Svaka zemlja u Evropskoj uniji ima svoje zaštićene proizvode. Vrijeme je da ih ima i BiH zaključuje Oliver. 12 InfoKOM - Broj 34 - oktobar 2010.

13 TEMA >>> BiH zaostaje s razvojem malih i srednjih preduzeća Poslovanje najviše ugrožavaju poreska politika i administracija Kadribegović i Abaspahić: Sa prezentiranja izvještaja U BiH jedno preduzeće na godišnjem nivou potroši više od duplo radnih sati na poresku administraciju (422 sata u BiH, naspram 194 sata u zemljama OECD-a). Prema istraživanju poslovnog okruženja koje provodi Svjetska banka, BiH se nalazi na 160. mjestu od 180 rangiranih ekonomija prema kriteriju pokretanja biznisa. Piše: Armin Ibrišimović Bosna i Hercegovina sve više zaostaje za regionom kada je u pitanju razvoj malih i srednjih preduzeća (MSP). Primjera radi, BiH se nalazi na 160. mjestu od 180 rangiranih ekonomija prema kriteriju jednostavnosti pokretanja biznisa. Ovo su podaci preliminarne analize provedbe javnih politika u sektorima razvoja malih i srednjih preduzeća, energetike, te razvoja ljudskog kapitala u Bosni i Hercegovini za protekli četverogodišnji period, koju je u Sarajevu prezentirao Centar za politike i upravljanje (CPU). Istraživanje je podržao NED (National Endowment for Democracy). Rezultati istraživanja, koje su prezentirali član Izvršnog odbora CPU-a Haris Abaspahić i izvršna direktorica Naida Kadribegović, ukazuju na to da u sva tri analizirana sektora nije ostvaren značajniji napredak u proteklom četverogodišnjem periodu. Okosnica ekonomije Poreska politika i administrativne procedure su jedna od najznačajnijih zapreka za poslovanje MSP-a. U poređenju sa zemljama članicama OECD-a, u BiH jedno preduzeće na godi- InfoKOM - Broj 34 - oktobar

14 >>> šnjem nivou potroši više od duplo radnih sati na poresku administraciju (422 sata u BiH, naspram 194 sata u zemljama OECD-a). Prema posljednjim dostupnim podacima, ukupan procijenjeni broj preduzeća u BiH bio je od do Od tog broja, procjenjuje se da preko 97 posto preduzeća spada u mikro, mala i srednja preduzeća. Kako je rečeno, MSP čine okosnicu ekonomije u BiH stvarajući preko 60 posto bruto društvenog proizvoda (BDP) i glavninu novih radnih mjesta. Osim toga, BiH je potpisnik Povelje EU o MSP-u i od godine podnosi Izvještaje o provođenju Povelje, rečeno je na prezentaciji. Prema istraživanju poslovnog okruženja koje provodi Svjetska banka, BiH se nalazi na 160. mjestu od 180 rangiranih ekonomija prema kriteriju pokretanja biznisa. Poređenja radi, nakon reformi, Makedonija je na šestom mjestu. U BiH su nakon provedenih reformi i uvođenja novog Okvirnog zakona o registraciji preduzeća i softwareskog sistema za registraciju preduzeća, zbog paralelnog vođenja starog i novog sistema registracije, uslovi za registraciju preduzeća pogoršani, pa je vrijeme registracije produženo sa 54 na 60 dana. Napredak BiH u provođenju politika u oblasti razvoja MSP-a je ograničen. Prema ocjeni OECD-a, BiH nije zabilježila značajan pomak u provođenju politika u posljednje tri godine. Od deset oblasti koje su predmet istraživanja (obrazovanje za preduzetništvo, pokretanje biznisa, legislativa, radna snaga, IT, izvoz, porezi, tehnologije, e-business i reprezentativno predstavljanje), BiH nije ostvarila pomak ni u jednoj oblasti, a indikatori su ostali na nivou iz godine. Izvještaj za godinu posebno se kritički osvrće na oblasti pokretanja biznisa, gdje je BiH jedina zemlja Zapadnog Balkana koja nije napravila reformu ove oblasti, te e-businessa i e-governance, u kojem je BiH najslabija od svih zemalja koje su istraživane. OECD-ov izvještaj, također, identifikuje osnovne oblasti u kojima BiH mora ostvariti napredak: a) zaokruživanje institucionalne mreže, strategije i legislative za MSP na državnom nivou; b) poboljšanje procesa pokretanja biznisa; c) nastavak napora na izgradnji ljudskog kapitala. Niska likvidnost Na prezentiranju analize CPU-a rečeno je da su poreska politika i administrativne procedure jedna od najznačajnijih zapreka za poslovanje MSP-a. Nakon uvođenja poreza na dodanu vrijednost (PDV), koji je zamijenio mrežu komplikovanih poreza na promet i usluge, BiH je značajno poboljšala rang, iako je još uvijek nisko rangirana u ovoj oblasti gdje je od 155 zemalja na 129. mjestu u U poređenju sa zemljama članicama OECD-a, u BiH se na godišnjem nivou izvrši četiri puta više plaćanja administraciji (51 u BiH naspram prosječnih 12,8 puta u zemljama OECD-a), te se potroši više od duplo radnih sati na poresku administraciju (422 sata u BiH naspram 194 sata u zemljama OECD). Niska likvidnost i dug proces naplate spornih potraživanja jedna je od najvećih slabosti bh. ekonomije. U istraživanju Doing Business, BiH je rangirana kao 124. ekonomija u svijetu, te u posljednje četiri godine nije bilo poboljšanja (u godini je BiH bila rangirana kao 119. od 178 ekonomija). Osnovna slabost BiH je veliki broj procedura (38 procedura naspram 31 procedura u zemljama članicama OECD-a), dugotrajnost procedura (595 dana naspram 462 u zemljama OECD-a), te visoki tro- Ne postoje zakoni na državnom nivou Mreža podrške razvoju MSP-a postoji, ali ne funkcioniše efikasno. Na državnom nivou ne postoje zakoni i ne postoji obaveza dvosmjerne vertikalne koordinacije sa nivoa BiH do nižih nivoa, te sa nižih nivoa ka BiH. U FBiH nema te koordinacije sa nivoom kantona. RS ima elemente vertikalne koordinacije sa opštinskim nivoom, što dokazuje izvještavanje opština o podsticajima, ali je dvosmjernost ove koordinacije upitna. Kako je ocijenjeno, opšti stavovi javnosti su da obje razvojne banke u entitetima nisu transparentne i da se odobravanje kredita zasniva više na političkim, nego na ekonomskim kriterijima. Proces odobravanja je dug. Kritike su mnogo izraženije za Razvojnu banku FBiH nego za Investiciono-razvojnu banku RS. Pošto se radi o javnim institucijama (100 posto u vlasništvu entiteta), njihova odgovornost prema javnosti je velika, rečeno je na prezentaciji. škovi postupka (dva puta veći troškovi 38,4 posto u BiH naspram 19,4 posto u zemljama OECD-a). Izvještaji o napretku BiH u procesu evropskih integracija u periodu od do godine bilježe ograničene pomake u oblastima vezanim za razvoj MSP-a, ali je generalni napredak ocijenjen kao slab. Pomaci su napravljeni usvajanjem Okvirnog zakona o registraciji preduzeća u godini, ali je kasnije urađeno malo na njegovom provođenju. U su zabilježeni pomaci zbog tzv. giljotine propisa i usvajanja propisa vezanih za stečaj, te povećanom raspoloživosti finansijskih sredstava za razvoj MSP-a putem državnih razvojnih banaka i privatnog finansijskog sektora. U godini je zabilježen napredak zbog usvajanja državne Strategije za MSP. Strategija predviđa mjere uvođenja Savjeta za preduzetništvo, ali ne i Agenciju za razvoj MSP-a i Fond za razvoj MSP-a na državnom nivou. Strategija ipak predviđa samo niz mjera, bez konkretnih akcionih planova za implementaciju. Opšta ocjena o napretku BiH u provođenju Povelje EU o MSP-u je loša. Analiza podsticaja za razvoj MSP-a u BiH pokazuje da su postojeća sredstva rascjepkana na mikro nivoe. Strategije i politike nižih nivoa se referiraju na kapitalne investicije, kao što su tehnološki parkovi, one stop shopovi, inovacije i informatičko društvo, što zahtijeva velike investicije i uvezivanje više institucija. Provođenje ovih politika će zahtijevati visok stepen koordinacije, koja danas ne postoji. Evaluacija efekata poticaja ne postoji. Nema indikatora koji bi ukazali na efekte kao što su: povećanje broja zaposlenih, povećan broj MSP-a, povećanje proizvodnje, povećanje izvoza ili udjela MSP-a u BDP-u. Svi ovi efekti su planirani ciljevi u strategijama razvoja MSP-a na svim nivoima. Kao ilustrativni primjer možemo navesti konstrukciju tehnološkog parka kada bi iz postojećih sredstava podsticaja sa raznih nivoa godišnje napravili po jedan tehnološki park, koji je investicija od nekoliko desetina miliona KM, napravio bi se značajan pomak. Umjesto toga, desetine miliona KM se usmjeravaju na veliki broj mikro intervencija bez efekta na konkurentnost i kvalitetnog zapošljavanja, ukazano je na prezentaciji. 14 InfoKOM - Broj 34 - oktobar 2010.

15 >>> Najniži rang u oblasti razvoja ljudskog kapitala Prema OECD-ovom indeksu investicionih reformi za godinu koji poredi zemlje Jugoistočne Evrope, BiH ima najniži rang u oblasti razvoja ljudskog kapitala u regionu. Iako pregled priznaje aktivnosti na razvoju strateških dokumenata, najlošija pozicija zemlje je izazvana odlivom kvalifikovanih radnika zbog ekonomske migracije, lošim kvalitetom obrazovanja i velikom institucionalnom fragmentacijom sistema obrazovanja. OECD pregled stanja ljudskog kapitala u godini pokazuje da je BiH ostvarila mali ili nikakav napredak u provođenju reformi iz oblasti ljudskog kapitala u četverogodišnjem periodu. Niz strateških dokumenata je u procesu pripreme, ali nisu zabilježeni pomaci na uključivanju drugih interesnih grupa u oblasti izgradnje ljudskog kapitala, kao ni poboljšanje kvaliteta sistema obrazovanja. vezanih za energetiku. Ipak, većina obaveza iz ECSEE još nije ispunjena u predviđenim rokovima, kao npr. ne postoji baza podataka o korištenju energije, tarife nisu liberalizirane niti postoje planovi za subvencioniranje ugroženih grupa, zakonodavstvo nije modernizirano, neefikasne strategije za investicije u plinsko-energetski sektor, plinovodi ne odgovaraju potrebama, te evidentan nedostatak zakonodavstva za zaštitu potrošača. Ipak, ostvaren je određeni napredak u donošenju zakona o električnoj energiji, te uspostavi novih institucija kao što su DERK, NOS, Elektroprijenos na nivou države, te uspostava FERK-a i RERS-a. Bitan aspekt u energetskom sektoru zauzima zaštita životne sredine. Iako je BiH potpisala brojne međunarodne sporazume, te obaveze se ne provode adekvatno. U ovoj oblasti sporazum o evropskom partnerstvu zahtijeva donošenje zakona na državnom nivou o zaštiti okoliša, kako bi se stvorio usklađeni pravni okvir za zaštitu životne sredine, zatim daljnju implementaciju zakonodavstva u ovoj oblasti, ratificiranje i početak provođenja međunarodne konvencije, uključujući Aarhus i Espoo konvencije, uspostavljanje državne agencije za zaštitu okoliša i osiguranje njenog funkcioniranja, te jačanje administrativnih kapaciteta koji se odnose na zaštitu okoliša i poboljšanje komunikacije i koordinacije između ovih institucija. Ljudski resursi Nedostatak strategije Kako je ocijenjeno na prezentaciji, energetski sektor u BiH ima enorman razvojni potencijal. BiH jedina u regiji ima pozitivan bilans izvoza električne energije, te je osma zemlja u Evropi s aspekta hidropotencijala, koji trenutno koristi nešto preko jedne trećine (37 posto). Također, procjenjuje se da BiH ima najveće potencijale za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora (vjetar, solarna energija, energija iz biomase, te geotermalna energija) na Balkanu, koji su ujedno i 30 posto veći od prosjeka EU. Pored toga, BiH ima i više od šest milijardi tona rezervi uglja, lignita i tresita. BiH uvozi naftu i plin. Iako postoje određeni kapaciteti za preradu nafte, BiH je gotovo u potpunosti ovisna od Srbije, Hrvatske, Mađarske i Crne Gore, dok se plin uvozi iz Rusije. Nedostatak sveobuhvatne državne energetske strategije, investicionih planova, te transparentnih procedura odabira investitora već duže vremena predstavljaju jednu od prepreka značajnijim ulaganjima u energetski sektor. Izrada sveobuhvatne strategije razvoja energetskog sektora u BiH se najavljuje već godinama, te predstavlja jedan od kratkoročnih prioriteta Evropskog partnerstva iz godine. S druge strane, RS je nedavno usvojila Energetsku strategiju RS, dok je FBiH ranije izradila strateški plan za FBiH, ali taj plan još uvijek nije usvojen. Pri izradi ovih dokumenata nije postojala koordinacija među entitetima, niti je proces javnih konsultacija transparentno organiziran, rečeno je na prezentaciji. Ocijenjeno je da BiH značajno kasni u ispunjavanju obaveza preuzetih potpisivanjem međunarodnih ugovora i sporazuma. Sporazum o energetskoj zajednici (ratificiran godine) predviđa kreiranje pravnog okvira za uspostavljanje slobodnog energetskog tržišta, promociju investicija u energetski sektor, te pomoć energetskom sektoru zemalja u tranziciji. Provedba ovog sporazuma značajno je usporena posebno zbog nedostatka transparentnih energetskih politika, nedovoljnim ulaganjem u energetsku efikasnost, te sporom modernizacijom zakonodavstva. Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) također zahtijeva usvajanje evropskih direktiva i standarda Naglašena je činjenica da je u BiH institucionalni okvir za provođenje politika fragmentiran, sa nejasno raspodijeljenim nadležnostima i ulogama. Ovo se posebno odnosi na FBiH, gdje postoji dodatna podjela nadležnosti između entiteta i kantona. Iz navedenih razloga, provođenje definisanih politika je neefikasno i zahtijeva mnogo vremena. Strategija razvoja obrazovanja je godine kao cilj postavila uspostavu šest institucija, od čega su do septembra uspostavljene svega dvije: Agencija za standarde i ocjenjivanje u obrazovanju za FBiH i RS i Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje. Agencije koje su uspostavljene su još uvijek u fazi kadrovskog popunjavanja i uspostave i nisu imale aktivnosti na provođenju reformi zbog kojih su uspostavljene. Legislativni okvir za provođenje politika postoji i zaokružen je, ali se puna implementacija zakona čeka zbog nedostatka mehanizma i institucija za primjenu zakona. Strateški dokumenti identifikuju ključne probleme u obrazovnom sistemu, kao i ciljeve u kratkom, dugom i srednjem roku, te mjere koje se trebaju implementirati. Pregledom postavljenih ciljeva utvrđeno je da je od četiri strateška cilja koji su bili postavljeni do godine, ispunjen samo jedan (25 posto), a od 30 operativnih ciljeva koji su bili postavljeni do godine ispunjeno je samo 12 (40 posto). Tržište rada u BiH karakterišu visoke stope nezaposlenosti, niska stopa aktivnosti i neusklađenost ponude i potražnje za radnom snagom i niska mobilnost radne snage. Sve navedeno doprinosi daljem opadanju ljudskog kapitala. Izvještaji Evropske komisije o napretku BiH u procesu integracija u EU (BiH Progress Reports) nalaze da BiH u oblasti ljudskog kapitala ne bilježi veće pomake. Visoka javna potrošnja u oblasti obrazovanja je praćena slabim rezultatima obrazovnog procesa. Obrazovni sistem koji slabo funkcioniše je jedan od glavnih uzroka lošeg funkcionisanja tržišta rada, jer proizvodi kadrove koji nisu traženi, dok su kadrovi koji su traženi deficitarni. Primjena usvojenih zakona u oblasti obrazovanja je spora. InfoKOM - Broj 34 - oktobar

16 TEMA >>> Halal certifikat za bolji kvalitet Svjetsko halal tržište zadovoljava potrebe 1,8 milijardi kupaca muslimana, mada postoji veliki broj kupaca nemuslimana koji konzumiraju ovu vrstu proizvoda. Na primjer, u Velikoj Britaniji od šest miliona potrošača halal hrane, četiri miliona su nemuslimani. U BiH halal proizvode konzumira 75% stanovništva koji prepoznaju prednosti korištenja halal proizvoda. Halal proizvodi predstavljaju veliki potencijal za izvoz zbog toga što su u odnosu na druge proizvode konkurentni i dodatno provjereni i sve više postaju sinonim za zdravu i sigurnu hranu. Osim toga, halal proizvodi su prihvatljivi i za pripadnike drugih konfesija što dodatno ima svojih prednosti, dok je muslimanima izričita vjerska naredba da koriste ono što je dozvoljeno. Halal proizvod je proizvod koji zadovoljava sve propise o zdravstvenoj ispravnosti, higijeni i sanitaciji, u čijem sastavu nema nijednog sastojka koji je muslimanima zabranjen za upotrebu i koji u procesu proizvodnje primjenjuje zahtjeve halal standarda. Kao takav halal proizvod nema supstituta i konkurencijski je zaštićen. Halal pored prehrambenih proizvoda podrazumijeva i druge proizvode (kozmetika, lijekovi, obuća, odjeća, namještaj, sredstva za higijenu) i usluge (logistika, turizam). BiH ima velike mogućnosti za razvoj drugih halal proizvoda i usluga, a naročito u oblasti turizma i farmaceutske industrije. Nacionalni standard Halal standard određuje jednake kriterije za velike, srednje i male kompanije pri procesu implementacije zahtjeva. Kao takav halal standard je registriran kod Instituta za standardizaciju BiH kao nacionalni standard pod nazivom Halal hrana zahtjevi i mjere, BAS 1049:2007. Halal standard je kompatibilan sa drugim međunarodnim standardima koji uređuju oblast kvalitetnog upravljanja proizvodnjom (ISO, HACCP i drugi). Agencija za certificiranje halal kvalitete je specijalizirana ustanova Islamske zajednice u BiH koja se bavi halal certificiranjem proizvoda, proizvođača i usluga, te praćenjem realizacije zahtjeva Halal standarda BAS 1049:2007 u kompanijama koje su implementirale navedene zahtjeve. Halal standard je dokument koji jasno određuje procedure halal certificiranja. Halal standardom je utvrđeno: - šta je dozvoljeno, a šta zabranjeno muslimanima; - kako se certificira i provjerava primjena odredbi halal standarda; - kako se vrši halal klanje životinja; - kako su obilježeni halal proizvodi; - koji su aditivi halal, a koji nisu. Agencija učestvuje u okviru rada Ekspertne grupe za standarde Organizacije islamske konferencije (OIK) na izradi i uspostavljanju jedinstvenog međunarodnog halal standarda i procesa halal certificiranja i akreditacije. U proteklom periodu izvršena je revizija Halal standarda BAS 1049:2007. S obzirom na dosadašnje iskustvo u procesu halal certificiranja iz- 16 InfoKOM - Broj 34 - oktobar 2010.

17 >>> vršene su značajne promjene u samom sadržaju i obimu halal standarda, te su načinjene prilagodbe zahtjevima jedinstvenog međunarodnog halal standarda zemalja OIK-a. Agencija je izradila smjernice za halal usluge u oblasti ugostiteljstva i turizma. Tokom oktobra će zainteresiranim ministarstvima, turističkim zajednicama, turističkim agencijama, hotelima, restoranima i dr. biti prezentirane ove smjernice kao i pojašnjena procedura certificiranja zainteresiranih te svjetski trendovi u oblasti halal turizma i ugostiteljstva. BiH će se uključiti u svjetske asocijacije za rangiranje halal turističko-ugostiteljskih objekata i promovirati potencijale bh. halal turizma. Početkom decembra ove godine, Agencija za certificiranje halal kvalitete u saradnji sa IHI Alliance (International Halal Integrity Alliance) će organizirati workshop na kojem će govoriti o testiranju i labaratorijskim analizama za dokazivanje halal statusa proizvoda. Skupu će prisustvovati predstavnici Najbrže rastuće tržište na svijetu Svjetsko halal tržište je najbrže rastuće tržište na svijetu sa godišnjom stopom rasta od 40%. Vrijednost svjetskog halal tržišta u godini bila je 423 milijarde eura, dok je u godini iznosi 456,4 milijarde eura. državnih institucija, akreditovanih labaratorija, halal certificirani proizvođači, predstavnici halal institucija iz cijelog svijeta i mediji. Predsjedavanje AHC Europe Od januara godine Agencija za certificiranje halal kvalitete BiH predsjedavat će Evropskom asocijacijom halal certifikatora (European Association of Halal Certifiers AHC- Europe). AHC-Europe je islamska, nezavisna, neprofitna i nevladina institucija osnovana s ciljem razvijanja saradnje i koordiniranja aktivnosti između članica Asocijacije, te da bude referentna institucija u Evropi za pitanja halala za treće strane. Deset evropskih halal certifikacijskih organizacija osnovale su u Briselu 9. marta godine Evropsku asocijaciju halal certifikatora AHC-Europe. Aktivnosti na uspostavljanju ove asocijacije započele su 24. septembra godine kada je organiziran prvi zvanični sastanak halal certifikacijskih organizacija iz Belgije, Bosne i Hercegovine, Francuske, Njemačke, Španije, Holandije, Turske i Velike Britanije. Sjedište AHC-Europe će biti u Briselu. InfoKOM - Broj 34 - oktobar

18 TEMA >>> Finansijska i ekonomska kretanja u našoj zemlji Kreditni rejting BiH ograničen složenim političkim sistemom Monetarna stabilnost obezbijeđena aranžmanom valutnog odbora ojačana je potpisivanjem trogodišnjeg stand by aranžmana sa Međunarodim monetarnim fondom (MMF), vrijednog 1,57 milijardi dolara, koji je pomogao da se smanji rizik od poremećaja i prekida u finansijskim prilivima u BiH, što je bio rezultat ekonomske i finansijske krize. Međunarodni monetarni fond: Novi aranžman sa BiH Piše: Armin Ibrišimović Međunarodna agencija za kreditni rejting Standard & Poor s objavila je Godišnji izvještaj o suverenom kreditnom rejtingu Bosne i Hercegovina za godinu u kojem je navedeno da je rejting naše zemlje ostao nepromijenjen, B+ sa stabilnim izgledima, što podrazumijeva spekulativnu kreditnu sposobnost, uz visok kreditni rizik. U izvještaju agencije Standard & Poor s o suverenom kreditnom rejtingu BiH za godinu navedeni su svi relevantni pokazatelji koji utiču na rejting BiH. Naime, dodijeljeni suvereni kreditni rejting BiH je, prema mišljenju ove agencije, ograničen složenim političkim sistemom i velikim državnim aparatom, a takav sistem usporava proces reformi, saopćila je Centralna banka BiH. Fiskalno sidro Fiskalna fleksibilnost i upravljanje na nivou države su i dalje slabi i ograničeni velikim uslovnim obavezama, uz prisustvo vanjske izloženosti. Rejting je podržan činjenicom da su vlasti dale prioritet servisiranju vanjskog duga, kao i aranžman valutnog odbora koji je uspješno usmjeravao ekonomiju kroz turbulentan period od godinu i po dana. Monetarna stabilnost obezbijeđena aranžmanom valutnog odbora ojačana je potpisivanjem trogodišnjeg stand by aranžmana sa Međunarodim monetarnim fondom (MMF), vrijednog 1,57 milijardi dolara, koji je pomogao da se smanji rizik od poremećaja i prekida u finansijskim prilivima u BiH, što je bio rezultat ekonomske i finansijske krize. Prema mišljenju analitičara, uspješno izvršenje stand by aranžmana, koje je postalo značajno fiskalno sidro, dovest će do većeg stepena fiskalne fleksibilnosti. To, naravno, zavisi od punog provođenja ukupne fiskalne strategije, čiji je cilj budžetska konsolidacija, naročito velikog državnog aparata i složenog okvira fiskalne politike, navodi se u izvještaju Agencije i dodaje da se pokazalo da provođenje planiranih politika ide dosta teško zbog političkih uticaja. MMF je dva puta odlagao isplate sredstava zbog neuspjeha vlasti da blagovremeno prilagode socijalne izdatke. Na osnovu budžetskog deficita vlade koji je za godinu procijenjen na 5,6 posto bruto društvenog proizvoda (BDP), očekuje se smanjenje deficita na oko 4,7 posto BDP-a u godini, što je uzrokovano uslovima iz stand by aranžmana, i da će bruto dug dostići skoro 47 posto BDP-a do kraja godine, napominje se u izvještaju. Kao dio stand by aranžmana, veće banke u stranom vlasništvu obavezale su se da će zadržati prekograničnu izloženost u BiH i time podržati svoje ispostave u ovoj zemlji tokom godine, ističe se u izjveštaju i napominje da je situacija u bankarskom sistemu bila prilično stabilna. Izgledi za dalju integraciju u EU u srednjoročnom ka dugoročnom periodu predstavljaju političko sidro i oni su faktor 18 InfoKOM - Broj 34 - oktobar 2010.

19 >>> koji podržava i pomaže rejtingu, a prema procjeni analitičara, i jaka podrška međunarodne zajednice za koju se očekuje da će biti vrlo aktivna u sprečavanju destabilizirajućih događaja u zemlji, kako finansijskih, tako i političkih, napominju iz CBBiH. Stabilan izgled pravi ravnotežu između potencijalnog rasta na srednji i duži rok i očekivanja analitičara da će BiH nastaviti da se pridržava obaveza iz stand by aranžmana, uprkos teškoj situaciji sa budžetom, kompleksnoj političkoj strukturi i vanjskoj i unutrašnjoj osjetljivosti finansijskog sistema. Kreditna sposobnost mogla bi biti poboljšana ako BiH nastavi da napreduje sa planom strukturalne konsolidacije budžeta, poboljša institucionalni okvir tako da vodi ka integraciji u EU i primijeni strukturalne reforme koje jačaju rast, poput smanjenja veličine javnog sektora. Iz agencije Standard and Poor s upozoravaju da bi rejting mogao doći pod pritisak ako debalansi budžeta ne budu riješeni, što bi dovelo do neispunjenja uslova iz stand by aranžmana, zatim moglo bi uticati na povjerenje investitora i štediša, kao i predstavljati rizik za ekonomsku i finansijsku stabilnost. Agencije dijele oznake rejtinga u nekoliko kategorija, prema kriterijima kreditne sposobnosti i kreditnog rizika, a koje se označavaju slovima od A do C, odnosno D. Na primjer, rejting AAA predstavlja najbolju kreditnu sposobnost uz minimalan kreditni rizik, a rejting u BiH B+ predstavlja spekulativnu kreditnu sposobnost, uz visok kreditni rizik. Izvoz i uvoz povećani Inače, u BiH je u augustu godine stopa promjene ukupne industrijske proizvodnje u odnosu na prosječnu mjesečnu proizvodnju iz godine pozitivna i iznosi 5,4 posto, podaci su Agencije za statistiku BiH. U odnosu na august godine stopa promjene proizvodnje iznosi 7,1 posto. Stopa promjene ukupne proizvodnje, od januara do augusta godine, prema istom periodu godine, iznosi 1,1 posto. U području vađenja ruda i kamena stopa promjene industrijske proizvodnje u BiH u odnosu na prosječnu mjesečnu pro- Manje investicije Kada je riječ o investicijama u BiH, podaci Agencije za statistiku BiH govore da su ukupno isplaćena sredstva za investicije u BiH prošle godine iznosila oko 4,59 milijardi KM, što je za 22,73 posto manje u odnosu na godinu. Od ukupno isplaćenih investicija u BiH u godini, na Federaciju BiH se odnosi 64,86 posto, na Republiku Srpsku 33,41 posto, a na Distrikt Brčko 1,73 posto. Vrijednost ostvarenih investicija u stalna sredstva pravnih subjekata u BiH u prošloj godini iznosila su 4,55 milijardi KM, što u odnosu na predstavlja smanjenje od 25,69 posto, a investicije u nova stalna sredstva iznosile su 4,22 milijarde KM i u odnosu na predstavljaju smanjenje od 25,34 posto. Najveća ulaganja u ukupnim investicijama, posmatrano prema djelatnosti investitora u godini, imali su prerađivačka industrija 19,08 posto, trgovina na veliko i malo 16,39, te javna uprava i odbrana 15,34 posto. Prema djelatnosti investitora, najveći udio u ostvarenim investicijama u nova stalna sredstva prošle godine imali su prerađivačka industrija 19,10, javna uprava i odbrana 16,47 i trgovina na veliko i malo 14,94 posto. izvodnju iz godine iznosi 8,9 posto, a u odnosu na august godine je negativna i iznosi -1,9 posto. Stopa promjene ukupne proizvodnje, od januara do augusta godine, u odnosu na isti period je negativna i iznosi -7,7 posto. U području prerađivačke industrije stopa promjene industrijske proizvodnje u BiH u odnosu na prosječnu mjesečnu proizvodnju iz godine iznosi 13,9 posto, a u odnosu na august godine 14,4 posto. Stopa promjene ukupne proizvodnje, od januara do augusta godine, u odnosu na isti period godine iznosi tri posto. U području proizvodnje i snabdijevanja električnom energijom, plinom i vodom stopa promjene industrijske proizvodnje u BiH u odnosu na prosječnu mjesečnu proizvodnju iz godine je negativna i iznosi -18,1 posto, u odnosu na august godine je negativna i iznosi -10,3 posto. Stopa promjene ukupne proizvodnje, od januara do augusta godine, u odnosu na isti period godine iznosi 0,2 posto. Među indeksima po glavnim industrijskim grupama, najveću pozitivnu stopu promjene obima proizvodnje, odnosno stopu rasta prema istom mjesecu prethodne godine, u iznosu od 93,3 posto, ima grupa trajnih proizvoda za široku potrošnju. Najveću stopu pada u odnosu na isti mjesec prethodne godine, u iznosu od -26 posto, ima grupa kapitalnih proizvoda. Također, grupa kapitalnih proizvoda ima najveću stopu pada kumulativne proizvodnje u odnosu na isti period godine, u iznosu od -38,5 posto. U periodu od januara do augusta godine, BiH je ostvarila izvoz u vrijednosti od 4,6 milijardi KM, što je za 30,3 posto više u odnosu na isti period prethodne godine, dok je uvoz iznosio 8,633 milijardi KM ili za 7,7 posto više u odnosu na isti period prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 53,3 posto, dok je vanjskotrgovinski robni deficit iznosio 4,33 milijarde KM. U pogledu geografske distribucije robne razmjene BiH s inostranstvom, u periodu januar-august godine najviše se izvozilo u Njemačku, i to u vrijednosti od 698 miliona KM, što je 15,2 posto od ukupno ostvarenog izvoza, te u Hrvatsku u vrijednosti od 688 miliona KM, odnosno 15 posto od ukupno ostvarenog izvoza. Istovremeno, najviše se uvozilo iz Hrvatske, i to u vrijednosti od 1,297 milijardi KM, što je 15 posto od ukupno ostvarenog uvoza, te iz Njemačke u vrijednosti od 914 miliona KM, odnosno 10,6 posto od ukupno ostvarenog uvoza. Posmatrano po sektorima Harmoniziranog sistema (HS), odnosno Carinske tarife BiH, od januara do augusta godine najveće učešće u izvozu ostvareno je u sektoru Obični metali i proizvodi od običnih metala sa ukupnom vrijednošću od 1,39 milijardi KM, što iznosi 22,6 posto od ukupnog izvoza, dok je najveće učešće u uvozu ostvareno u sektoru Mineralne tvari sa ukupnom vrijednošću od 1,747 milijardi KM, što iznosi 20,2 posto od ukupnog uvoza. U augustu godine iz BiH je ostvaren izvoz u vrijednosti od 583 miliona KM i uvoz u vrijednosti od 1,168 milijardi KM. U okviru ukupno ostvarenog vanjskotrgovinskog robnog prometa BiH u posmatranom mjesecu pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 49,9 posto. Rezultati u entitetima Posmatrano po entitetima, Federacija BiH je u augustu ostvarila izvoz od KM, što je za KM ili 1,7 posto manje u odnosu na juli godine, odnosno za KM ili 26,9 posto više u odnosu na august prošle InfoKOM - Broj 34 - oktobar

20 >>> Zaposlenih , a nezaposlenih Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u julu broj zaposlenih u pravnim osobama BiH iznosio je , od čega su žene. U odnosu na juni broj zaposlenih u pravnim osobama je ostao isti, dok se broj zaposlenih žena povećao za 0,1 posto. U poređenju sa julom godine najveći indeks zaposlenja imao je sektor Finansijsko posredovanje sa 9,1 indeksnih poena, a slijede sektori Prijevoz, skladištenje i veze sa osam indeksnih poena i Obrazovanje sa povećanjem od 3,3 indeksna poena. U julu broj nezaposlenih u BiH iznosio je , što predstavlja povećanje za 0,9 posto u odnosu na juni godine. Prema kvalifikacionoj strukturi, najveći broj nezaposlenih osoba je sa VKV i KV kvalifikacijom , slijede osobe sa NK i osobe sa srednjom stručnom spremom. Udio ženske populacije u nezaposlenima iznosi 50,4 procenata ili u apsolutnom iznosu osoba ženskoga spola. godine. U augustu ostvaren je uvoz u vrijednosti od KM, što je za KM ili 6,9 posto manje u odnosu na juli godine, odnosno za KM ili 17,6 posto više u odnosu august prošle godine. U periodu januar-august izvoz je prosječno rastao za 4,8 posto, a uvoz je prosječno rastao za 6,8 posto. Učešće FBiH u ukupnom izvozu BiH za august je 68,5 posto, a u ukupnom uvozu 65,2 posto. U istom mjesecu procenat pokrivenosti uvoza izvozom u FBiH je 52,4 posto i viši je za 2,8 posto u odnosu na juli godine, kada je pokrivenost iznosila 49,6 posto. Trgovinski deficit FBiH za august iznosi KM. Najviše se izvozilo u: Njemačku KM ili 19,2 posto ukupnog izvoza, Hrvatsku KM ili 16,8 posto i Srbiju KM ili 10,7 posto ukupnog izvoza. Izvoz u sve ostale zemlje iznosi KM ili 53,3 posto ukupnog izvoza. U istom mjesecu najviše se uvozilo iz: Hrvatske KM ili 21,3 posto ukupnog uvoza, Njemačke KM ili 11,9 posto i Italije KM ili 6,9 posto ukupnog uvoza. Uvoz iz svih ostalih zemalja iznosi KM ili 59,9 posto ukupnog uvoza. Republika Srpska je za osam mjeseci ove godine ostvarila ukupan obim vanjskotrgovinske razmjene od 2,68 milijardi dolara, dok je pokrivenost uvoza izvozom bila 55,9 podsto, podaci su Zavoda za statistiku RS. Osmomjesečni izvoz iznosio je 961,98 miliona dolara i veći je za 31,1 posto, dok je ostvareni uvoz od 1,72 milijarde dolara povećan za 8,4 posto u odnosu na isti prošlogodišnji period. Sa Rusijom je ostvareno 23,7 posto od ukupne vrijednosti uvoza, a sa Srbijom 21,2 posto. RS je naviše izvozila u Srbiju 18 posto, te u Italiju 15 posto. U zemlje Evropske unije izvezena vrijednost bila je 465,39 miliona dolara, a u zemlje CEFTA-e 384,16 miliona dolara. Agencija za statistiku BiH počela je eksperimentalni obračun bruto domaćeg proizvoda po rashodnom pristupu. Preliminarne procjene govore da je BDP u BiH u prošloj godini iznosio 27,427 milijardi KM. To predstavlja nominalni pad od 2,41 posto, a ukoliko se isključi uticaj rasta cijena, BDP je Dragan Vrankić: Znakovi blagog oporavka zabilježio realan pad od 2,82 posto. Struktura rashodnog BDP-a pokazuje da je zabilježen pad većine komponenti BDP-a, osim izdataka za potrošnju vlade koji su porasli za 3,2 posto u odnosu na prošlu godinu. Međutim, ministar finansija i trezora BiH Dragan Vrankić izjavio je da su procjene da će BiH na kraju ove godine imati pozitivan rast BDP-a od 0,5 do jedan posto i da se očekuje da će taj trend biti nastavljen i u sljedećoj godini. Navodeći da se u BiH vide znakovi blagog oporavka privrede od posljedica globalne ekonomske krize, Vrankić je rekao da je rast BDP-a uslovljen događanjima u okruženju. Prema njegovim riječima, BiH nije prezadužena zemlja u odnosu na bruto društveni proizvod, ali ima problem nedovoljno razvijenog realnog sektora i velikog broja nezaposlenih. Potrebna su nam nova investiranja, a da bi zainteresirani ulagači i došli u zemlju, moramo poboljšati uslove investiranja odnosno stvoriti konkurentnost, čemu je osnov, politička i makroekonomska stabilnost ističe Vrankić. Cijene proizvoda i usluga koji se koriste za ličnu potrošnju u BiH mjerene indeksom potrošačkih cijena u augustu u odnosu na juli ove godine niže su u prosjeku za 0,2 posto. Prema podacima Agencije za statistiku BiH godišnja inflacija u augustu bila je 1,7 posto. 20 InfoKOM - Broj 34 - oktobar 2010.

21 TEMA >>> Finansijski sektor RS u stagnaciji Kada se pogledaju polugodišnji finansijski rezultati koji su objavljeni na berzi, vidljivo je da je finansijski sektor Republike Srpske trenutno u stagnaciji. Rezultati su veoma slični kao i prošle godine. Nema značajnijeg pada niti rasta poslovnih rezulata u cjelini, mada postoje značajne oscilacije kod pojedinih društava. Pri tome je važno uzeti u obzir da u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini nije ni bilo nekog značajnijeg pada obima poslovanja finansijskih institucija, već da se kriza iskazala prvenstveno kroz zaustavljanje dotadašnjeg ekspanzivnog rasta. Neke banke u RS su u periodu od do godine svoju aktivu povećale 5 do 10 puta. Može se slobodno reći da, kao što je na Divljem zapadu postojala tzv. zlatna groznica, u BiH je postojala kreditna groznica. Zato je još značajnija činjenica da, barem za sada, nijedna banka nije dovedena u poziciju nelikvidnosti i da nije imala drastičan pad finansijskih pokazatelja. Piše: Čedomir Spasojević Na web stranici Banjalučke berze su objavljeni polugodišnji finansijski rezultati za banke i osiguravajuća društva koja imaju sjedište u Republici Srpskoj. Ovi podaci su zanimljivi za analizu, s obzirom na to da te dvije grupe privrednih društava čine okosnicu finansijskog sektora u Republici Srpskoj. Pošto je kriza, prije gotovo dvije godine, prvo zahvatila finansijski sektor, a poslije se širila na realni sektor, logično je očekivati da će upravo oporavak finansijskog sektora biti prvi nagovještaj izlaska iz recesije cjelokupne privrede. Kada se pogledaju polugodišnji finansijski rezultati koji su objavljeni na berzi, vidljivo je da je finansijski sektor Republike Srpske trenutno u stagnaciji. Rezultati su veoma slični kao i prošle godine. Nema značajnijeg pada niti rasta poslovnih rezulata u cjelini, mada postoje značajne oscilacije kod pojedinih društava. Pri tome je važno uzeti u obzir da u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini nije ni bilo nekog značajnijeg pada obima poslovanja finansijskih institucija, već da se kriza iskazala prvenstveno kroz zaustavljanje dotadašnjeg ekspanzivnog rasta. Neke banke u RS su u periodu od do godine svoju aktivu povećale 5 do 10 puta. Može se slobodno reći da, kao što je na Divljem zapadu postojala tzv. zlatna groznica, u BiH je postojala kreditna groznica. Zato je još značajnija činjenica da, barem za sada, nijedna banka nije dovedena u poziciju nelikvidnosti i da nije imala drastičan pad finansijskih pokazatelja. Ukupna aktiva banaka blago porasla Polugodišnji finansijski pokazatelji banaka sa sjedištem u RS su nešto bolji nego što su bili godine. Ukupna aktiva je porasla za 0,82 % i iznosi 6,642 milijardi KM, u odnosu na 6,588 milijardi KM na dan godine. I dalje tri banke dominiraju bankarskim sektorom Republike Srpske. Aktiva HYPO Alpe-Adria-Bank a.d. Banja Luka, NLB Razvojne banke Banja Luka i Nove banka a.d. Banja Luka čini čak 63,12 % ukupne aktive bankarskog sektora iz Republike Srpske. Kada se posmatraju pojedinačne banke, najveći rast aktive ostvarila je Komercijalna banka a.d. Banja Luka, čija je aktiva porasla za 15,17%, dok je najveći pad ostvarila IEFK banka a.d. Banja Luka, čija InfoKOM - Broj 34 - oktobar

22 >>> aktiva je opala za 8,70 %. Ta banka je u međuvremenu promijenila vlasnika. Preuzela ju je banjalučka mikrokreditna organizacija Mikrofin i IEFK banka a.d. je promijenila ime u MF banka a.d. S obzirom na iskustvo i poslovne uspjehe koje je u prethodnom periodu ostvario Mikrofin, može se očekivati da će ta banka u budućnosti mnogo bolje poslovati. Slični rezultati se dobiju i kada se pogledaju neto prihodi od kamata i neto prihodi od provizija. Neto prihodi od kamata su za prvih šest mjeseci godine iznosili 88,729 miliona KM i bili su za 1,16% veći od prihoda ostvarenih u prvoj polovini prošle godine. Neto prihodi od naknada i provizija su porasli za 3,04% i iznosili su 34,804 miliona KM. Ukupna dobit banaka iz RS porasla je u odnosu na godine za 13,73% i iznosila je 20,318 miliona KM, dok je godinu dana ranije iznosila 17,865 miliona KM. S druge strane, gubitak je smanjen za 8,20% i iznosio je 2,879 miliona KM. Rekordnu dobit ostvarila je Bobar banka a.d. Bijeljina u iznosu od 5,624 miliona KM, dok je na vrhu neslavne liste gubitaša Balkan Investment Bank a.d. Banja Luka sa gubitkom od 2,780 miliona KM. Može se primijetiti da je najveće banka sa sjedištem u Republici Srpskoj HYPO Alpe-Adria-Bank a.d. Banja Luka smanjila dobit sa 6,231 milion KM godine na samo 247 hiljada KM godine. U narednoj tabeli su dati pokazatelji o visini aktive banaka u RS na dan godine i godinu dana ranije. Beogradska Agrobanka donijela je odluku o osnivanju Agrobanke u Banjoj Luci, saopšteno je iz te banke. Osnivači Agrobanke u Banjoj Luci će biti Agrobanka iz Beograda i Investicionorazvojna banka Republike Srpske. Beogradska Agrobanka će biti vlasnik 80 odsto akcija, dok će vlasnik preostalih 20 odsto biti Ivesticiono-razvojna banka Republike Srpske. Osnivački kapital nove banke je 10 miliona evra, od čega će Agrobanka obezbijediti osam miliona evra. Investiciono-razvojna banka Republike Srpske je u vlasništvu Republike Srpske. Agrobanka je na kraju godine imala akcionara, tržišna kapitalizacija banke bila je 66,4 milijarde dinara, a 18 najvećih akcionara imalo je oko 50 odsto akcijskog kapitala. Prema podacima Narodne banke Srbije, najveći akcionar Agrobanke je Republika Srbija sa 20 odsto kapitala. Agrobanka je saopštila da je osnivanje banke u Banjoj Luci dio dugoročnog plana razvoja koji predviđa razvoj poslovne mreže u zemlji i inostranstvu. Nova banka će raditi na tržištu Bosne i Hercegovine i obavljaće sve vrste bankarskih poslova, ali će poseban akcenat staviti na kreditiranje poljoprivredne djelatnosti, navodi se u saopštenju. 22 InfoKOM - Broj 34 - oktobar 2010.

23 >>> Poslovni prihodi blago opali Kada se analiziraju društva za osiguranje sa sjedištem u RS, polugodišnji finansijski rezultati su takođe na nivou prošlogodišnjih. Ukupna aktiva je porasla za 1,85 % i iznosi 222,571 milion KM, u odnosu na 218,530 milion KM na dan godine. Ukupni poslovni prihodi osiguravajućih društava su blago opali, tako da su na dan godine iznosili 58,056 miliona KM i bili su za 3,02 % manji u odnosu na prihode u prvih šest mjeseci godine. Slično kao kod banka, tri osiguravajuća društva imaju dominantan tržišni udio. Poslovni prihodi Jahorina osiguranja a.d. I. Sarajevo, Kosig Dunav osiguranja a.d. Banja Luka i Bobar osiguranja a.d. Bijeljina iznosili su ukupno 31,602 miliona KM i činili su 54,43 % ukupnih prihoda društava za osiguranje sa sjedištem u RS. Kada se posmatraju pojedinačna društva, najveći rast prihoda ostvarilo je Mikrofin osiguranje a.d. Banja Luka od čak 79,70%, što nije čudno, imajući u vidu da se radi o mladom osiguranju, koje još uvijek ima veoma skromne prihode i koje se ekspanzivno razvija. Najveći pad prihoda u odnosu na prvu polovinu godine u iznosu od 22% imalo je Bobar osiguranje a.d. Bijeljina. Generalno je porasla profitabilnost sektora osiguranja. Ukupna dobit je porasla za 21,55% sa 4,620 miliona KM na 5,616 miliona KM godine. Ukupni gubici su se smanjili 35,65 % i iznosili su 1,571 milion KM. Slično kao i kod banaka, najveće osiguranje je znatno pogoršalo svoje poslovanje, tako da je Jahorina osiguranje a.d. Istočno Sarajevo ostvarilo gubitak od 1,221 milion KM, dok je prošle godine imalo dobit od 609 hiljada KM. U narednoj tabeli su dati pokazatelji o visini poslovnog prihoda osiguravajućih društava u RS na dan godine i godinu dana ranije. Mikrokreditno društvo Mikrofin i društvo za upravljanje investicionim fondom Mikrofin invest, vlasnici MF banke, bivše IEFK banke, odlučili su da izvrše dokapitalizaciju banke emisijom akcija u vrijednosti šest miliona KM. Direktor Mikrofina Aleksandar Kremenović izjavio je da je za dokapitalizaciju banke obezbijeđeno planiranih šest miliona KM. S ovom dokapitalizacijom osnovni kapitala MF banke će iznositi oko 20 miliona KM. Prethodno smo kapital bivše IEFK banke, koji je u vrijeme našeg preuzimanje iznosio oko 13 miliona KM, povećali na oko 15 miliona KM rekao je Kremenović. On je istakao da je cilj dokapitalizacije jačanje MF banke, kako bi ona potpuno spremno izašla na tržište u godini, sa novim proizvodima i jakom podrškom malim i srednjim preduzećima. Razvoj u budućnosti Kao što je već spomenuto, finansijski sektor Republike Srpske je nakon višegodišnjeg ekspanzivnog rasta u posljednje dvije godine stagnirao. Srećom, nije bilo većih potresa niti problema u funkcionisanju kako banaka, tako i osiguravajućih društava. Bilo bi neophodno da uprave tih finansijskih institucija ovo vrijeme iskoriste za temeljito restrukturiranje poslovanja i stvaranje osnove za budući razvoj. To se naročito odnosi na sektor osiguranja u kojem postoje još veliki neiskorišteni resursi i mogućnosti za razvoj. Bankarski sektor bi se u budućnosti morao okrenuti aktivnijem kreditiranju privrede, s obzirom na to da su kreditni potencijali stanovništva gotovo u potpunosti iscrpljeni. InfoKOM - Broj 34 - oktobar

24 BANKARSTVO >>> Euro protjeran iz platnog prometa 1. oktobra euro je u Federaciji BiH prestao biti platežno sredstvo. Naime, prema novom Zakonu o deviznom poslovanju koji je donesen ovog ljeta, a čija primjena je počela 1. oktobra, platni promet u Federaciji BiH obavlja se jedino u konvertibilnim marakama. Ugostiteljski objekti, trgovine, tržni centri, benzinske pumpe, turističke agencije, hoteli više ne smiju od kupaca, gostiju, klijenata za kupljenu robu ili uslugu primati euro. U suprotnom, riskiraju da budu novčano kažnjeni. Piše: Elvira Ahmetović Zakon o deviznom poslovanju FBiH donesen je godine i od tada se u njemu ništa nije mijenjalo. Međunarodni partneri ocijenili su da je to štetno za Bosnu i Hercegovinu, jer se za 12 godina, koliko je zakon u primjeni, na deviznom tržištu mnogo toga promijenilo. Euro je godine postao zajednička valuta zemalja Evropske unije, a s njegovim uvođenjem mnoge valute koje su ranije postojale su ukinute (marka, lira, goldeni, šilinzi i dr.). Dosta promjena desilo se i u platnom prometu BiH. Navedeni razlozi su predstavljali prepreku razvoju finansijskog tržišta, tržišta kapitala, a i obavljanju platnog prometa s inozemstvom. Zbog toga su međunarodni zvaničnici insistirali na donošenju novog Zakona o deviznom poslovanju, koji bi bio kompatibilan s propisima u Republici Srpskoj, koja je ovakav zakonski akt usvojila prošle godine. Oba ova zakona trebala bi odrediti veći stepen liberalizacije kapitalnih transakcija i stimulirati obavezu registrovanja i izvještavanja tokova kapitala, te predstavljati dobru podlogu za donošenje Zakona o deviznom poslovanju na državnom nivou, koji se spominje i u Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju. Od 1. oktobra ove godine plaćanje, naplaćivanje, prijenos i isplata u FBiH između rezidenata, između rezidenata i nerezidenata i između nerizidenata vrši se u konvertibilnim markama. Izuzetak se može napraviti po osnovu: 24 InfoKOM - Broj 34 - oktobar 2010.

25 >>> - deviznog kreditiranja u Federaciji u skladu sa odredbama ovog Zakona; - otplate deviznog kredita u Federaciji; - naplaćivanja premije osiguranja i isplate štete u poslovima osiguranja sa nerezidentima, kao i sa rezidentima koji izvode investicijske radove i obavljaju privrednu djelatnost u inostranstvu; - prodaje i kupovine robe sa konsignacionih skladišta, u slobodnim zonama i u slobodnim carinskim prodavnicama; - kupovine i prodaje vrijednosnih papira koji glase na stranu valutu; - isplate strane gotovine sa devizne štedne knjižice i deviznog računa, kao i prijenosa deviza sa jedne devizne štednje knjižice na drugu deviznu štednu knjižicu, odnosno sa jednog deviznog računa na drugi devizni račun istog lica; - uplate depozita kao sredstva osiguranja. Problemi s primjenom Zakona Zakonom je dozvoljeno ugovaranje poslova u devizama, s tim što se plaćanje i naplaćivanje vrši u konvertibilnim markama. Stranu gotovinu, ostvarenu u skladu sa ovim Zakonom, rezident pravno lice i poduzetnik dužan je položiti na svoj devizni račun u banci, najkasnije narednog radnog dana. Upravo kod pologa pazara pravnih lica u bankama su nastali problemi. Dosadašnja praksa banaka je bila da pravna lica na svoj devizni račun polože pazar u eurima, a banke su potom na osnovu trajnog naloga eure bez provizije preračunavale u KM i prenosile na transakcijski račun klijenata. U novom Zakonu o deviznom poslovanju ne piše decidno da li su ovakve transkacije dozvoljene ili nisu. Odgovor na to pitanje nemaju ni u Ministarstvu finansija FBiH, Agenciji za bankarstvo i Centralnoj banci BiH. Još jedna od nedoumica s kojom su suočene banke jeste odnos prema nerezidentima. U Federaciji BiH ne postoji baza nerezidenata, a ni pravilnik koji bi regulisao ovu materiju. Nerezident može transferisati sredstva u inozemstvo tek nakon predočenja uvjerenja da nema neizmirenih carinskih i poreskih obaveza. Takva uvjerenja trebala bi izdavati Poreska uprava. Vlada Federacije je za banke i njihove klijente (rezidente i nerezidente fizička lica) propisala iznos do kojeg se slobodno mogu iznositi konvertibilne marke, strana gotovina i čekovi iz Federacije u inozemstvo. Tako je Vlada propisala da rezidenti mogu primiti naplatu od nerezidenata u stranoj gotovini i čekovima na osnovi izvoza robe i usluga u vrijednosti do ,00 eura mjesečno. Nerezidentima se može platiti u stranoj gotovini i čekovima na osnovi uvoza robe i usluga u vrijednosti do 3.000,00 eura mjesečno. Za mjesečna plaćanja ili naplate u stranoj gotovini i čekovima iznosa većih od navedenih potrebno je odobrenje Federalnog ministarstva finansija. Ministarstvo će izdati odobrenje uz uvjet da se naplata ili plaćanje u poslovima s nerezidentom ne može obaviti bezgotovinskim putem ili ako je ono znatno otežano, ako se zbog prirode posla takvo plaćanje ili takva naplata može obaviti jedino u stranoj gotovini i čekovima. Vlada nije odredila limit iznosa za nerezidente. Rezidenti mogu na osnovi izvoza odnosno uvoza robe i usluga primiti naplatu od nerezidenata ili obaviti plaćanje nerezidentima u gotovini u konvertibilnim markama u vrijednosti do KM po računu. Iznimno rezidenti mogu na osnovi izvoza robe i usluga primiti naplatu u gotovini u konvertibilnim markama od nerezidenata fizičkih osoba bez ograničenja. Rezidentima je dozvoljeno da imaju deviznu blagajnu. Za one koji pružaju usluge u međunarodnom robnom i putničkom prometu, hitnu medicinsku pomoć, plaćaju troškove prijevoza i robom na službenom putu u inozemstvu, prosječno dnevno stanje devizne blagajne u tromjesečju može biti u vrijednosti do 1.500,00 eura. Radi vraćanja ostatka novca kupcu prosječno dnevno stanje devizne blagajne u jednom tromjesečju za rezidente može biti u vrijednosti do 3.000,00 eura. Kaznene odredbe Nadzor nad deviznim poslovanjem u skladu s ovim Zakonom i propisima koji su doneseni na osnovu ovog zakona obavljat će Agencija za bankarstvo, Federalno ministarstvo finansija i carinski organi, svako u okviru svoje nadležnosti. U Agenciji za bankarstvo FBiH su nam rekli da u vezi s tim za banke još nisu predviđene neke posebne kontrole, a samim tim ni kazne. Zakonom je definisano da onaj ko se neovlašteno bavi kupovinom ili prodajom strane gotovine ili organizuje mrežu preprodavača, a vrijednost prometovane strane gotovine prelazi iznos od ,00 KM, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine. Zatvorska kazna do pet godina predviđena je za odgovorna lica koja sklapanjem ugovora, organizovanjem posla ili na drugi način ostvaruju za pravno lice kupovinu, prodaju ili posreduju u kupovini ili prodaji strane gotovine suprotno ovom Zakonu. U Zakonu između ostalog stoji da će se novčanom kaznom kazniti sve pravne i fizičke osobe koje robu i usluge naplaćuju u devizama i efektivnom stranom novcu, te kupuju i prodaju devize izvan deviznog tržišta. Pored novčane kazne može se izreći mjera zabrane obavljanja mjenjačkih poslova ili druge djelatnosti koja je bila predmet kontrole u trajanju od tri do šest mjeseci. Također je moguće da se izrekne zaštitna mjera oduzimanja predmeta koji su upotrijebljeni ili su bili namijenjeni za izvršenje prekršaja ili koji su nastali izvršenjem prekršaja. InfoKOM - Broj 34 - oktobar

26 TEMA >>> Međunarodna konferencija Kapitalne investicije i tržište kapitala u FBiH Ponuditi atraktivne javne ponude vrijednosnih papira Najavljeni kapitalni projekti Vlade FBiH, naročito u elektroenergetskom i sektoru cestovne infrastrukture, zahtijevat će obezbjeđenje velikih iznosa sredstava za investiranje, a kao jedan od mogućih izvora treba uzeti u obzir i tržište kapitala putem novih emisija vrijednosnih papira. S obzirom na to da ovi projekti izazivaju veliku pažnju ukupne investicijske javnosti, može se očekivati povećani interes i investitora u vrijednosne papire. Piše: Armin Ibrišimović Osnovna slabost domaćeg tržišta kapitala je bila nedostatak velikih atraktivnih javnih ponuda vrijednosnih papira, što bi najavljeni investicioni ciklus mogao popraviti, poručio je direktor Sarajevske berze vrijednosnih papira (SASE) Zlatan Dedić, najavljujući Petu međunarodne konferencije SASE Kapitalne investicije i tržište kapitala u FBiH, koja je održana 5. oktobra u Sarajevu. Ne vidim razlog da finasiranje pojedinih projekata, na primjer, jedna vjetroelektrana ili dionica autoputa, ne bi bilo obezbijeđeno iz sredstava ostvarenih prodajom obveznica domaćih kompanija koje će biti investitori. Uspješnom javnom ponudom od nekoliko desetina ili čak stotina miliona KM, širokom spektru investitora, oživjelo bi domaće tržišta kapitala istakao je Dedić. Najavljeni projekti Na konferenciji je bilo govora o novostima na tržištu kapitala Federacije BiH. Predstavljeni su projekti Going public i javne emisije, Mogućnost primjene vještačkih neuronskih mreža u procesu nadzora trgovanja na berzi, prezentiran je i izvještaj o stanju korporativnog upravljanja u BiH, te je ukazano na značaj tehničke analize na tržištima kapitala u razvoju. Najavljeni kapitalni projekti Vlade Federacije BiH, naročito u elektroenergetskom i sektoru cestovne infrastrukture, zahtijevat će obezbjeđenje velikih iznosa sredstava za investiranje, a kao jedan od mogućih izvora treba uzeti u obzir i tržište kapitala putem novih emisija vrijednosnih papira. S obzirom na to da ovi projekti izazivaju veliku pažnju ukupne investicijske javnosti, može se očekivati povećani interes i investitora u vrijednosne papire. Ovo je šansa da se afirmira osnovna funkcija tržišta kapitala, a to je razvoj domaće ekonomije. Cilj ove konferencije, s obzirom na velika sredstva koja će biti potrebna za finansiranje tih projekta, bio je da pokaže da je tržište kapitala jedan od mogućih modela finansiranja, odnosno da se prikupe sredstva za njihovo finansiranje kazao je Dedić. 26 InfoKOM - Broj 34 - oktobar 2010.

27 >>> Davanje saglasnosti Zlatan Dedić: Popraviti investicioni ciklus Direktor SASE naveo je da novi projekat izlaska u javnost i javne emisije, koji ima cilj da pokaže porodičnim kompanijama i kompanijama koje su organizirane kao društva sa ograničenom odgovornošću i koje raspolažu sa limitiranim kapitalom za svoj razvoj, da je tržište kapitala jedan od mogućih modela. Federalni premijer Mustafa Mujezinović poručio je da će Vlada i Parlament FBiH morati u narednom periodu donijeti odluku o načinu investiranja u elektroenergetski sektor. S obzirom na to da je odlučeno da nema transfera vlasništva nad energetskim objektim i rudnicima, onda je to pretežak zadatak kada se namjeravaju privući investitori. Odlukom Vlade otvorila se još jedna mogućnost, a to je da neko da kredit i u ovom trenutku se pojavila kompanija koja je spremna dati garancije i omogućiti dobijanje kredita Elektroprivredi BiH, odnosno projektnoj kompaniji koja bi se formirala za izgradnju konkretno bloka 7 u Tuzli, a zašto ne i bloka 8 u Kaknju. U tom slučaju, vlasništvo nad enegetskim objektom ostaje Bosni i Hercegovini, a time bi i 10 posto akcionara Elektroprivrede BiH bili direktno uključeni kazao je Mujezinović. Mujezinović je izrazio nadu da će se u postizbornom periodu o tome pozitivno izjasniti i investicioni fondovi koji imaju više od pet posto dionica u ovoj firmi, te da će u konačnici i Federalni parlament dati svoju saglasnost da bi ova investicija mogla krenuti. Mujezinović je napomenuo da bi se otplata vršila iz proizvedene energije, što je jedini mogući izvor za finansiranje ovakvih projekata. Govoreći o javnoj potrošnji, premijer Mujezinović je naglasio da je problem FBiH to što je bruto društveni proizvod (BDP) mali, a FBiH ima fiksne troškove policija, poreska uprava, inspekcije, koji se ne mogu smanjivati. Ovaj procenat od 47 posto javne potrošnje od BDP-a proizlazi iz toga što je BDP mali, a što je direktna posljedica stanja u svjetskoj ekonomiji, zbog ratnih razaranja i slabe ekonomije u BiH. Moja je želja da FBiH ne koristi tranše kredita, a što bi moglo biti postignuto isključivo povećanjem vlastitih izvornih prihoda poručio je Mujezinović. Guverner Centralne banke BiH (CBBBiH) Kemal Kozarić ukazao je na mogućnosti korištenja berze kao medija za nove investicije i prikupljanje novih sredstava, te na procikličnost krize koja je utjecala, ne samo na bankarski sektor, nego i na ostale segmente finansijskog sektora, pa tako i na tržište kapitala. Promet na berzama u BiH tokom ekonomske krize manji je za gotovo 60 posto, vrijednost dionica značajno je pala, ali je štednja u bankarskom sektoru povećana za 7,7 posto na godišnjem nivou, što je apsurdno u ovako kriznoj situaciji. Očito je da su neki igrači s berze prepoznali sve rizike koji se tamo dešavaju i ponovo se vratili tradicionalnoj štednji. To nikako ne znači da ne treba nastaviti privatizaciju putem berze, jer je to najtransparentniji način gdje svi potencijalni investitori imaju jednake uslove. To je ujedno način da se prikupe sredstva i da Mustafa Mujezinović: Omogućiti dobijanje kredita Kemal Kozarić: Bitna je politička stabilnost InfoKOM - Broj 34 - oktobar

28 >>> najbolja ponuda dobije priliku da privatizira značajan dio državnog kapitala rekao je Kozarić. Prema njegovim riječima, u svemu tome bitna je politička stabilnost. Poslije ovih izbora iskreno se nadamo da će se brzo koncipirati nova vlast i da će se stvoriti bolji ambijent za ekonomiju, a tako i za tržište kapitala, da bismo nastavili neke procese koje smo davno započeli, a koji u posljednjoj godini bilježe stagnaciju naglasio je guverner Kozarić. Sekretar Komisije za vrijednosne papire FBiH Fuad Čerkez je kazao da se globalna finansijska kriza negativno odrazila na pad prometa na tržištu kapitala i slabljenje interesa domaćih i stranih investitora za ulaganje u vrijednosne papire. Istovremeno, sa smanjenjem prometa došlo je do pada cijena dionica. Mogući modeli Generalni direktor Elektroprivrede BiH Amer Jerlagić i direktor Federalne direkcije za autoceste Erdal Trhulj prezentirali su energetske projekte, odnosno izgradnju cestovne infrastrukture kao generatore ekonomskog razvoja. Na konferenciji je predstavljen projekt Going public i javne emisije koji ima cilj da pokaže porodičnim kompanijama i kompanijama koje su organizirane kao društva s ograničenom odgovornošću i koje raspolažu limitiranim kapitalom za svoj razvoj da je tržište kapitala jedan od mogućih modela. Jerlagić je na skupu govorio o energetskim projektima kao generatoru ekonomskog razvoja. Jedan od načina budućeg rješavanja investiranja za energetske projekte može biti i izdavanje korporacijskih obveznica za projekte. Osim toga, načini finansiranja i realizacije projekata jesu i krediti međunarodnih finansijskih institucija, pored projekata koje EPBiH finansira samostalno. Elektroprivreda BiH će za projekte G7 Tuzla, G8 Kakanj, TE Bugojno, TE Banovići poštovati odluku Vlade FBiH. Tako ćemo za projekte G7 u Tuzli i G8 u Kaknju objavljivati tendere za pretkvalifikaciju, odnosno tender za strateško partnerstvo. Naše ostale projekte iz oblasti obnovljive energije (hidropotencijali, potencijali vjetra i male hidroelektrane) želimo razvijati samostalno uz finasiranje vlastitim sredstvima, odnosno kreditima međunarodnih finansijskih institucija. Također, u obzir dolaze i komercijalni krediti ako budu kvalitetni bez velikih troškova. Naši primarni projekti u ovom trenutku vrijedni su oko 2,20 milijardi eura, a sa svim projektima to je oko 3,5 milijardi eura kazao je Jerlagić. Investiranje 1,3 milijarde KM u autoput u naredne četiri godine Direktor Federalne direkcije autocesta Erdal Trhulj na konferenciji je tokom prezentacije Izgradnja cestovne infrastrukture razvojna šansa FBiH, iznio niz konkretnih primjera i pokazao koliko je urađeno na izgradnji brzih cesta i autocesta, te šta slijedi u narednom periodu. Federalna direkcija autocesta u narednom četverogodišnjem periodu planira izgradnju autoceste u ukupnoj dužni od 80 kilometara, a vrijednost investicije procjenjuje se na 1,3 milijarde KM. Strategija razvoja brzih cesta i autocesta je naša razvojna šansa i ona treba omogućiti ravnomjeran privredni, demografski i društveni razvoj na cijeloj teritoriji FBiH. Politiku finansiranja projekata izgradnje brzih cesta i autocesta treba voditi na način koji će najviše odgovarati interesima BiH, njenog privrednog i ukupnog razvoja istakao je Trhulj i zaključio da je izgradnja Koridora 5C najznačajniji projekat strategije. Osim predstavnika vlasti i kompanija nosilaca kapitalnih investicija, na konferenciji, organiziranoj u povodu devete godišnjice rada Sarajevske berze, učestvovali su eminentni stručnjaci iz oblasti finansija i tržišta kapitala, uključujući predstavnike investicionih fondova, banka i osiguravajućih kuća. Amer Jerlagić: Izdavanje korporacijskih obveznica 28 InfoKOM - Broj 34 - oktobar 2010.

29 SASE >>> Investitori digli ruke od Poštanske banke Nakon što su propali pokušaji dokapitalizacije, Poštanska banka po nalogu Agencije za bankarstvo stavljena je pod privremenu upravu. Za prodaju većinskog paketa dionica od 57,24% kapitala slovenski fond Poteza od turskog investitora tražio 7,5 miliona eura. Mali dioničari smatraju da su njihova prava ugrožena te najavljuju tužbe protiv odgovornih. Piše: Elvira Ahmetović 10. oktobra ove godine klijente Poštanske banke (Postbank BH) dočekala su zatvorena vrata s natpisom POPIS. Dan ranije Agencija za bankarstvo FBiH (FBA) uvela je privremenu upravu u Postbank BH radi preventivne zaštite deponenata zbog, kako je navedeno u obrazloženju FBA, pada njenog neto kapitala ispod zakonskog minimuma, kao i nesigurnog nivoa likvidnosti. Članovi Uprave, s Adnanom Zukićem na čelu, bili su spremni na ovakav razvoj događaja, te su još u julu napisali ostavke, postavivši kao uslov za ostanak na čelu Banke obezbjeđenje dodatnog kapitala. S obzirom na to da nije osigurano 15 miliona KM, koliko iznosi minimalan bankarski cenzus, kompletna uprava je podnijela ostavke, a banka stavljena pod privremenu upravu. Za privremenog upravitelja Banke Agencija za bankar- stvo FBiH imenovala je Stjepana Jovičića, ranijeg direktora Sektora za rad s bankama pod upravom Agencije za bankarstvo. Tokom ovog postupka banka će nastaviti s radom u okvirima prihvatljivog režima, vodeći računa o zaštiti i očuvanju prije svega interesa deponenata, saopćeno je iz FBA. Ugrožena prava malih dioničara Većinski vlasnik Postbank BH je Poteza Adriatic Fund sa 57,24%. Ministarstvo finansija FBiH raspolaže sa 2,57% kapitala, dok se preostalih 40,19% dioničkog kapitala nalazi u rukama malih dioničara, uposlenika Poštanske banke, oba telekoma i pošte u FBiH. Mali dioničari smatraju da je s uvođenjem privremene uprave u Postbank došlo do ugrožavanja njihovih prava, te najavljuju kako u javnosti, a i na sudu namjeravaju stvari istjerati na čistac. Ujedno traže snažniji angažman Vlade FBiH da se riješi problem likvidnosti banke. Mali dioničari su svoj revolt zbog načina poslovanja Postbank BH iskazali i na Skupštini dioniča- InfoKOM - Broj 34 - oktobar

30 >>> Nema novca za staru deviznu štednju Stare devizne štediše u FBiH nisu dobile obećani novac na ime obveznica, iako je zakonski rok za isplatu bio početak ovog mjeseca. Prema podacima Ministarstva finansija FBiH, za ove namjene u ovom trenutku treba izdvojiti oko 70 miliona KM, ali toliko novca u budžetu jednostavno nema. Zamjenik premijera i ministar finansija FBiH Vjekoslav Bevanda naglašava da novca ima, ali da je problem što on nije, a morao je biti, uplaćen u budžet FBiH. Skupština dioničara BH Telecoma, uz saglasnost Vlade FBiH kao 90-postotnog vlasnika, davno je donijela odluku o podjeli dobiti kompanije iz godine. No, umjesto cjelokupne svote, na račun budžeta jednom je uplaćeno 20 miliona, a drugi put deset miliona KM. Uprkos mojim zahtjevima, pogotovo zbog obaveza prema deviznim štedišama, i dalje se ne uplaćuje dobit kompanije u budžet, što ozbiljno narušava cijeli sistem izjavio je Bevanda. Konačnu uplatu dobiti, od preostalih 50 miliona KM, blokira resorni ministar prometa Nail Šećkanović, jer još nije potpisao potrebne dokumente. ra ove banke koja je održana 30. juna, kada su odbili da glasaju za izvještaj o poslovanju i radu Uprave i Nadzornog odbora u godini. U tom periodu banka je umjesto prvobitno planiranih 1,2 miliona KM ostvarila gubitak od oko 3,1 milion KM, što je za 163 posto više od planiranog. Nijedna od planiranih veličina u prošloj godini nije ispunjena ni prihod, ni rashod, ni ročnost. Na Skupštini dioničara nije utvrđeno na koji način će gubitak biti pokriven, već je samo prihvaćeno da on bude neraspoređen. Ipak, najveći problem za banku nije predstavljao višemilionski gubitak, nego nemogućnost da se izvrši njena dokapitalizacija, zbog koje je u periodu od do godine Poštanska banka također bila pod privremenom upravom Agencije za bankarstvo. Neuspjeli pokušaji dokapitalizacije Bankarski stručnjaci smatraju da zbog tijesne povezanosti s BH Poštom, koja diljem Federacije BiH ima preko 500 vlastitih poštanskih ureda, Postbank BH spada u red najperspektivnijih banaka u državi. Zato je neshvatljivo da se za ovu banku još nije Osniva se regionalna berza Na Miločerskom forumu, predstavnici regulatornih tijela tržišta kapitala zemalja bivše Jugoslavije saglasili su se da će do kraja godine potpisati Pismo namjera kojim će biti formalizirana težnja da se napravi regionalna berza. Taj dokument bio bi upućen na adrese nadležnih ministarstava i parlamenata, koji bi trebali dati saglasnost za projekt. Na sastanku su sudjelovali predstavnici srpskog, hrvatskog, makedonskog, slovenskog, crnogorskog i bosanskohercegovačkog (Federacija BiH, Republika Srpska i Distrikt Brčko) tržišta kapitala, saglasivši se da će najveći problem na putu ostvarivanja cilja biti politika, jer je neophodno usvojiti i uskladiti potrebne zakone koje donose parlamenti. Milko Štimac, predsjednik Komisije za vrijednosne papire Srbije, rekao je da nacionalne berze, ako nisu već podigle tržište, nemaju potencijal za rast te da bi regionalno tržište kapitala institucionalnim investitorima, odnosno njihovim ulagačima, omogućilo da dobiju više nego što je to sada slučaj, uzimajući u obzir plitkost trenutnog tržišta. pronašao strateški partner. Dokapitalizacija Poštanske banke prošle godine dogovarana je s Fima bankom, čemu su se usprotivili mali dioničari koji su iz cijelog procesa bili isključeni. Potom se posredstvom turskog ministarstva transporta javio turski konzorcij Epost (Turske pošte, banka Aktif i firma Čelik) koji je bio ozbiljno zainteresiran da kupi većinski paket dionica i spasi Poštansku banku. Premijer FBiH Mustafa Mujezinović kaže da su pregovori propali jer se BH Pošta nije složila s predloženim ugovorom, koji je predviđao da banka može nastaviti da koristi infrastrukture pošte. Predstavnici malih dioničara su puno direktniji pa otvoreno kažu da je potencijalni investitor iz Turske zapravo otjeran, za što bi neko morao odgovarati. Poštanska banka ima dionica nominalne vrijednosti 100,00 KM, koje su emitovane godine. Za paket od 57,24% dionica Poteza je od turskih investitora tražila 7,5 miliona eura, odnosno 46,10 euro (90,00KM) po dionici. Trenutna tržišna vrijednost dionice Postbank BH je 22,00KM. Računica je više nego jasna. Privatizacija mimo tendera Mali dioničari odgovore traže u Vladi FBiH, a spremni su ići i do Tužilaštva, koje bi trebalo utvrditi na koji način je fond Poteza godine mimo tendera ušao u Poštansku banku. Kada je prije nekoliko godina bio raspisan tender za privatizaciju Poštanske banke, najozbiljnija ponuda stigla je iz slovenske Poštanske banke, koja je za kupovinu banke umjesto novca ponudila bankarski softver! Tender je poništen uz obrazloženje da je Poštanska banka Slovenije u državnom vlasništvu, te da takve firme ne mogu učestovati na tenderu. Mada nije nigdje eksplicitno navedeno, jedan od razloga za poništenje tendera bio je i uvjet da Slovenci vrate staru deviznu štednju građanima BiH vrijednu preko 300 miliona KM. Umjesto Poštanske banke Slovenije godine Postbank BH su sa 20,8 miliona KM dokapitalizirali fond Poteza s jedne i radnici banke, pošte i oba telekoma s druge strane. Radnici su do dionica Postbank BH došli kreditnim zaduženjem u Novoj banci Bijeljina, čiji je najveći dioničar također Poteza. Sredstvo osiguranja bio je zalog nad kupljenim dionicama. U međuvremenu je dionički kapital Poteze sa 48% narastao na 57,24%, jer su radnici u nemogućnosti da uredno izmiruju rate odustajali od kredita i dionice prepuštali banci. Interesantno je da novac od dokapitalizacije Postbank BH nikad nije uplaćen Vladi FBiH, koja je do godine bila 100% vlasnik Poštanske banke, nego je položen na račun banke. Ta sredstva su bila dovoljna da banka ispuni cenzus i počne s normalnim radom. Nakon samo tri godine, Poštanska banka ponovo se našla u istim problemima. Razlika je samo u tome što o njenoj sudbini ovaj put odlučuje slovenski fond Poteza, a prije tri godine to je bila Vlada Federacije. 30 InfoKOM - Broj 34 - oktobar 2010.

31 BLSE >>> Banjalučka berza indeksi napokon u zelenom Iako su porasli, dva od tri indeksa Banjalučke berze još uvijek su daleko ispod njihove startne vrijednosti, a redovan promet od 2,3 miliona KM je mnogo manji od prometa koji napravi jedan omanji tržni centar. Ipak, da ne bismo bili potpuno pesimistični, po ko zna koji put ćemo izraziti nadu da te činjenice pokazuju tendencije ka oporavku tržišta. Ukoliko bi se takvi trendovi (bez obzira koliko skromni bili) nastavili u narednih nekoliko mjeseci, mogli bismo očekivati da će banjalučko tržište kapitala ponovo postati koliko toliko atraktivno za potencijalne investitore. Naročito, imajući u vidu činjenicu da su polugodišnji finansijski izvještaji kompanija koje kotiraju na berzi generalno bolji nego prošlogodišnji. Piše: Čedomir Spasojević Kada bi se Banjalučka berza ponašala kao normalno tržište kapitala, kretanja u septembru godine bi svakako ohrabrila investitore. Svi indeksi su u zelenom, ukupan promet je porastao, a redovan mjesečni promet je na trećem mjestu po visini u ovoj godini. Zaista lijepo zvuči, dok se ne pogledaju apsolutne vrijednosti. Iako su porasli, dva od tri indeksa Banjalučke berze još uvijek su daleko ispod njihove startne vrijednosti, a redovan promet od 2,3 miliona KM je mnogo manji od prometa koji napravi jedan omanji tržni centar. Ipak, da ne bismo bili potpuno pesimistični, po ko zna koji put ćemo izraziti nadu da te činjenice pokazuju tendencije ka oporavku tržišta. Ukoliko bi se takvi trendovi (bez obzira koliko skromni bili) nastavili u narednih nekoliko mjeseci, mogli bismo očekivati da će banjalučko tržište kapitala ponovo postati koliko toliko atraktivno za potencijalne investitore. Naročito, imajući u vidu činjenicu da su polugodišnji finansijski izvještaji kompanija koje kotiraju na berzi generalno bolji nego prošlogodišnji. Svi indeksi u zelenom U septembru godine sva tri indeksa Banjalučke berze su ostvarila rast. Berzanski indeks Republike Srpske (BIRS) je porastao za 5,81 % i na dan godine njegova vrijednost iznosila je 858,24 poena. Indeks investicionih fondova (FIRS) je mjesec završio sa 1.425,36 poena ili 1,95% više od vrijednosti na kraju avgusta. U septembru godine znatno je porastao i Indeks preduzeća iz sistema elektroprivrede (ERS 10) koji je porastao za 3,86 % i mjesec je završio sa vrijednošću od 658,84 poena. Međutim, kada se vrijednost indeksa Banjalučke berze uporedi sa vrijednošću koju su imali godine, vidljivo je da su značajno opali. Najmanje se smanjila vrijednost ERS 10 za 13,79 %, zatim BIRS-a za 17,68%, dok je najviše opala vrijednost FIRS-a, čak 34,27%. Tržišna kapitalizacija Banjalučke berze je u septembru godine porasla za 1,17 % i na kraju mjeseca je iznosila 3,518 milijardi KM. Kretanje tržišne kapitalizacije Banjalučke berze je dato na grafikonu 1. Rast prometa Ukupan promet u septembru godine je dva puta veći od prometa u avgustu i iznosio je 9,85 miliona KM. Ipak, to je još izuzetno skroman promet. Ohrabrujuća činjenica je da je u strukturi ukupnog prometa najveće učešće u septembru godine imao redovan promet u iznosu od 2,337 miliona KM. Pored redovnog prometa značajno učešće su imale i aukcije za paket akcija 2,132 miliona KM, obveznice 2,030 miliona KM i javna ponuda obaveznica 1,922 miliona KM. Ukupan promet u septembru godine je imao mnogo veću disperziju nego što je to bilo prethodnih mjeseci. Ravnomjerno je raspoređeno na promet ostvaren od trgovine akcijama, obveznicama, incijalne emisije obveznica i trgovine paketima akcija. Međutim, os- InfoKOM - Broj 34 - oktobar

32 >>> Grafikon 1: Kretanje tržišne kapitalizacije Banjalučke berze tvareni promet u septembru je još uvijek nedovoljan da bi se moglo govoriti o ozbiljnijem oživljavanju trgovine hartijama od vrijednosti na Banjalučkoj berzi. Još uvijek redovan promet, koji pokazuje pravu likvidnost berze i koji investitorima daje signal da tržište kapitala ima određenu dubinu, nije ni približno dovoljan da bi se Banjalučka berza mogla smatrati likvidnim i investitorima zanimljivim tržištem. Na listi top 10 najtrgovanijih hartija od vrijednosti već su se ustalili neki odnosi. Značajno mjesto i dalje zauzimaju obveznice, akcije investicionih fondova, kao i akcije Tržnice a.d. Banja Luka i Telekoma RS. U septembru godine na prvo mjesto su dospjele akcije ZIF Balkan Investment fonda, zbog činjenice da su tim akcijama obavljena dva blok posla, iako je redovan promet tim akcijama bio skroman. Kada se posmatra promet po članovima berze, najveći ukupan promet u septembru godine ostvarila je Nova banka a.d. iz Banje Luke sa učešćem od 21,18 % ukupnog prometa. U segmentu redovnog prometa najbolje rezultate je ostvarila HYPO Alpe-Adria-Bank a.d. Banja Luka sa 17,79 % redovnog prometa. Revizija privatizacije naftne industrije RS? Darko Lakić, dugogodišnji pomoćnik direktora Banjalučke berze, imenovan je za direktora Društva za upravljanje Penzijskim rezervnim fondom (PREF) RS. Odluku o izboru Lakića, nakon konkursa na koji su se prijavila dva kandidata, donio je Nadzorni odbor Društva, koji je imenovala Vlada RS. Istovremeno je donesena i odluka o raspisivanju konkursa za izbor dva izvršna direktora Društva za upravljanje PREF-om, koji će zajedno sa direktorom činiti upravu tog društva, koja će upravljati kapitalom Fonda PIO RS iz procesa privatizacije. Vrijednost tog portfelja, koji čine akcije i udjeli u više od 600 preduzeća, procjenjuje se na oko 275 miliona KM. Navedeno imenovanje Lakić doživljava kao veliki izazov, izražavajući uvjerenje da će rezultatima rada opravdati ukazano povjerenje. Direktor Banjalučke berze Milan Božić izjavio je da je interes investitora uglavnom usmjeren na obveznice i akcije preduzeća koja ostvaruju dobre poslovne rezultate i u kriznim uslovima. On je dodao da se interes za ulaganjem lagano povećava, ali da je vezan sa manje rizičnim instrumentima, poput obveznica i akcija društava koja plaćaju dividendu. Naveo je da je za devet mjeseci prošle godine u tri javne ponude prikupljeno oko 7,8 miliona KM, dok je za isto vrijeme ove godine prikupljeno 13,2 miliona KM, gdje je najveći promet ostvaren obveznicama RS izmirenje ratne štete u iznosu od 4,9 miliona KM. Božić je dodao da je berzanski indeks od početka godine izgubio na vrijednosti 13 odsto, a indeks fondova je zabilježio pad od 20 odsto. Postalo je već uobičajeno da tržište kapitala RS potresaju skandali sa sumnjivim privatizacijama. Mnogi analitičari, ne bez razloga, smatraju da je neuspješna privatizacija Rudnika i Termoelektrane Gacko a.d. i zaključivanje posla (koji je poslije propao) sa češkim ČEZ-om bio do sada najjači udarac tržištu kapitala u Republici Srpskoj. Nešto slično se sada događa sa privatizacijom preduzeća iz sistema naftne industrije RS, odnosno Rafinerije nafte Brod a.d., Rafinerije ulja Modriča a.d. i Petrola a.d. Banja Luka. Dok vlast slavi tu privatizaciju kao jednu od najuspješnijih koja je dovela do pokretanja rafinerije, obezbjeđivanja više hiljada radnih mjesta i enormnog smanjenja spoljnotrgovinskog deficita u oblasti uvoza naftnih derivata, činjenice daju povoda da se sumnja da se pomenutim akcionarskim društvima upravlja na netransparentan način. Po modelu koji je već viđen na primjeru Birač a.d. Zvornik, akcionarsko društvo umjesto vlastite proizvodnje počinje da se bavi uslužnom preradom za račun d.o.o. koga osnivaju većinski vlasnici akcionarskog društva. Zbog nerealnih cijena, akcionarsko društvo što više radi, počinje da ostvaruje sve veće gubitke, a dobit se preliva u povezani d.o.o. Na kraju su gubitnici samo mali akcionari tog društva. Nešto slično se očito dešava i u ovim preduzećima s obzirom da je gubitak višestruko veći nego u vrijeme kada su ta preduzeća imala manji obim proizvodnje. Upravo zbog toga, Savez udruženja malih akcionara RS pokrenuo je incijativu da se osnuje udruženje malih akcionara Rafinerije nafte Brod sa ciljem da se izvrši revizija privatizacije naftne industrije RS i zaštite interesi malih akcionara. Nakon udruživanja mali akcionari Rafinerije će tražiti javno objavljivanje privatizacionog ugovora i aneksa ugovora o prodaji Rafinerije nafte ruskoj kompaniji Neftegazinkor, utvrđivanje ispunjenosti privatizacionih obaveza kupca, te zahtijevati transparentnije izvještavanja o poslovanju preduzeća. Ostaje samo nada da se privatizacija naftne industrije RS neće pretvoriti u još jedan skandal koji bi dodatno uzdrmao ionako slabo i nerazvijeno tržište kapitala u RS. 32 InfoKOM - Broj 34 - oktobar 2010.

33 NAFTNA KOLUMNA >>> OPEC i tržište nafte, 50 godina nakon osnivanja Adnan Imširović Ove godine OPEC proslavlja 50. godišnjicu osnivanja. Historija kartela je duga i burna. Od osnivanja u septembru godine u Bagdadu, arapskog embarga godine, iranske revolucije godine, kolapsa cijena godine, dva rata u Iraku pa sve do danas, OPEC je bio u žiži političkih i ekonomskih zbivanja. Koliko i kako je OPEC uticao na cijene nafte, i danas je tema akademskih rasprava. Međutim, fokus ove kolumne je stanje na tržištu danas. Grafikon ispod (izvor BNP Paribas) ilustruje ponašanje OPEC-a u posljednjih nekoliko godina. Za vrijeme velikog porasta cijena nafte u godini, kartel je znatno povećao izvoz. Onda je, prošle godine, učino sve da bi zaustavio kolaps cijena izazvan finansijskom krizom. Kako je ekonomija izašla iz krize krajem prošle godine, tako je i OPEC povećao izvoz nafte. Također, jasno se vidi i da je Saudjska Arabija uglavnom odgovorna za većinu ovih promjena. Dakle, S. Arabija, barem posljednjih nekoliko godina, očigledno vodi ulogu lidera i glavnog balansera naftnog tržišta. InfoKOM - Broj 34 - oktobar

34 >>> Na sljedećem grafikonu (isti izvor) jasno se vidi da S. Arabija trenutno ima ogroman neiskorišteni prozvodni kapacitet od oko 4 miliona barela dnevno (mbd). Održavati tako veliki neiskorišteni kapacitet je izuzetno skupo. Ali upravo to daje ovoj kraljevini ekonomsku moć i politički uticaj u svijetu. Ako bi Saudijci proizveli onoliko nafte koliko to oni trenutno mogu, cijena nafte bi potpuno kolabirala, kao što se to desilo godine. Samom prijetnjom o povećanju proizvodnje, Saudijci mogu natjerati ostale članice kartela da budu disciplinovane. Sva je sreća pa stroga disciplina nije potrebna ove godine. Izlaskom iz krize, potražnja za sirovom naftom se brzo oporavila, posebno u Aziji i Srednjem istoku. Saudijska Arabija, sa velikim rezervama nafte, više se brine za dugoročnu situaciju na tržištu. Njima je jasno da bi svako znatno povećanje cijena u ovom trenutku dovelo u pitanje oporavak svjetske privrede, a time i dugoročnu potražnju i cijene nafte. Međutim, u idućuj godini situacija će biti malo teža. Svježa predviđanja MMF-a, objavljena ovoga mjeseca, očekuju pad rasta ekonomske aktivnosti u svijetu sa 4,8% na 4,2% u idućoj godini. To znači da će potražnja za naftom porasti za svega oko jedan milion barela dnevno (mbd). Od toga, većina proizvodnje će doći izvan zemalja OPEC-a. To je cijena koju ovaj kartel mora platiti da bi održao cijene nafte iznad troškova proizvodnje. Nafta proizvedena u Sjevernom moru po 30 USD po barelu će se naći na tržištu, a nafta koja košta 3 USD da se proizvede u S. Arabiji će ostati u zemlji. Na grafikonu ispod se vidi da OPEC neće moći znatno povećati proizvodnju bez daljeg pada cijena. Za mnoge članice kartela, to će biti problem, posebno zato što se nafta trguje u dolarima, a vrijednost ove valute je u padu već duže vrijeme. Dakle, ekonomski faktori će i dalje usmjeravati tržište nafte. Na sljedećem sastanku OPEC-a, 14. oktobra u Beču, ministri će vjerovatno provesti većinu vremena slaveći 50. godišnjicu kartela, a tržište nafte će ostaviti na miru. 34 InfoKOM - Broj 34 - oktobar 2010.

35 PRAVNA REGULATIVA >>> Naknada štete za izmaklu dobit Piše: Mehmed Spaho Kod zahtjeva za naknadu šteta u ugovornom odnosu, oštećeno lice može tražiti kako naknadu obične štete tako i naknadu štete u vidu izgubljene dobiti. Član 266. Zakona o obligacionim odnosima Bosne i Hercegovine definira da Vjerovnik ima pravo na naknadu obične štete i izmakle koristi, koje je dužnik u vrijeme sklapanja ugovora morao predvidjeti kao moguće posljedice povrede ugovora, a s obzirom na činjenice koje su mu tada bile poznate ili morale biti poznate. Ovim je ugovorna odgovornost dužnika u pravilu definirana na predvidivu štetu, odnosno na onu štetu koju je dužnik u vrijeme sklapanja ugovora morao pretpostaviti kao moguću posljedicu povrede ugovora. Zakon o obligacionim odnosima Članom 189. određivanje visine izmakle dobiti definira kao: Pri ocjeni visine izmakle koristi uzima se u obzir dobitak koji se mogao osnovano očekivati prema redovnom toku stvari ili prema posebnim okolnostima, a čije je ostvarenje spriječeno štetnikovom radnjom ili propuštanjem. Kroz praksu, kao specifičan primjer prava na naknadu izmakle dobiti ističe se slučaj rent-a-car agencija u sporovima sa osiguravajućim kućama. Osnovno sredstvo rada rent-a-car agencija su naravno motorna vozila na osnovu čijeg iznajmljivanja agencije rade i ostvaruju dobit. S obzirom na potrebu zaštite osnovnog sredstva rada, rent-a-car agencije sklapaju ugovore s osiguravajućim kućama o osiguranju njihovih vozila. Upravo iz neophodnosti motornih vozila za neometano poslovanje rent-a-car agencija, ugovorima o osiguranju je predviđen rok od 30 dana za naknadu štete čime bi se minimizirao efekat nastale štete, te spriječilo daljnje nastajanje štete po oštećeno lice. Svjedoci smo nepoštivanja i neažurnosti kako osiguravajućih kuća pri ispunjavanju svojih ugovornih obaveza, tako i sudova koji ne primoravaju na adekvatan način i u vremenski prihvatljivom roku osiguravajuće kuće na izvršenje svojih obaveza. Slučaj iz prakse Sudovi su ovim slučajevima pravilno utvrdili pravo na naknadu izmakle dobiti oštećenog lica, odnosno rent-a-car agencija. Tako je Kantonalni sud Mostar u presudi broj Pž od godine presudio da je tuženi, osiguravajuća kuća, dužan, kako na naknadu štete tako i na naknadu izmakle dobiti. Međutim, upravo je vremenski period do donošenja presude i naknade štete ključan za neometan rad rent-a-car agencija. Ukoliko je predmetno vozilo otuđeno, odnosno oštećeno u toj mjeri da ga je nemoguće nastaviti koristiti, rent-a-car agencije ostaju bez osnovnog sredstva za rad. Time se u kontinuiran štetni položaj dovodi agencija, budući da se svakim proteklim danom nastala šteta povećava, odnosno rent-a-car agencija gubi dobit koju bi ostvarivala. Budući da su ugovorne strane, odnosno dužnik, dužne pretpostaviti moguće posljedice nepoštivanja ugovora, time su i obavezne na naknadu izmakle dobiti. Ponavljamo da je akcenat na blagovremenom ispunjavanju ugovornih obaveza, budući da se dugim trajanjem sudskog postupka oštećeno lice dovodi u gori položaj. Iz navedenih razloga je i ugovorom o osiguranju utvrđen rok od 30 dana za nadoknadu nastale štete, čijim se nepoštivanjem nastavlja nanositi šteta oštećenom licu. Sudovi bi trebali osigurati adekvatnu zaštitu i srazmjernu naknadu štete oštećenom licu, a prevashodno blagovremeno ispunjavanje obavaza dužnika. InfoKOM - Broj 34 - oktobar

36 TEMA >>> Vijeće ministara BiH utvrdilo prijedlog Zakon o međunarodnom i međuentitetskom cestovnom prijevozu pred poslanicima Predloženim zakonom navedeno je da se njime uređuju način i uvjeti obavljanja prijevoza putnika i tereta u toj oblasti, izdavanje licenci za prijevoznike i vozila te iskaznice vozača. Piše: Almir Terzić Komisija za promet i komunikacije Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, najvjerovatnije u novom sazivu tog zakonodavnog tijela nakon općih izbora, očitovat će se o prijedlogu zakona o međunarodnom i međuentitetskom cestovnom prijevozu koje je utvrdilo i u parlamentarnu proceduru dostavilo Vijeće ministara BiH. Nadležna parlamentarna komisija u dosadašnjem sazivu Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH dala je negativan stav prema prijedlogu zakona, ali je sam dom odbio podržati takvu ocjenu i njegovo razmatranje ponovo vratio Komisiji za promet i komunikacije. Inače, predloženim Zakonom o međunarodnom i međuentitetskom cestovnom prijevozu koje je utvrdilo Vijeće ministara BiH navedeno je kako se njime uređuju način i uvjeti obavljanja prijevoza putnika i tereta u toj oblasti, izdavanje licenci za prijevoznike i vozila te iskaznice vozača. Utvrđenim prijedlogom se definira i raspodjela dozvola, usklađivanje redova vožnje, vangabaritni prijevoz tereta, pružanje usluga autobuskih stanica, upravni nadzor te inspekcijska, carinska i kontrola Granične policije BiH kao i definiraju prekršajne odredbe. Prijevoz putnika Zakonskim odredbama definirano je da se međunarodni i međuentitetski prijevoz putnika obavlja kao javni ili prijevoz za vlastite potrebe, kao linijski i vanlinijski, te pogranični (u slučaju međunarodnog). Prijevozi putnika za vlastite potrebe u oba slučaja okarakterizirani su kao vanlinijski. Utvrđeno je i da međunarodni prijevoz tereta propisuje da se on vrši između BiH i drugih država u skladu sa odredbama zakona i međuna- 36 InfoKOM - Broj 34 - oktobar 2010.

37 >>> Obaveze stanica i prijevoznika Zakonskim odredbama propisano je da je autobuska stanica dužna pod jednakim uslovima pružiti usluge peronizacije kao i stanične usluge za putnike svim prijevoznicima koji tu stanicu imaju u registriranom redu vožnje, u skladu sa međunarodno potpisanim ugovorom. Stanica ne smije prodavati karte za iste ili stajališta kojih nema u registriranom redu vožnje. Autobuska stanica dužna je sistematizirati i na vidnom mjestu objaviti vrijeme polaska i dolaska svih međunarodnih i međuentitetskih linija sa napomenom prijevoznika, prema registriranim redovima vožnje, te uredno i redovno voditi evidenciju o polascima i dolascima autobusa u saobraćajnom dnevniku. Također, stanica je dužna dostaviti izvještaj nadležnom inspekcijskom tijelu o polascima po registriranim redovima vožnje koji se ne održavaju do desetog u narednom mjesecu za protekli, a ima i obavezu da primjenjuje cjenovnik o pružanju usluga u skladu sa kategorijom autobuske stanice i ostalim pravnim aktima definiranim propisima entiteta i Distrikta Brčko, prema sjedištu stanice, kao i obavezu vođenja evidencije izdatih voznih karata. Kada je u pitanju prijevoznik, on je dužan da primanje ili ispuštanje putnika u međunarodnom i međuentitetskom linijskom prijevozu obavlja na autobuskim stanicama i stajalištima upisanim u registrirani red vožnje u skladu sa međunarodno potpisanim ugovorom. Prijevoznik se obavezuje povjeriti prodaje karata za prijevoz autobuskoj stanici upisanoj na registriranom redu vožnje, a isto može učiniti drugim posebno organiziranim prodajnim mjestima (turističke agencije, poslovnice). Zabranjeno je da prijevoznik prima putnike na autobuskoj stanici bez prethodno izdate vozne karte, a izuzetno iz ovoga prijevoznik može u autobusu, prije početka vožnje vršiti prodaju karata ako prodajno mjesto (autobuska stanica) nije u funkciji. rodnim ugovorima i definira kao bilateralni, tranzitni ili prijevoz za/iz trećih država, te obavlja kao vanlinijski kao javni prijevoz ili prijevoz za vlastite potrebe. Propisano je da za obavljanje međunarodnog javnog prijevoza pravne i fizičke osobe moraju imati licencu prijevoznika, licencu za vozilo i vozače koji imaju iskaznicu za obavljanje tog posla. U slučajevima međuentitetskog javnog prijevoza nužna je registracija pravne ili fizičke osobe te posjedovanje odgovarajuće licence izdate od strane nadležnog entitetskog ministarstva saobraćaja ili službe za saobraćaj Distrikta Brčko. Prijevoznik koji ima licencu za međunarodni i međuentitetski prijevoz može obavljati tu radnju i u Bosni i Hercegovini. Definirano je da licencu prijevoznika izdaje ministarstvo fizičkoj ili pravnoj osobi koja je registrirana za obavljanje prijevoza, ako ispunjava uvjete u pogledu profesionalne osposobljenosti, tehničke opremljenosti, finansijske sposobnosti i dobrog ugleda. Kada je u pitanju licenca za vozilo, nju izdaje ministarstvo prijevozniku ukoliko je ono u njegovom vlasništvu ili lizingu i ispunjava uvjete u pogledu tehničke opremljenosti, dok iskaznicu vozača dobiva prijevoznik koji ispunjava uslove za obavljanje međunarodnog prijevoza i u ugovornom odnosu je sa istim. Zakonom je definirano da ministarstvo na osnovu zahtjeva prijevoznika izdaje licencu prijevoznika i licencu za vozila za obavljanje međunarodnog linijskog i vanlinijskog ili samo vanlinijskog prijevoza putnika, prijevoza tereta i opasnih materija ili samo tereta. Uloga VTK BiH Predviđeno je da prijevoznik mora biti osposobljen ili imati zaposlenu osobu odgovornu za prijevoz koja ispunjava kriterije za obavljanje međunarodnog cestovnog prijevoza. Osposobljenom osobom se smatra ona koja je položila ispit i stekla certifikat menadžera u cestovnom prijevozu, a kada je u pitanju vozač u oblasti međunarodnog cestovnog prijevoza, istim se smatra onaj koji je položio ispit i stekao certifikat iz te oblasti (vozača). Organizaciju i provođenje ispita, nadzor nad provođenjem osposobljavanja za polaganje ispita, kao i licenciranje institucija za edukaciju i trening u cestovnom prijevozu provodi Nacionalni komitet za profesionalno osposobljavanje u cestovnom prijevozu BiH koji čini devet eksperata. Nacionalni komitet u saradnji sa Vanjskotrgovinskom komorom BiH vodi evidenciju o položenim ispitima i izdatim certifikatima, navodi se u prijedlogu. Ministarstvo vrši i postupak usklađivanja i registriranja usklađenih redova vožnje međunarodnih i međuentitetskih autobuskih linija. Registriran red vožnje, kako je definirano u roku od 30 dana od donošenja rješenja o tom činu, ministarstvo unosi u svoj registar i objavljuje na svojoj web stranici. Uvjetima za obavljanje prijevoza propisano je da strani prijevoznik ne može obavljati kabotažu u međunarodnom prijevozu, ako međunarodnim ugovorom nije drugačije uređeno. Također, međunarodni prijevoz putnika može se obavljati samo autobusima koji imaju najmanje 16 ugrađenih sjedišta za putnike sa dvoja vrata na istoj strani za ulazak i izlazak, sa ugrađenim mehanizmom automatskog otvaranja i zatvaranja. Zakonskim odredbama koje se odnose na prijevoz putnika međunarodni javni prijevoz putnika (linijski), a u sklopu člana koji definira izdavanje dozvola za obavljanje prijevoza, pro- InfoKOM - Broj 34 - oktobar

38 >>> pisano je da to čini ministarstvo na zahtjev prijevoznika i to na period ne duži od pet godina, osim ako međunarodnim ugovorom drugačije nije utvrđeno. Izdavanje dozvola Uz zahtjev za izdavanje dozvole prijevoznik je dužan priložiti originalne dokumente prethodno ovjerene od strane svih prijevoznika za koje se traži dozvola i to usklađen red vožnje, itinerer, cjenovnik, raspored rada posade vozila u skladu sa odredbama AERT-a kao i ugovor o kooperaciji. Strani prijevoznik svoj zahtjev za izdavanje dozvole dostavlja ministarstvu putem nadležnog tijela svoje države. Propisano je da se važenje dozvole može na zahtjev prijevoznika produžiti i to uz saglasnost države u kojoj je završna stanica izdavanjem nove dozvole, ako se on preda najmanje tri mjeseca prije isteka. U suprotnom, ako se to ne zatraži, ministarstvo donosi rješenje o brisanju prijevoznika sa reda vožnje. Obavljanje međunarodnog vanlinijskog prijevoza putnika između BiH i drugih država u skladu sa zakonskim odredbama, međunarodnim ugovorom i ugovorom Interbus obavlja se po principu liberalizacije kao povremeni prijevoz koji može biti kružna vožnja zatvorenih vrata, prijevoz gdje se polazna vožnja obavlja sa putnicima i povratna bez putnika, odnosno obratno te prijevozi u tranzitu. Vanlinijski prijevoz obavlja se bez dozvole ukoliko međunarodnim ugovorom nije drugačije uređeno, a ako se to čini uz dozvolu, onda strani prijevoznik mora imati dozvolu izdatu od strane BiH, a domaćin prijevoznik onu od države u kojoj je odredište putovanja. Međunarodni pogranični prijevoz putnika definirano je da se obavlja kao linijski prijevoz između najbližih pograničnih općina BiH i susjednih država na osnovu dozvole koju izdaje ministarstvo, na zahtjev prijevoznika, ukoliko međunarodnim ugovorom drugačije nije definirano. Uz zahtjev za obavljanje ove vrste prijevoza podnosilac zahtjeva (prijevoznik) treba dostaviti red vožnje, itinerer i cjenovnik. Kada je u pitanju međuentitetski linijski prijevoz putnika, definirano je da se on obavlja na način utvrđen rješenjem o tome po registriranom redu vožnje, te da, ukoliko se to čini u kooperaciji, red vožnje mora biti u skladu sa potpisanim ugovorom. Propisano je da ministarstvo na zahtjev prijevoznika čiji je red vožnje na međuentitetskoj liniji proglašen usklađenim, izdaje rješenje za obavljanje prijevoza za period od pet godina. Uz zahtjev za to prijevoznik je dužan dostaviti usklađen red vožnje, itinerer, cjenovnik te ugovor o kooperaciji ukoliko se želi obavljati takva vrsta prijevoza. Međuentitetski prijevoz Međuentitetski vanlinijski prijevoz putnika obavlja se na način utvrđen propisima tijela entiteta i Distrikta Brčko nadležnih za saobraćaj i odredbi zakona na razini BiH, isto kao i u slučajevima međuentitetskog prijevoza putnika za vlastite potrebe. Odredbama zakona propisano je da se međunarodni javni prijevoz tereta između BiH i drugih država obavlja na osnovu CEMT dozvola, pojedinačnih i godišnjih bilateralnih dozvola. Ukupan broj pojedinačnih i godišnjih bilateralnih dozvola za prijevoz tereta između BiH i drugih država i rok njihovog važenja utvrđuje ministarstvo u saradnji sa ministarstvima drugih država, na recipročnoj osnovi. Kada je u pitanju ukupan broj CEMT dozvola, njih utvrđuje Ministarstvo prometa i komunikacija BiH na osnovu kvote koju BiH dodjeljuje Međunarodni prometni forum. Pod uvjetima reciprociteta, zakonske odredbe propisuju i kada dozvole za prijevoz tereta nisu potrebne prijevoznicima uz uslove da neka od država nije stavila posebna ograničenja za pojedine vrste prijevoza. To se odnosi na prijevoz tereta motornim vozilima čija ukupna masa (TRLW), uključujući priključna vozila, ne prelazi šest tona ili kada dozvoljena korisna nosivost, uključujući priključna vozila, ne prelazi 3,5 tona. Isto važi i za povremeni prijevoz tereta do ili od aerodroma u slučajevima kada je dostavljanje ometeno, u slučajevima prijevoza oštećenih ili vozila u kvaru kao i kretanje popravljenih vozila, vožnje praznog vozila poslanog da zamijeni vozilo u kvaru u drugoj državi kao i povratna vožnja nakon popravke. Dozvole ne trebaju ni za prijevoz stoke u vozilima namijenjenim ili trajno prepravljenim u vozila za prijevoz stoke, koja su kao takva priznata od nadležnih tijela država u kojoj je vozilo registrirano, prijevoz medicinskog materijala, humanitarne pomoći i opreme za hitne slučajeve, posebno u slučajevima prirodnih nepogoda i humanitarnih potreba. Ovo važi i za prijevoz rezervnih dijelova i zaliha za prekookeanske brodove i zrakoplove, za vlastite potrebe, prijevoz rekvizita, pribora i životinja do ili sa pozorišnih, muzičkih, filmskih, sportskih ili cirkuskih predstava, sajmova ili svečanosti, kao i prijevoz za radijska snimanja, filmsku ili televizijsku produkciju u nekomercijalne svrhe. Primjena i kaznene odredbe Isto se odnosi i na prijevoz umjetničkih djela i predmeta za izložbe i sajmove u nekomercijalne svrhe, pogrebni te javni poštanski kao i prijevoz novih praznih vozila na njihovo odredište. Međunarodni prijevoz tereta za vlastite potrebe obavlja se na osnovu rješenja koje izdaje ministarstvo, a da bi se ono dobilo, uz zahtjev se mora predati rješenje nadležnog tijela za obavljanje odgovarajuće djelatnosti, te dokazi o posjedovanju vozila u vlasništvu ili lizingu, ime zaposlenog vozača za obavljanje prijevoza za koje se traži odobrenje kao i da posjeduje teret u vlasništvu. Inače, prijevozom tereta za vlastite potrebe smatra se onaj koji obavljaju pravne ili fizičke osobe bez naknade, ako ispunjavaju uslove da je on u vlasništvu takvih osoba ili prodat, kupljen, dat ili uzet u najam, proizveden ili popravljen od pravne ili fizičke osobe koja obavlja prijevoz za vlastite potrebe. Vozilima kojima se obavlja takav prijevoz moraju upravljati vozači zaposleni kod pravne ili fizičke osobe, a svrha puta mora biti prijevoz tereta do ili od takvih osoba koje obavljaju prijevoz za vlastite potrebe, te njegovo premještanje u okviru ili van njihovog sjedišta (za pravne osobe), odnosno prebivališta (za fizičke osobe) koje obavljaju takvu vrstu prijevoza. Propisano je i da se međuentitetski prijevoz tereta obavlja slobodno na osnovu licence za međunarodni prijevoz, odnosno licence entiteta. Zakonom su definirana i tijela za nadzor i kontrolu (inspekcije), prekršajni postupci, upravne mjere, te njihov registar, kao i uloga Granične policije BiH i carinskih tijela u njegovoj provedbi. Propisane su i prekršajne odredbe koje u zavisnosti od njihove težine iznose od 100 do čak KM. 38 InfoKOM - Broj 34 - oktobar 2010.

39 INTERVJU >>> Aleksandar Bocan-Harčenko, ambasador Ruske Federacije u BiH Rusija je spremna investirati u BiH nekoliko stotina miliona eura U projekt istraživanja naftnih zaliha ruske firme Zarubežnjeft i Gazprom namjeravaju uložiti 120 miliona eura. Prilikom nedavne posjete visoke ruske političko-privredne delegacije BiH razmatra se i mogućnost izgradnje gasovoda, kao ogranka Južnog toka, željeznice, elektrana i drugo. Sve ovo predviđa nekoliko stotina miliona eura investicija. Ruski kapital izražava interesovanje za čitavu BiH, a ne u pojedinačnim entitetima. Ruski biznis mogao bi odigrati značajnu ulogu u formiranju općebosanskog tržišta. InfoKOM - Broj 34 - oktobar

40 >>> Brojne šanse za saradnju Razgovarao: Almir Terzić U cjelini, mi smo zadovoljni sadašnjim razvojem trgovinsko-ekonomskih odnosa između Rusije i BiH. Ovo je u intervjuu za InfoKom istakao Aleksandar Bocan- Harčenko, ambasador Ruske Federacije u BiH. Modernizacija rafinerije Brod i rafinerije ulja Modriča, koje je privatizirala ruska firma Zarubežnjeft, razvija se tačno u skladu sa planom. Proizvodi navedenih preduzeća isporučuju se, ne samo na unutrašnje, nego i na vanjsko tržište, što je već omogućilo poboljšanje vanjskotrgovinskog bilansa BiH. U isto vrijeme, značajan debalans naše bilateralne trgovine, koji se održava tokom dugog perioda, ne može zadovoljavati ni rusku niti bh. stranu istakao je ambasador Bocan-Harčenko. Plin, nafta... Koje su to robe koje dominiraju u vanjskotrgovinskoj razmjeni dvije zemlje? Osnovu ruskog izvoza u BiH čini plin i nafta, dok u uvozu iz vaše zemlje prevladavaju lijekovi i poljoprivredni proizvodi. Vlasti BiH pozvale su strane investitore da značajnije ulažu u Bosnu i Hercegovinu. Nedavno je u našoj zemlji boravila privredna delegacija Ruske Federacije. Koji su investicioni projekti dogovoreni za naredni period? Tokom nedavne posjete BiH ruske delegacije, sa predstavnikom predsjednika Rusije G. (Georgijem op. a.) Poltavčenkom na čelu, razmatralo se pitanje istraživanja naftnih zaliha. U ovaj projekt ruske firme Zarubežnjeft i Gazprom namjeravaju uložiti 120 miliona eura. Razmatrala se, također, mogućnost izgradnje gasovoda, kao ogranka Južnog toka, željeznice, elektrana i drugo. Sve ovo predviđa nekoliko stotina miliona eura investicija. Koje su to, inače, oblasti koje su najinteresantnije za investitore iz Ruske Federacije, a u kojima bi se mogla ostvariti značajnija saradnja na planu investicija? Ovo posebno iz razloga što su ruski investitori iskazali i spremnost za ulaganja ne samo u RS, već i FBiH, odnosno cijelu BiH? Osim navedenih projekata (istraživanje naftnih zaliha, izgradnja gasovoda), postoji cijeli paket prijedloga koji svjedoče o postojećem interesu ruskih firmi u aktivizaciji i produbljivanju saradnje sa partnerima iz BiH. Naime, ИНТЕР РАО ЕЭС (d.d. Edinstveni Energosistemi) izrazio je spremnost za razmatranje različitih oblika saradnje od uzajamne koristi u oblasti električne energetike, kao i interesovanje u realizaciji investicionih projekata privatizacije i modernizacije postojećih proizvodnih kapaciteta te izgradnje malih hidroelektrana na teritoriji BiH. Tehnopromeksport bi htio učestvovati u modernizaciji postojećih termoelektrana, Zarubežnjeft izražava interes za rekonstrukcijom postojećih te izgradnji novih benzinskih pumpi, rekonstrukcijom baza za snabdijevanje naftom i naftnim proizvodima, a Avtovaz predlaže razmatranje mogućnosti saradnje u sakupljanju auta i proizvodnje rezervnih dijelova i drugo. Uz to, htio bih istaknuti što ruski kapital izražava interes u čitavoj BiH, a ne u pojedinim entitetima. Naprimjer, rafinerija Brod može efikasno raditi samo ako će snabdijevati naftnim proizvodima čitavu zemlju. Prema mom mišljenju, ruski biznis mogao bi odigrati značajnu ulogu u formiranju općebosanskog tržišta. Brojni strani investitori imaju zamjerke na komplikovanu administrativnu barijeru sa kojom se susreću u BiH. Je li to jedan od razloga manjeg obima investicija? Da, to je tako. Uslovi za strane investitore u BiH su vrlo komplikovani, najprije zbog mnogobrojnih administrativnih barijera i to nije samo po mom mišljenju nego i na osnovu procjene mojih kolega iz drugih zemalja. Mogu li se očekivati organizovanja zajedničkih sajmova, privrednih skupova i drugih vidova aktivnije komunikacije biznismena dvije zemlje? Ima li najava eventualnih posjeta privrednih delegacija BiH, odnosno Ruske Federacije i cijenite li da bi taj vid komunikacije ostvario značajniji napredak u odnosima dvije zemlje? Sada, kada je kod vas počeo period formiranja vlasti, preuranjeno je govoriti o tome. Na ovo pitanje trebat će se vratiti kada budu stvorene nove strukture vlasti. Politička trgovina oko rafinerije Brod Vlasti BiH i Ruske Federacije do sada su postigle niz bilateralnih sporazuma. Koje biste ocijenili najznačajnijim i da li je planirano potpisivanje još nekih ugovora između dvije države? Ima li najava i mogućnosti uspostave bolje komunikacijske povezanosti dvije države, prvenstveno u vazdušnom saobraćaju, ali i kompnenom? Vi ste u pravu. Pravna baza za našu saradnju je u svojoj osnovi već stvorena. Najprije, to su potpisani sporazumi između Vlade Ruske Federacije i Savjeta ministara BiH o trgovini i ekonomskoj saradnji i uspostavljanju međuvladine Rusko-bosanskohercegovačke komisije za trgovinu i ekonomsku saradnju. Sada je u pripremi Sporazum o poticanju i uzajamnoj zaštiti investicija. Prije nekoliko dana na snagu je stupio Sporazum o vazdušnom saobraćaju između naših zemalja, malo ranije je bio 40 InfoKOM - Broj 34 - oktobar 2010.

41 >>> potpisan Sporazum o drumskom saobraćaju. Tako da sada mi imamo više mogućnosti za razvoj saradnje u oblasti saobraćaja. U posljednje vrijeme pokušava se dovesti u pitanje nafta koja se na tržištu BiH plasira iz Rafinerije Brod. Rukovodstvo kompanije prezentiralo je članovima Savjeta ministra BiH pomake koje je napravilo u ispunjavanju standarda kvalitete. O čemu se onda, prema vašem mišljenju, radi u ovom slučaju? Na situaciju oko odluke o kvalitetu tekućeg goriva ja gledam kao na pokušaj toga da se rafinerija Brod postavi u svojstvu objekta za političku trgovinu. U stvarnosti, čini se šteta za čitavu ekonomiju BiH i to ne samo zbog toga da ova rafinerija daje posao za gotovo dvije hiljade ljudi i uredno plaća značajne poreze, nego i zbog toga da je ovo preduzeće od općeg državnog značaja i može da odigra ključnu ulogu u procesu stvaranja jedinstvenog tržišta. Bh. građevinci grade ZOI Soči 2014 Naša zemlja je potpisnica regionalnog sporazuma o uspostavi zone slobodne trgovine CEFTA. Koje su, prema Vašem mišljenju, prednosti takvog oblika organiziranja za razvoj i unapređenje privredne saradnje sa Ruskom Federacijom? U situaciji kada je izvoz iz Rusije deset puta veći nego uvoz iz vaše zemlje, preuranjeno je govoriti o pripremi Sporazuma o slobodnoj trgovini između naših zemalja. Koje bi mjere vlasti BiH trebale nužno poduzeti u zaštiti, odnosno razvoju domaće proizvodnje? Koliko cijenite važnim razvoj poljoprivrednog sektora i razvoj stočarstva? Vlasti BiH susreću se sa velikim problemima u socijalnom sektoru, koji zahtijeva i velika budžetska izdvajanja, zbog čega i nema značajnijih finansijskih poticaja države za davanje kredita i jačanje privrede. Koji bi bio Vaš prijedlog rješenja za probleme u BiH? Želio bih se suzdržati od bilo kakvih savjeta bh. vlastima. Rusija smatra da odgovornost za stanje u državi moraju preuzeti direktno državljani BiH, te oni moraju sami riješiti svoje probleme bez ikakvog vodstva izvan zemlje. Bosna i Hercegovina ima i veliki broj nezaposlenih osoba. Postoji li interes i mogućnost angažiranja bh. kompanija i radnika u Ruskoj Federaciji i u kojim oblastima? Koliko znam, u Rusiji je trenutno zaposleno nekoliko hiljada bh. državljana, prije svega u građevinarstvu. Konkretno, bh. građevinari sudjeluju u izgradnji objekata ZOI Soči Rješavanje klirinškog duga Kako se provodi Sporazum između Ruske Federacije i BiH u smislu slobodnog putovanja (bez viza). Ranije je bilo nekih problema oko tumačenja, posebno za građane Ruske Federacije koji posjećuju BiH. Je li to otklonjeno i koliko cijenite da je taj pojednostavljeni sistem putovanja važan za saradnju, prvenstveno biznismena i kompanija? Sada su svi ti problemi uglavnom riješeni. Međutim, čini mi se da bi Bosna i Hercegovina mogla krenuti putem svojih susjeda Srbije, Hrvatske i Crne Gore te otvoriti za ruske državljane slobodan ulaz u zemlju, bar za turističku sezonu. Onda bi hiljade ruskih turista koju odmaraju na Jadranu mogli vidjeti znamenitosti BiH. Ambasada Ruske Federacije do sada je u BiH realizirala niz projekata. Koje biste posebno izdvojili i šta je to što možemo očekivati u narednom periodu kao pomoć Vlade i naroda Ruske Federacije? Ambasada promiče i dalje će aktivno doprinositi projektu rafinerije Brod i rafinerije ulja Modriča. Također, trudimo se da odluka o rješavanju klirinškog duga bivšeg SSSR-a bude na uzajamnu korist. Konkretno, Rusija bi mogla ovaj novac uložiti u neki veliki projekat, poput plinovoda ili hidroelektrane, koji bi mogli koristiti i RS i FBiH. InfoKOM - Broj 34 - oktobar

42 EICC >>> ZEPS Intermetal Održan 17. međunarodni sajam ZEPS 2010 i 7. međunarodni sajam metala ZEPS Intermetal 2010 Već 17 godina u Zenici se održava Generalni bh. sajam ZEPS koji okuplja stotine izlagača iz Bosne i Hercegovine, Evrope i svijeta. Ovogodišnji 17. međunarodni sajam ZEPS 2010 i 7. specijalizirani sajam metala ZEPS Intermetal 2010 održan je u periodu od 5. do 10. oktobra, na ukupnoj površini od oko m2 sajamskog izložbenog prostora podijeljenog u sajamske blokove. Iako je globalna kriza pogodila i BiH, a samim time i domaću sajamsku industriju, organizatori su se potrudili da i na ovogodišnje sajamske manifestacije privuku veliki broj, kako domaćih, tako i inostranih izlagača. Na sajmu se predstavilo oko 470 izlagača iz 25 zemalja. Prema izjavama organizatora, prvi put od godine na ZEPS-u izlaže više domaćih (69%), nego stranih izlagača (31%), što je s obzirom na svjetsku ekonomsku krizu, čije posljedice trpi i bosanskohercegovačka privreda, ipak jedan pozitivan iznenađujući podatak. Piše: Muris Pozderac U prisustvu brojnih zvanica, gostiju i predstavnika medija, uz prigodan govor, sajam je otvorio ministar u Vladi Republike Crne Gore Milutin Simović. Karakteristika međunarodnih sajmova opšteg tipa, kakav je i ZEPS 2010, jesu brojne kolektivne izložbe i prezentacije pojedinih država, regija, gradova, udruženja i komora. Najznačajniju kolektivnu izložbu i najcjelovitiju promociju uvijek ima zemlja partner sajma i ona obično privlači najveći broj poslovnih posjetilaca, ali i šire javnosti. Ovaj status su do prošle godine imale Slovenija, Hrvatska, Mađarska, Srbija i Češka. Ovogodišnji sajam ZEPS 2010 obilježile su kolektivne izložbe od kojih izdvajamo izložbe privrednika Slovenije, Hrvatske, Češke, Distrikta Brčko, Gračanice, Zeničko-dobojskog kantona. Zemlja partner ove godine bila je Republika Crna Gora, koja je osim promocije svoje ekonomije, prezentirala i svoje turističke i kulturne potencijale. Kao izlagaču koji je svojim ukupnim nastupom obilježio sajam, jedinstveno sajamsko priznanje Grand prix Ruža ZEPS-a dodijeljeno je Privrednoj komori Crne Gore. Vanjskotrgovinska komora BiH i ove godine organizovala je zajednički komorski štand, na kome su, uz Privrednu komoru Federacije BiH, Privrednu komoru RS i Privrednu komoru ZDK, različitim kataloškim i promotivnim materijalima predstavljene mogućnosti, proizvodi i usluge članica. 42 InfoKOM - Broj 34 - oktobar 2010.

43 >>> Bilježimo izuzetnu posjećenost domaćih i inostranih privrednika te predstavnika inostranih ambasada u BiH štandu VTK BiH, od kojih navodimo samo nekolicinu: ambasador Republike Makedonije, savjetnik za trgovinu u Ambasadi Kraljevine Danske, predstavnik Privredne komore Njemačke u BiH, Terra (tursko-bosanska špediterska kompanija), predsjednik i direktor Gospodarskog kluba pokrajine Šleske Poljska, direktor Humanitarne organizacije I.R. Iran BIRDS, predstavnici Privredne komore Crne Gore, firme Meridijan Zenica, Elmed Banja Luka, Plastika eks Osječani, Tera Tolmin Slovenija, Iskra Kranj Slovenija, Solatube Medvode Slovenija, te brojne druge kompanije. U okviru međukomorske saradnje Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine i Privredne komore Srbije, a sa ciljem boljeg povezivanja i unapređenja poslovne saradnje, kao prateći događaj na sajmu, godine u prostorijama Privredne komore ZDK održan je okrugli sto predstavnika metalskog i elektro sektora, kao i automobilske industrije u regionu. Tom prilikom su brojni privrednici, pored održavanja starih i uspostavljanja novih kontakata, razmatrali Sporazum CEFTA i njegov uticaj na regionalnu saradnju, mogućnosti privredne saradnje proizvođača auto dijelova i komponenti, kao i privrednu saradnju u segmentu metalskog i elektro sektora. Nakon ovog okruglog stola održani su i bilateralni susreti prisutnih privrednika. U razgovoru predstavnika VTK BiH Murisa Pozderca sa ambasadorom Republike Makedonije Ramijem Rexhepijem i predstavnika organizatora sajma ZEPS 2010 Javora Parde, preliminarno je dogovoren kolektivni nastup makedonskih privrednika na ovom sajmu u godini, s obzirom na to da do sada, od svih bivših jugoslovenskih republika, jedino Makedonija nije imala ovakav organizovan nastup. S obzirom na to da je specijalizirani sajam ZEPS Intermetal prepoznat kao mjesto efikasnog poslovnog promovisanja domaćih i inostranih kompanija, Vanjskotrgovinska komora BiH, kao koordinator Evropske poduzetničke mreže (EICC), uspješno je organizovala poslovno povezivanje kooperativnu berzu u oblasti metala, kao poseban događaj namijenjen uspostavljanju veza između metaloprerađivača iz BiH i potencijalnih partnera iz regiona i EU, o čemu dovoljno govori izuzetan odaziv domaćih i inostranih kompanija. Na specijaliziranoj međunarodnoj sajamskoj manifestaciji ZEPS Intermetal, izdvojenoj u poseban sajamski blok u okviru sajmišta, ove godine učestvovalo je oko 150 izlagača iz BiH, Evrope i svijeta. Kuriozitet ovogodišnjeg sajma je kolektivno predstavljanje bh. kompanija iz oblasti metalskog i elektro sektora, sa posebnim akcentom na proizvođače automobilskih dijelova i komponenti. U okviru predviđenog programa izlaganja predstavljeni su: rude i sirovine za proizvodnju metala, proizvodi od metala, mašine i alati za obradu metala te prateća oprema i materijali. Naravno, kakav bi to bio sajam ako ne bi bile dodijeljene nagrade najuspješnijim izlagačima. U promotivnoj hali 17. generalnog bh. sajma ZEPS 2010 održana je svečanost uručenja priznanja izlagačima. Jedinstveno sajamsko priznanje Grand prix Ruža ZEPS-a, kao izlagaču koji je svojim nastupom obilježio sajam, dodijeljeno je Privrednoj komori Crne Gore. Po odluci žirija, kojim je predsjedavala Nermina Zaimović- Uzunović, dodijeljeno je 18 ravnopravnih priznanja u tri kategorije: 1. PRIZNANJA ZA PROIZVOD: Berg Premium betonski crijep, firmi Berg proizvodnja d.o.o. Vukovar; Automatski stroj za pakiranje u vrećice okruglog oblika KOLPAK 1-0, firmi Pneo Kolman Sveti Ivan, Zelina; Trpezarijska komoda od punog drveta, firmi Vart vood Zavidovići; 2. PRIZNANJA ZA KOLEKCIJU PROIZVODA: ECO Practic, preduzeću Plastika Burić Zenica; Profili za suhu gra- InfoKOM - Broj 34 - oktobar

44 >>> ZEPS Intermetal U sklopu pratećih manifestacija na Međunarodnom sajmu ZEPS Intermetal, godine u organizaciji Asocijacije za metalski i elektro sektor industrije BiH u VTK BiH i Privredne komore ZDK održani su Privredni susreti predstavnika metalskog i elektro sektora Republike Srbije i BiH. Uz učešće preko 100 učesnika iz Srbije, manjim brojem iz Makedonije, Crne Gore i Mađarske u plenarnom dijelu prezentirani su osvrti na privrednu situaciju u BiH. Nakon plenarnog dijela održani su bilateralni susreti predstavnika firmi i okrugli stol: Regionalni susret auto klastera i proizvođača auto komponenti. Po ocjeni prisutnih i domaćina, skup je u cjelini opravdao očekivanja i interes je opravdao održavanje ovih sustreta. Dogovoreno je da se nastavi saradnja naizmjenično u svim zemljama Zapadnog Balkana. U organizaciji Agencije za ekonomski razvoj Zenica u sklopu ZEPS-a domaći predstavnici privrede, nauke, nadležnih ministarstava i fakulteta razgovarali su o temi: Nove tehnologije i novi materijali u oblasti metaloprerade. I ostale teme iz oblasti metalske i elektroindustrije privukle su veliki broj učesnika iz BiH. Zaključeno je da bi trebalo obnoviti Forum metalaca koji je održavan u prethodnom periodu, te je u tom kontekstu predloženo da se formira Incijativni odbor. Sveukupnu aktivnost uz podršku USAID-a, SIDE i Projekta FIRMA vodila bi Agencija ZEDA. Također, ove godine na sajmu predstavljen je novi sajamski štand za metalski i elektro sektor veličine 200 m 2 koji je moderno, funkcionalno i sadržajno koncipiran i predstavlja osvježenje za buduće nastupe naših firmi na sajmovima. Na ZEPS-u je predstavljeno osam naših firmi kao i novi katalog autoindustrije i aluminija. Planirano je da već na sajmu u Splitu i Hanoveru naše firme budu predstavljene na ovom štandu, kao i u sljedeće četiri godine na svim sajmovima na kojima će se predstavljati naše firme. Projekat je finansirao USAID i SIDA, odnosno Projekat FIRMA. Piše: M.Čehajić dnju, firmi EM-Oniks d.o.o. Lukavac; Štednjaci za etažno grijanje, firmi Alfa plam a.d. Vranje; Profesionalna oprema za kuhinje, firmi Kogast Grosuplje d.d. Grosuplje; Mašine za vezenje, firmi Zellweger Grac; 3. PRIZNANJE ZA PROMOCIJU: Optima grupa d.o.o. Banja Luka; Sarajevska pivara d.d. Sarajevo; Obrtna zbornica Slovenija. Specijalna priznanja sajma: a) Integra Prag, Češka Republika za izuzetno angažovanje u prezentaciji i spajanju čeških i bosanskohercegovačkih privrednika; b) Kovan M.I. d.o.o. Gračanica za efektnu prezentaciju kotlova nove generacije; c) FIS d.o.o. Vitez za uspješnu dugogodišnju poslovnu saradnju i izgradnju poslovnog povjerenja. Za drugu kategoriju priznanja (Medalja kvaliteta Ruža ZEPS-a), u konkurenciji su bili proizvođači prehrambenih proizvoda i pića. Nominovano je 15 proizvođača iz BiH, Hrvatske, Crne Gore i Srbije, sa ukupno 78 proizvoda, razvrstanih u više robnih grupa. Dobitnici Medalje kvaliteta Ruža ZEPS-a su: a) KATEGORIJA MESO I MESNI PROIZVODI: Gavrilović d.o.o. Petrinja (3 zlatne medalje); Industrija mesa Goranović d.o.o. Nikšić (17 zlatnih i 6 srebrnih medalja); Meso promet d.o.o. Bijelo Polje (10 zlatnih, 5 srebrnih medalja); b) KATEGORIJA MLIJEKO I MLIJEČNI PROIZVODI: Mljekara Nika d.o.o. Nikšić (6 zlatnih medalja); Zenička industrija mlijeka ZIM d.d. Zenica (7 zlatnih medalja); c) KATEGORIJA KONDITORSKI PROIZVODI: Vispak d.d. Visoko (zlatna medalja); Zvečevo Lasta d.d. Čapljina (zlatna medalja); d) KATEGORIJA SO I JESTIVA ULJA: Viktoria oil a.d. Šid (zlatna medalja); e) KATEGORIJA ČAJ, KAFA, SIRĆE I ZAČINI: Plantago d.o.o. Slatina (2 zlatne medalje); Darma d.o.o. Podgorica (4 zlatne medalje), Semberka Janja (zlatna medalja); f) VINO: Plantaže 13. juli Podgorica (5 zlatnih medalja); g) PIVO I VODA: Sarajevaska pivara d.d. Sarajevo (2 zlatne medalje); Fabrika vode Lipovo d.o.o. Kolašin (zlatna medalja); h) HRANA ZA ŽIVOTINJE: FSH Komponenta d.o.o. Ćuprija (5 zlatnih, 1 srebrna medalja). Dodijeljena su i priznanja 7. međunarodnog sajma metala ZEPS Intermetal. 1. Priznanja za proizvod dobili su: BCD Elektro d.o.o. Doboj, Stamprss d.o.o. Cazin, Gredelj Zagreb. 2. Priznanja za promociju: Arcelor Mittal Zenica d.o.o. Zenica, FIRMA Consortium BiH USAID, SIDA, AX-Soling d.o.o. Grude. 44 InfoKOM - Broj 34 - oktobar 2010.

45 EICC >>> ZEPS Intermetal Poslovno povezivanje B2B Euro info korespondentni centar Vanjskotrgovinske komore BiH je u saradnji sa Evropskom preduzetničkom mrežom Švedske i Projektom FIRMA početkom oktobra organizirao poslovno povezivanje B2B. Piše: Jadranka Stany Poslovno povezivanje je imalo cilj uspostavljanje veza između metaloprerađivača iz BiH i potencijalnih partnera iz regiona i EU, što je predstavljalo izuzetnu priliku za pronalažanje odgovarajućih i pouzdanih poslovnih partnera koji proizvode kvalitetne komponente i proizvode po konkurentnim cijenama. Posebna pažnja bila je posvećena sektorima iz oblasti elemenata metalnih konstrukcija i alata, aluminijumskih profila i stolarije te automobilske industrije. U poslovnim razgovorima učestvovali su predstavnici preduzeća INOX-AL iz Viteza, Kovan M.I. iz Gračanice, Kungsors Plast AB iz Švedske, Medena Commerce iz Tešnja, Metalna industrija Prijedor, NT Forging Novi Travnik, Obrtnička radnja Otis iz Žepča, Pobjeda Tešanj, RMG Velika Kladuša, SU-MA Plast Bijeljina, Atlas Copco Rock Drills AB iz Švedske, CIMOS TMD Al Gradačac, Hellgrens Lastvagnsservice AB Švedska, Metalurški institut Kemal Kapetanović iz Zenice, Indexator-Vindeln Švedska, TAG d.d. Goražde, Ze-Steel d.o.o. Zenica, Water Jet Sweden AB, Švedska, SIK d.o.o. Mostar i Dalekovod TKS. Poslovni događaj je organizovan u okviru aktivnosti Evropske preduzetničke mreže - EEN koju u Bosni i Herzegovini kao koordinator konzorcija Evropske preduzetničke mreže predstavlja Euro info korespondentin centar Vanjskotrgovinske komore BiH. Evropska preduzetnička mreža posjeduje alate koji su omogućili biranje partnerskih organizacija za događaj, on-line registraciju preduzeća i dostavljanje tehnoloških profila, elektronsku izradu kataloga, on-line rezervaciju sastanaka i potvrđivanje sastanaka između preduzeća. Sedmicu dana prije događaja, svakom učesniku je poslan raspored 30-minutnih individualnih poslovnih sastanaka koji su organizovani prema zahtjevima firmi koje su zatražile sastanak. Prema obavljenim razgovorima sa predstavnicima preduzeća koja su učestvovala na sastancima, organizacija ovog načina poslovnog povezivanja pruža mogućnost direktnog kontakta sa poslovnim partnerima kao i pronalaska novih tržišta, dok je u okviru ovog susreta održano preko 50 sastanaka. Bitno je naglasiti da su preduzeća iz Švedske bila isključivo u potrazi za dobavljačima iz BiH, što predstavlja odličnu priliku za bh. kompanije da izvezu svoje proizvode u Švedsku i druga tržišta. Poučen pozitivnim iskustvom u organizaciji događaja poslovnog povezivanja kao i interesu preduzeća za učešće, Euro info korespondentni centar planira da organizuje ovakvu vrstu susreta u okviru narednih međunarodnih sajmova u Bosni i Hercegovini i inostranstvu. Direktni kontakti poslovnih partnera InfoKOM - Broj 34 - oktobar

46 SAJMOVI >>> Proizvođači namještaja izlažu u Americi Vanjskotrgovinska komora BiH (Agencija za promociju izvoza BiH BHEPA i Sektor za privredu), u partnerstvu sa USAID-Sida Projektom FIRMA, organizira posjetu bh. kompanija Sajmu namještaja High Point Market Week 2010, koji će se održati u gradu High Point Sjeverna Karolina, SAD u periodu od 16. do 21. oktobra godine. Piše: Adela Vukotić U sklopu posjete Sajmu dogovoreni su poslovni B2B susreti kao i unaprijed planirane posjete štandovima potencijalnih partnera, kupaca i agenata. U cilju adekvatne pripreme ove posjete, bit će angažovani konsultanti i/ili agenti u SAD-u koji će se pobrinuti za ostvarivanje odgovarajućih kontakata sa ključnim poslovnim ljudima, predstavnicima kanala distribucije i drugim potencijalno zainteresovanim stranama. Cilj ovih sastanaka je dobivanje informacija o stanju i trendovima na tržištu namještaja u SAD-u i mogućnostima za planski nastup. Sedam izlagača iz BiH Sajam High Point Market je najveći sajam namještaja u svijetu na kojem se svake godine okuplja više od ljudi. Zbog velike popularnosti održava se dva puta godišnje. Sajam se odr- žava u 188 objekata na preko 1,1 milion kvadratnih metara. Svake godine na sajmu se predstavi više od izlagača (kompanija), a 10% izlagača je iz inostranstva (registrovani su učesnici iz 110 zemalja). Sajam će posjetiti vodeći bh. proizvođači namještaja u Bosni i Hercegovini: Krivaja 1884 d.o.o., Nova Forma d.o.o., Rukotvorine d.o.o., Sconto-prom d.o.o., Standard AD, Urban d.o.o. i Tamex d.o.o. Većina ovih kompanija je već izvozila na tržište SAD-a, tako da će njihovo iskustvo biti konkurentan faktor. Od ove se posjete očekuje ponovni izlazak na tržište i uspostavljanje novih dugoročnih kontakata. U prvih osam mjeseci tekuće godine Bosna i Hercegovina je u SAD izvezla proizvode od drveta u iznosu preko pola miliona KM. Tokom godine izvoz BiH u SAD bio je KM, što je tek 34% od izvoza u godini ( KM). Konkurentnost našeg izvoza direktno je povezana sa kretanjem deviznog kursa dolara. Vrijednost dolara direktno utiče na balans trgovinske razmjene SAD-a sa svijetom. Ako se porede podaci o trgovinskoj razmjeni sa kretanjem deviznog kursa, primjećuje se izrazita korelacija. Ukoliko se nastavi trend rasta dolara, naš izvoz će sigurno i cjenovno biti konkurentniji. Grafik: Kretanje dolara (procjena) 46 InfoKOM - Broj 34 - oktobar 2010.

47 TEMA >>> Predsjednik VTK primio delegaciju Udruženja za naučno-tehničko vaspitanje mladih BiH Podrška tehničkoj kulturi i naučno-tehničkom stvaralaštvu mladih Delegacija Udruženja za naučno-tehničko vaspitanje mladih BiH, sa predsjednikom Muhamedom Suljićem na čelu, posjetila je predsjednika Vanjskotrgovinske komore BiH Veselina Poljaševića. Ovakve posjete s vremena na vrijeme bile su organizovane i u ranijim periodima, s obzirom na to da je Komora, zajedno sa Akademijom nauka i umjetnosti BiH, stalni pokrovitelj svih naučno-tehničkih manifestacija koje organizuje ovo udruženje. Piše: E. K. Delegacija je upoznala predsjednika sa trenutnim stanjem tehničkog obrazovanja i vaspitanja mladih i istakla da stanje ne zadovoljava, odnosno da je ova oblast praćena nizom problema. Još uvijek nije dostignut predratni broj osnovnih organizacija i mladih koji se aktivno bave tehničkim stvaralaštvom. Posebno je naglašeno da zakonodavstvo u ovoj oblasti još uvijek nije usklađeno sa izvršenim društvenoekonomskim promjenama u našoj zemlji, niti je finansiranje tehničke kulture sistemski uređeno na način kako je to bilo ranije. Pa ipak, ocijenjeno je da se u pojedinim dijelovima zemlje postižu dosta dobri uspjesi, prvenstveno kao rezultat entuzijazma nastavnika tehničkog vaspitanja i aktivista udruženja. Naravno, to ni izdaleka nije dovoljno. Zajednički je stav da se radi o veoma značajnoj djelatnosti od posebnog društvenog interesa; da postoje značajne potrebe pojedinaca i društva za mnogo značajniji razvoj ove oblasti, posebno s obzirom na nivo neophodnih znanja za dalje školovanje i za život i rad svakog pojedinca u vremenima kada ne postoji nijedno zanimanje bez obzira na profesiju a da tehnička sredstva i tehnička znanja ne predstavljaju bitan, a često i presudan faktor uspješno obavljenog posla. Fond za podsticanje i podršku mladim talentima tehnike U razgovoru je posebno istaknut značaj Fonda za podsticanje i razvoj mladih talenata tehnike koji djeluju pri ovom udruženju. Osnivanje ovog fonda proizašlo je iz potrebe da se kod mladih što snažnije afirmiše stvaralaštvo u oblasti tehnike; da se na svim nivoima podstiče kreativan, produktivan, stvaralački rad mladih; da se i na ovaj način obezbijede potrebna sredstava za radioničku i laboratorijsku opremu, za opite i eksperimente, za tehničko konstruktorstvo, inovacije, za literaturu, predstavljanje stvaralaštva naših mladih u zemlji i inostranstvu (izložbe, prezentacije, zbornici radova). Učesnici sastanka su saglasni da se za ove potrebe s obzirom na njihov opštedruštveni značaj sredstva moraju iznaći iz raznih izvora, a prije svega (kao najpozvanijih i najzainteresovanijih) od privrede, obrazovnih i naučnih institucija, jer je u pitanju njihov podmladak, u pitanju je njihovo sutra. Udruženje za naučno-tehničko vaspitanje mladih uskoro će se na osnovi ovih stavova obratiti privrednim i drugim organizacijama. InfoKOM - Broj 34 - oktobar

48 TEMA >>> IBM Forum Planeta postaje mudrija U Sarajevu je sredinom prošlog mjeseca održan IBM Forum. Slogan foruma je bio: Planeta postaje mudrija. U 18 prezentacija u devet termina prezentirani su novi hardwareski (HW) i softwareski (SW) proizvodi firme IBM. Piše: Suad Sućeska Novosti iz hardwarea su obuhvatile: oprema iz xseries, pseries, zseries, ex5, tehnologija Power 7, XIV Storage System, Lenovo računari. Enterprise X-Architecture u ex5 sistemima omogućuje veću efikasnost uz minimalne troškove licenciranja odvajanjem memorije od procesora, čime se omogućuje proširenje memorije bez nabavke novih servera. XIV Storage System je novi sistem za skladištenje diskova. XIV nudi: visoku efikasnost, pouzdanost, proširivost, automatsko samoobnavljanje, snapshotting, remote mirorring, niske ukupne troškove. Tehnologija Power 7 donosi sljedeće novosti: 4-thread Simultaneous Multithreding (SMT), poboljšano upravljanje energijom i aktivno proširenje memorije. ( ) IBM je na ovogodišnjem forumu predstavio znatan broj novih hardwareskih i softwareskih proizvoda. Novosti iz softwarea Iz oblasti softwarea prezentirane su sljedeće novosti: Business Tracker, Tivoli Maximo, WebSphere Application Server, Application Delivery Network, Lotus, AIX7, Jazz razvojna platforma, Rational Appscan. Business Tracker je proizvod partnerske firme, koji je prezentiran kao modularni software za upravljanje i praćenje poslovnih procesa. Tivoli Maximo je IBM univerzalno softwaresko rješenje za upravljenje svim informacijama raznih vrsta preduzeća (organizacija, imovina, skladištenje, alati, resursi, narudžbe, kontakti i dokumentacija). Prezentirana je implementacija ovog softwarea u nekoliko firmi. WebSphere Application Server omogućuje integraciju servisa i razvoj svih tipova SOA aplikacija i usluga. Application Delivery Network je software koji je namijenjen za optimiziranje i sigurnost protoka informacija na nivou preduzeća. Nova verzija Lotusa donosi poboljšanja na elektronskim porukama i vođenju poslovnih procesa. AIX7 je novi operativni sistem namijenjen za tehnologiju Power 7, koji donosi: PowerHA SystemMirorr, PowerVM, WPAR i drugo. Jazz je razvojna platforma koja se zasniva na open source standardima, sa ciljem integriranog razvojnog okruženja koje obuhvata cjelokupni razvojni ciklus softwarea. Rational Appscan je software za testiranje sigurnosti web aplikacija, koje se, poslije a i zaraženih web stranica, svrstavaju na treće mjesto kao izvor nesigurnosti računara i lanova. 48 InfoKOM - Broj 34 - oktobar 2010.

49 TEMA >>> Obavještenje svim privrednim komorama u BiH Takmičenje svjetskih komora Podnesite svoj projekat danas! Otvoren je proces podnošenja aplikacija za Takmičenje svjetskih komora namijenjeno predstavljanju inovativnih projekata od strane lokalnih, bilateralnih, regionalnih i nacionalnih privrednih komora. U godini, finalisti i pobjednici Takmičenja su bili predstavnici i velikih i malih privrednih komora, iz različitih zemalja kao što su: Australija, Bolivija, Italija, Mongolija, Madagaskar, Norveška, Šri Lanka, Trinidad i Tobago i Turska. Pobjednički projekti su obuhvatali programe za izgradnju kapaciteta, tehnike za unapređenje međunarodne prepoznatljivosti i projekte poslovne saradnje nakon krize. Budite dio ovog Takmičenja na način što ćete podijeliti iskustva i uspjehe svoje komore u jednoj od navedene četiri kategorije: 1. Najbolji projekat korporativno-društvene odgovornosti, 2. Najbolji projekat malog biznisa, 3. Najbolji međunarodni projekat, 4. Najbolji nekonvencionalni projekat. Detalji vezani za opise kategorija, kriterija izbora i proces aplikacije možete pronaći na zvaničnoj web stranici Takmičenja koja, pored navedenog, sadrži i informacije o prijašnjim pobjednicima, njihovim projektima kao i o sudijama. Aplikacije je potrebno poslati do 1. februara godine. Finalisti će predstaviti svoje projekte na 7. Svjetskom kongresu komora, čiji će domaćin biti Mexico City, u periodu od 8. do godine. Takmičenje predstavlja jedan od ključnih i najpopularnijih događaja tokom Kongresa. Za više informacija o Kongresu, molim Vas, pogledajte zvaničnu web stranicu: Ukoliko imate pitanja vezanih za Takmičenje ili Kongres, molimo Vas da kontaktirate WCF voditelja projekta Luza Rodrigueza ( lrz@iccwbo.org ). Radujemo se prijavi Vašeg projekta za Svjetsko takmičenje komora 2010! InfoKOM - Broj 34 - oktobar

50 BERZA INFORMACIJA >>> InfoCentar Otpočela nova berba kukuruza Tokom proteklog mjeseca na tržištima u okruženju otpočela nova berba kukuruza. Najviše ponuda novog kukuruza je sa tržišta Srbije gdje je berba počela prije 20- ak dana. Porasle su cijene i ostalih žitarica. Novi kukuruz vještački osušen na bazi vlage 13-14% se početkom berbe nudio po cijenama 175,00 do 180,00 eura/t da bi na dan najniža cijena novog kukuruza iznosila 145,00 eura/t. Zbog loših vremenskih prilika kukuruz se na teritoriji Hrvatske lošije skidao i samim tim ponuda sa tog tržišta je dosta slabija, a cijene mnogo više. Cijena kukuruza je i na domaćem tržištu u značajnom padu, uglavnom se uvozi novi kukuruz kojem je cijena dosta niža i trenutno se na domaćem tržištu prodaje po cijenama od 0,34 do 0,44 KM/kg + PDV. Cijena pšenice je tokom mjeseca takođe bila u porastu. Najznačajnije oscilacije su bile na tržištu Srbije i Hrvatske. Polovinom septembra se cijena pšenice na tim tržištima kretala od 180,00 do 185,00 eura/t da bi početkom novembra došlo do značajnijeg rasta, pa se ponude pšenice sa tržišta Srbije trenutno kreću od 192,00 do 198,00 eura/t, a sa tržišta Hrvatske od 197,00 do 200,00 eura/t. Nuđene cijene pšenice sa tržišta Mađarske se ovih dana kreću od 195,00 do 238,00 eura/t zavisno od kvaliteta. Domaća ponuda za uvoznu pšenicu visokog kvaliteta se kretala od 0,48 do 0,50 KM/kg + PDV. Lošiji kvalitet ječma Kada je u pitanju ječam, cijena je takođe u konstantnom porastu. Količina na tržištu je sve manje i osim visokih cijena, problem je i loša ponuda. Ječam je ove godine dosta lošijeg kvaliteta što je svakako uticalo na visinu cijene. Trenutno se ponude ječma iz uvoza kreću od 165,00 do 175,00 eura/t, a nuđena cijena na domaćem tržištu se kreće od 0,33 do 0,39 KM/kg + PDV. Cijena zobi je takođe u laganom porastu. Trenutne ponude se kreću od 138,00 do 160,00eura/t, dok je cijena na domaćem tržištu od 0,32 do 0,37 KM/kg + PDV. Došlo je i do pada cijene sojine i suncokretove sačme pa se sojina sačma trenutno može uvesti po cijeni od 310,00 eura/t, a suncokretova za 195,00 eura/t. Dosta su prisutne i ponude sojinog zrna koje se takođe skida u ovom periodu. Cijene iz uvoza se kreću od 297,00 do 300,00 eura/t, dok su cijene i kod domaćih proizvođača ispod 0,60 KM. U ovom periodu je pojačana i ponuda sjemenskih roba. Sjemenska pšenica se nudi po cijenama od 0,69 do 0,83 KM/kg + PDV, sjemenski ječam i tritikale od 0,71 do 0,74 KM/kg + PDV zavisno od proizvođača. 50 InfoKOM - Broj 34 - oktobar 2010.

51 BERZA INFORMACIJA >>> InfoCentar Nova poskupljena osnovnih životnih namirnica Početkom septembra došlo je do novog poskupljenja osnovnih životnih namirnica. Jedan od velikih uzroka je smanjen prinos suncokreta i uljane repice, kako u BiH tako i u regionu. Ulje Floriol se prodavalo u veleprodajama po 36,00KM/paket od 15 l početkom mjeseca, a trenutna cijena se može pronaći po 37,5 do 38,00 KM/paket. Uvoznici ulja se žale da sa svakim novim uvozom dobijaju novu cijenu, tako da se očekuje nova cijena za oko 0,20 KM/l skuplja od sredine oktobra. Krajem devetog mjeseca ulja iz Srbije Vital Vrbas i Sunce Sombor su se nudila za tržište Bosne i Hercegovine po cijeni 1,06 do 1,09 eura/l, a već početkom oktobra se bilježe nova poskupljenja na 1,13 eura/l i na ovome se neće završiti. Kako nezvanično saznajemo, očekuje se uskoro nova izvozna cijena za BiH od 1,50 eura/l, jer su prinosi uljarica jako niski i nema dovoljno sirovina za preradu. Zbog takvih nestašica proizvođač Floriol je prestao sa proizvodnjom Floriola Plus i Floriola Familly pakovanja od 2 i 5l. šećer iz Brazila i Hrvatske. Početkom septembra nuđena je cijena od 1,05 KM/Kg + PDV, a početkom oktobra je za domaći šećer nuđeno od 1,19 KM/kg + PDV, dok je za Sentin šećer nuđeno 1,12 KM/kg + PDV. Pojavljuju se i firme iz Hrvatske koje nude šećer sa utovarom u Srbiji i njihova cijena je od početka septembra bila 505,00 eura/t, dok se početkom oktobra nudila na 535,00 eura/t, a izvozna cijena šećera od srbijanskih izvoznika bila je od 572,00 do 580,00 eura/t. U narednom periodu oktobra očekuje se nova tendencija rasta cijena šećera kada je ova životna namirnica u pitanju. Kretanje cijena od do Mlinari povećali cijene za 100 eura Brašno je i dalje sa svojom cijenom u porastu, jer cijena pšenice u regionu konstantno ide gore iz dana u dan. Izvozna cijena brašna iz Srbije je od 249,00 do 300,00 eura/t u zavisnosti od kvaliteta pšenice. Domaći mlinovi su prinuđenu sa porastom cijene pšenice da podignu cijenu brašna tako da se T-500 nudio od 15,21 do 19,80 KM/vreća, a za za T-400 treba izdvojiti od 18,00 do 21,00 KM po vreći od 25 kg. U odnosu na protekli ljetni period, cijena je porasla za oko 100 eura/t i očekuju se nova poskupljena, kako kod domaćih mlinova, tako i kod izvoznika brašna iz Srbije. Kada je šećer u pitanju, i tu su zabilježena poskupljenja. Uvoznici su se više okrenuli uvozu šećera iz Srbije i plasmanom iz šećerane Brčko jer je cijena mnogo povoljnija u odnosu na InfoKOM - Broj 34 - oktobar

52 BERZA INFORMACIJA >>> InfoCentar I dalje stabilne cijene građevinskog materijala Protekli period nije donio ništa novo na polju građevine. Smanjen obim radova uzrokovao je i slabu potražnju za građevinskim robama, a samim tim i smanjenu trgovinu. Cijene su, uglavnom, zadržale isti nivo kao i u prethodnom mjesecu. Cijene armaturnog željeza su, od posljednjeg poskupljenja početkom septembra u prosjeku za 20,00 KM/t, ostale stabilne. Svi vodeći proizvođači su ponudili istovjetne cijene armaturnog željeza, tako da trenutna ponuda za armaturne mreže iznosi 1.040,00 KM/t, dok je cijena betonskog željeza 943,00 do 973,00 KM/t u zavisnosti od nuđenih profila. Domaći proizvođači cementa nisu korigovali cijene još od početka godine, tako da je ponuda cementa identična u posljednjih nekoliko mjeseci. Na nuđene cijene prema krajnjim kupcima utiče količinski rabat koji fabrike odobravaju i uračunate trgovačke marže, te se ponuda cementa kreće u rasponu od 179,48 do 196,58 KM/t. Što se tiče kreča, kao i kod drugih građevinskih materijala, nema bitnijih oscilacija cijena, te najpovoljnija ponuda iznosi 85,00 KM/t. Opekarski proizvodi, kao i ostale građevinske robe, nisu bilježili značajnije promjene. Najpovoljnija ponuda bloka giter 25x19x19 iznosi 0,495 KM/kom, a za crijep Glinex je 0,69 KM/kom. Proizvođači rezane građe, poslije nepovoljnih ljetnjih mjeseci i slabog plasmana roba, u ovom periodu mogli bi očekivati poboljšanje situacije. Cijene drvnih sortimenata, koje su posljednjih mjeseci stagnirale, imaju tendenciju blažeg pada. Prema sveukupnim dešavanjima, za građevinare ni u narednom periodu nema nagovještaja povećanja obima radova. Kako se primiče i kraj građevinske sezone, ostaje da izvođači radova i trgovci građevinskim materijalom sačekaju početak nove poslovne godine u nadi da će se ekonomske prilike popraviti. Kretanje cijena od do InfoKOM - Broj 34 - oktobar 2010.

53 TURIZAM >>> Rezultati iznad očekivanja Gotovo cijelu godinu turistička industrija BiH je bila suočena s velikim brojem izazova. Ako se imaju u vidu globalna ekonomska kriza, kriza kredita i rast nezaspolenosti, klimatske promjene koje su uticale na lošu zimsku sezonu te Svjetsko prvenstvo u fudbalu koje je uticalo na lošu predsezonu, onda turistički radnici u BiH moraju biti zadovoljni ostvarenim turističkim rezultatima u prvih osam mjeseci Piše: Goran Brčkalović Svi ovi problemi su pratili i zemlje u okruženju, ali posmatrajući turističke rezultate zemalja u okruženju, Bosna i Hercegovina je jedina imala porast dolazaka i noćenja turista koji se iskazuju u dvocifrenim postocima. Analizirajući zvanične statističke pokazatelje u prvih osam mjeseci godine, dolazimo do zaključka da turizam Bosne i Hercegovine sigurno izlazi iz krize. Broj dolazaka turista je povećan za 13,6%, a od toga domaćih 8,4% i stranih 18,7%. Ostvareno je dolazaka ili više za , odnosno više domaćih turista za i stranih U ukupnim dolascima strani turisti učestvuju sa 56,9%, a domaći sa 43,1%. Najveći broj dolazaka ostvaren je iz zemalja bivše Jugoslavije, Turizam u brojkama Najveći broj turista dolazi iz zemalja bivše Jugoslavije 44,6%, a zatim slijede dolasci stranih turista iz Italije ; Turske ; Poljske ; Njemačke ; Austrije i Francuske 7.150, što sa zemljama bivše Jugoslavije čini 75 % ukupnih dolazaka stranih turista. od 44,6% ili , a zatim slijede dolasci stranih turista iz Italije ; Turske ; Poljske ; Njemačke ; Austrije i Francuske 7.150, što sa zemljama bivše Jugoslavije čini 75 % ukupnih dolazaka stranih turista. Najveće procentualno povećanje dolazaka stranih turista u prvih osam mjeseci godine imali su turisti iz Albanije 283%, Irske 240%, Kine 120%, Japana 106%, Italije i Rusije 91%, Australije 86%, Turske 85%, Grčke 81%, Kanade 70 i Poljske 40%. Ostvareno je noćenja, što je za 11% više nego prethodne godine, a od toga više noćenja domaćih 6% i noćenja stranih turista 15,5%. Prosječno zadržavanje turista je bilo 2,2 dana, odnosno domaćih 2,3, a stranih 2.16 dana. Bosna i Hercegovina je u prvih osam mjeseci raspolagala sa registrovana ležaja, što je za 5,5 % više nego prethodne godine i njihova iskorištenost je bila 15,5%. U budućnosti još bolji rezultati Povećanje broja turista je na destinacijama kulturnog, poslovnog, religioznog i primorskog turizma. Rekonstrukcijom vodećih banjskih centara obezbijeđeni su uslovi za njihovu bolju iskorištenost pa i tu bilježimo rast dolazaka turista, a u porastu je bila i potražnja za destinacijama avanturističkog, ekološkog, lovnog i ribolovnog turizma. Dodamo li tome i pojačane promotivne aktivnosti turističkih zajednica/organizacija, zatim aktivnosti Radne grupe za turizam i entitetskih ministarstava te veći angažman međunarodnih institucija, turizam u narednim periodima može očekivati još bolje rezultate. InfoKOM - Broj 34 - oktobar

54 ZANIMLJIVOSTI>>> Kako preživjeti selidbu? Za selibdu stručnjaci kažu da je jedan od najstresnijih momenata u životu. Kako biste to izbjegli, prepustite brigu o vašim umjetninama, namještaju i pokućstvu profesionalcima koji su osposobljeni za usluge selidbe i prijevoza, te svoju osnovnu djelatnost selidbe provode prefesionalno i s dužnom pažnjom. Piše: Azra Gunić Tek kada odlučite da morate seliti, shvatite koliko nepotrebnih stvari, nagomilanih godinama, imate u kući, radnom mjestu, kompaniji... Vremena je sve manje, rokovi stežu sa svih strana, nervoza se uvlači u svaku poru svakodnevnice... Činjenica je da se čovjek tokom života preseli najmanje jedan put, a neki i više puta. Stoga, budite obazrivi, jer stručnjaci kažu da je ovo jedan od stresnijih momenata u životu. Svakako da selidba u vlastitom aranžmanu zna biti jako stresna, a često i ne budete zadovoljni konačnim ishodom. Izgubljene sitne stvari koje ponekad tražite i danima nakon selidbe, oštećeni zidovi, uništeni podovi... Zbog toga je mnogo lakše i jednostavnije selidbe ureda, stana ili cijele kompanije prepustiti stručnom timu profesionalaca koji će taj posao obaviti umjesto vas. Prepustite stres i brigu o vašim umjetninama, namještaju i pokućstvu profesionalcima koji su osposobljeni upravo za usluge selidbe i prijevoza, te svoju osnovnu djelatnost selidbe provode prefesionalno i s dužnom pažnjom. Selidbu prepustite profesionalcima Na zapadu je ovo već odavno način života, dok kod nas još uvijek vrijedi pravilo okupiti prijatelje, komšiluk, poznanike koji će nam pomoći u ovom poslu. Ali, i tu vrebaju zamke. Možda će vam se sve to učiniti kao jeftinija varijanta, ali po okončanju, uvidjet ćete greške. Tako npr. tek kada počnete da raspakujete stvari, otkrivate oštećenja. Uništene su neke skupocjene stvari, napukle ili razbijene, a možda čak i neki predmeti koji imaju sentimentalne vrijednosti samo za vas, koje više ne možete nigdje kupiti. Tada je već kasno da žalite. Stoga pri preseljavanju razmislite. Šta dobivate, a šta gubite? Ukoliko se ipak odlučite za kompaniju, sve je drugačije. Stvari će biti brzo i jednostavno preseljene, a opasnost od pro- 54 InfoKOM - Broj 34 - oktobar 2010.

55 >>> ( ) Mnogo je lakše i jednostavnije selidbe ureda, stana ili cijele kompanije prepustiti stručnom timu profesionalaca koji će taj posao obaviti umjesto vas. Na zapadu je ovo već odavno način života, dok kod nas još uvijek vrijedi pravilo okupiti prijatelje, komšiluk, poznanike koji će nam pomoći u ovom poslu. Prije nego što se odlučite na taj korak, dobro razmislite šta time dobivate, a šta gubite. blema koji su česti kad sami organiziramo preseljenje svedena je na minimum. Postoji kompletna usluga: pakovanje, prijevoz pa čak i raspakivanje u novom domu ili kancelariji. Prije svega dogovorite datum i ljudi iz kompanije prije na nekoliko dana vas posjete i procijene koliko imate stvari, tako da znaju kakav će prijevoz osigurati. Zatim, shodno Vašem slobodnom vremenu, dogovorite selidbu. Ekipe dolaze u dogovoreno vrijeme, pakuju, utovaraju stvari, prevoze i raspakuju. Za sve postoji osiguranje, tako da ne morate mnogo brinuti. Dakle, vaš stres i brigu oko ovog važnog životnog događaja možete svesti na minimum. Sve samo treba da povjerite profesionalcima, kompanijama specijalizovanim za ovakve poslove. Takva kompanija je i Move One koja je već 15 godina prisutna na tržištu BiH, koja vam može pružiti kompletnu uslugu preseljenja, ne samo u BiH i regionu, već i u bilo koju destinaciju u svijetu. Osim toga, pružit će vam i usluge transporta, carinjenja i mnoge druge, kao što su: imigracijski servis, za sve one koji dolaze da žive i rade u BiH (boravišne i radne dozvole), ali također, spremni smo vam i pronaći dom, zavisno od lokacije koju želite. Dakle, mnogo toga možete prepustiti profesionalcima. Korisni savjeti Za one koji uskoro planiraju seliti evo nekih zanimljivih savjeta koji će vam sigurno pomoći. Prije svega, pripremite i posebno pakirajte stvari koje će vam trebati odmah nakon selidbe: lične dokumente i ugovore o prodaji ili najmu prostora, lijekove koje morate svakodnevno uzimati, potvrde o plaćenim režijama, toaletne torbice, rublje i odjeću za prvu sedmicu, alat i ostali pribor kao i hranu za kućnog ljubimca. Ukoliko želite da imate manje problema pri selidbi, evo još zanimljivih primjera koji će vam koristiti. Prije svega, možete namazati uljima ili voskom drveni namještaj nekoliko sedmica prije selidbe. Takva sredstva na nekoliko sedmica omekšavaju drvo i čine ga otpornijim za oštećenja tokom transporta. Ako svoj TV isključite dan prije selidbe, njegova će se temperatura spustiti na razinu sobne, a ako ga isključite neposredno prije selidbe, zadržati će toplinu veću od okoline što ga može oštetiti. Uvijek električne uređaje poput TV-a, DVD-a, HiFi sistema isključite dan ranije kako bi im se temperatura prilagodila selidbi. Ukoliko u vašem domu postoje sistemi elektronskog nadzora, centralnog grijanja napišite na papir instrukcije oko rada i lozinki sistema. Sa temeljnim principima rada takvih sistem bi trebala biti upoznata barem jedna osoba (voditelj selidbe) iz angažirane kompnije. Dakle, razlike su velike i izbora uvijek imate, hoćete li se odlučiti na solo angažman ili ćete unajmiti kompaniju, odluka je samo vaša. Nadajmo se da će vam barem malo pomoći neki od savjeta koje ste mogli pročitati i selidba može da počne. InfoKOM - Broj 34 - oktobar

56 ECOS >>> Seminar za menadžere prodaje Menadžeri su odgovorni za rad na stranom tržištu Nesumnjivo je da povećanje izvoza treba da bude jedan od akceleratora za brži izlazak iz ekonomske krize u kojoj se bh. privreda nalazi. U nekim privrednim sektorima postoje realne šansa za veći izvoz uz pretpostavku da izvozno orijentirani privredni subjekti podignu sve svoje kapacitete na viši nivo. Posebno mjesto u tom lancu imaju ljudski resursi, počev od onih uposlenika koji kreiraju, preko onih koji proizvode, pa sve do menadžmenta čiji je zadatak da plasira prouzvode na inostranim tržištima. Piše: Nedeljko Despotović U Bosni i Hercegovini je napravljeno više analiza o stanju u izvozno orijentiranoj privredi u kojima se pokušalo doći do odgovora na dva vrlo jednostavna, ali zahtjevna pitanja: Kako bh. privreda postiže dobre rezultate u izvozu, za što nesumnjivo postoje i dokazi, te što treba poboljšavati da bi izvozni rezultati bili još bolji? Ovom prilikom ćemo se fokusirati na jedan segment koji je tretiran u gotovo svim analizama: raspoloživi ljudski resursi u menadžmentima izvozno orijentiranih kompanija, odnosno njihova osposobljenost da se nose sa oštrom, ponekada i nemilosrdnom, konkurencijom na inostranim tržištima, posebno na tržištima zemalja članica Evropske unije. I odmah da kažemo: i domaći i inostrani analitičari se slažu u ocjeni da postoji dosta prostora da se sposobnosti menadžementa za rad na inostranim tržištima moraju podići na viši nivo i približiti ih, a jednog dana i izjednačiti, s kolegama iz konkurentskih kompanija iz drugih, u pravilu, razvijenijih zemalja. Nekoliko međunarodnih agencija i asocijacija je pokrenulo projekte čiji bi se sadržaji i ciljevi mogli lapidarno definirirati kao: želja da se konkurentska sposobnost bh. izvozno orijentirane privrede podigne na nivo koji će joj omogućiti da se upusti u ravnopravnu borbu sa konkurencijom u plasiranju svojih proizvoda pa i, zašto da ne, usluga. Sales Manager Project U tom cilju je i asocijacija Swiss Import Promotion Programme (SIPPO), u saradnji sa Univerzitetom primijenjenih nauka iz Berna, pripremila Sales Manager Project koji je namijenjen menadžerima prodaje u bh. izvoznim kompanijama. SIPPO je ponudio VTKBiH da zajednički implementiraju ovaj projekat, što je i prihvaćeno. U realizaciju projekta treba da budu uključena tri sektora: privreda, BHEPA i Institut za edukaciju, koji 56 InfoKOM - Broj 34 - oktobar 2010.

57 >>> Operativni marketing U pripremama za istupe na sajmovima prvi korak predstavlja identifikacija sajmova na kojima bi se mogli postići najbolji efekti, zatim slijedi faza planiranja i priprema za istup na sajmu, uspješna prezentacija proizvoda i firme, priprema promotivnih materijala (katalozi, uzorci materijala, gotovi proizvodi, cijene itd.), korištenje mogućnosti koje sajmovi nude (prikupljanje informacija, uspostavljanje kontakata itd.), analiza učešća na sajmovima i, na temelju poslovnih procjena, kreiranje dugoročnije strategije istupa na nekim tržištima, brza i efikasna obrada zaključenih poslova itd. Ciljno tržište Ako uporedimo dva prethodna modula s ovim, onda je sasvim uočljivo da je cijeli seminar koncipiran na principu piramide i da polaznika od opštih lagano vodi ka konkretnim temama. U tom smislu u ovom modulu će se tretirati pitanja istraživanja ciljnog tržišta sa svim onim aktivnostima koje su imanentne tom cilju, zatim razvijanje detaljnog plana prodaje s posebnim akcentom na velike prodajne centre, razvijanje strategije akcijskih prodaja, uspostavljanje komunikacija sa veleprodajnim firmama i identifikacija osobe ili timova koji su centri odlučivanja za nabavljanje roba itd. Poslovni pregovori bi trebao biti odgovoran za implementaciju Projekta. Također, postoje veliki izgledi da se u realizaciju Projekta uključi FIRMA Consortium, osnovan od strane USAID-a i SIDA-e. Ciljna grupa u Projektu su kompanije iz drvoprerađivačke industrije od kojih će večina učestvovati i na Sajmu IMM u Kelnu. To praktično znači da će seminar imati i praktičan cilj: priprema menadžera iz drvoprerađivačke industrije (proizvođači namještaja i sl.) za što uspješniji nastup na ovoj manifestaciji. U nastavku ovog teksta dat ćemo pregled osnovnih sadržaja ovog projekta. Podijeljen je u šest modula i realizirat će se u dvije faze: prva, u novembru i decembru godine i druga, početkom godine. U prvoj fazi realizirat će se četiri teme (modula) i to: Marketinške i prodajne strategije; Operativni marketing (učešće na sajmovima i uloga menadžera prodaje); Ciljno tržište; Poslovni pregovori. Marketinške i prodajne strategije U okviru ovog modula poseban akcenat će se dati na analizu stanja i potreba za određenim proizvodom na potencijalnim tržištima, izgradnju vlastite strategije nastupa na određenom tržištu, identifikaciju određene grupe vlastitih proizvoda koji bi se mogli ponuditi kupcima, definiranje ciljnih grupa na nekom tržištu i njegova eventualna parcijalizacija, definiranje brenda, razradu kanala distribucije, prodajne strategije itd. U već spomenutim analizama utvrđeno je da ovom segmentu menadžmenta u prodaji treba obratiti jednaku pažnju kao i ostalim aktivnostima u pripremi i realizaciji marketinških planova za izvoz proizvoda iz naše zemlje. Poslovnim pregovorima se već duže vrijeme i na našim univerzitetima pridaje velika pažnja i oni su nezaobilazna nastavna jedinica. Međutim, evidentno je da još nije izgrađen sistem prenosa znanja iz prakse, bez kojih je teško formirati menadžere sposobne da ravnopravno pregovaraju sa poslovnim partnerima iz inostranstva. U realizaciji ovog modula naglasak bi trebao biti stavljen na učenje o opštim pregovaračko-prezentacijskim vještinama, pregovorima o prodaji, simuliranje različitih situacija koje se mogu pojaviti u pregovorima, osnovnim postulatima poslovnog protokola itd. Ovaj kratak pregled sadržaja seminara upućuje na zaključak da bi polaznici mogli steći neka osnovna znanja o ovim menadžerskim vještinama, a interaktivni metod, koji će dominirati u radu seminara, budi nadu da bi njegov tok mogao biti zanimljiv i motivirajući za polaznike. U drugoj fazi seminara obradiće se moduli: pravila tržišta i kvalitativni i upravljački menadžment. Ali, o tome drugi put. Na kraju seminara polaznicima, koji s uspjehom savladaju gradivo, bit će izdati odgovorajući certifikati. U konačnici, važno je reći da su i SIPPO i VTKBiH izrazili spremnost da nastave saradnju i u godini. VTKBiH je već kandidirala tri teme seminara za menadžere i u nekim drugim privrednim sektorima, što su predstavnici SIPPO-a preliminarno prihvatili. Konačna odluka bi trebala biti donesena nakon što VTKBiH i SIPPO zajednički ocijene domete i rezultate seminara o kojem je u ovom tekstu riječ. InfoKOM - Broj 34 - oktobar

58 MALA ŠKOLA PRODAJE >>> Budite najbolji u komuniciranju Cilj svake od radionica prodaje je učesnicima pokazati da su na području prodaje i komuniciranja sposobniji nego što sami smatraju. Nevjerovatno je koliko imaju ideja, konkretnih prijedloga, pozitivnog mišljenja i drugih karakteristika, kojima mogu činiti dobre prodajne rezultate. U narednom tekstu dat ćemo vam nekoliko savjeta kako da budete najbolji u komuniciranju. Piše: Evgen Gec Koliko sam ti već puta ponovio kako spremiti dobru ponudu? Zaista ne razumiješ što govorim ili me dobro ne slušaš? Ponuda koju si spremio je dobra posebno u kontekstu opisivanja karakteristika proizvoda. Uvod i prikazivanje razloga za prihvaćenje odluke o kupovini sastavit ćemo zajedno, što bi ponudu u cjelini činilo još privlačnijom. Obje tačke se odnose na isti primjer sa različitim pristupom. Prvi na izvođača ponude djeluje demotivirajuće, a drugi motivajuće. Prvi od strane nadređene osobe pokazuje nesposobnost i neznanje na području komuniciranja, drugi pokazuje kako je važno pohvaliti to što je dobro učinjeno i praktično pokazati što bi se moglo učiniti još bolje. U prvoj tački traži se usavršenost ponude, u drugoj se pokazuje put do postizanja učinkovitosti ponude. U prvoj se tački podređenog potcjenjuje, u drugoj se pokazuje kako je u određenom kontekstu nešto dobro učinjeno i što bi se moglo dodati. Tekst u prvoj tački negativno i u drugoj pozitivno utiče na osobu koja sastavlja ponudu. U prvoj tački nadređena osoba pokazuje kako nije konstruktivna u prikazivanju prednosti ponude, u drugoj se poziva na zajedničko usavršavanje konkretnih ciljeva. U prvoj se pokazuje nepoznavanje konteksta ponude, komuniciranja i stvara se želja za pokazivanjem nekredibilne autoritativnosti voditelja. U drugoj se autoritativnost usklađuje sa primjernim znanjem voditelja. Bolji ste nego što mislite Cilj svake od radionica prodaje je učesnicima pokazati da su na području prodaje i komuniciranja sposobniji nego što sami smatraju. Nevjerovatno je koliko imaju ideja, konkretnih prijedloga, pozitivnog mišljenja i drugih karakteristika, kojima mogu činiti dobre prodajne rezultate. Može se primijetiti kako za dobro stvaranje najčešće trebaju podršku, posebno nadređenih.takva podrška nije uvijek vezana za finansijske tokove, kako se to u praksi u kontekstu izgovora često pokazuje. Pretežno se navodi na dopuštanje vlastitog mišljenja, dozvoljavanjem stvaranja i kreativnog motiviranja. To otvara nove tokove približavanja tržištu i čini prednost naspram konkurencije. Takva skupina naprednog razmišljanja može činiti izvanredne rezultate. Svakako u radnoj okolini u kojoj preovladaju za- 58 InfoKOM - Broj 34 - oktobar 2010.

59 >>> posleni sa dobrim komunikativnim i manje stvaralačkim stavom nije poželjna. Njima razbijaju sigurnost i odnose koji su se kreirali na drugačiji, možda čak nekorektan način. Napredni su prepoznatljivi po tome da na dodijeljene zadatke reaguju realno, korektno, nikada ne kopiraju mišljenja drugih, što bi značilo da sa svojom kreativnošću i inovativnim pristupom postupaju s odgovornošću. Skriveni potencijal prodajnog komuniciranja Svi koji se bave prodajom vjerujem da su se nalazili u situacijama kada su nešto prodali i to na način za koji ni sami nisu mogli vjerovati da će uspjeti. Svakako su upotrijebili prave komunikativne argumente kojima su pozitivno djelovali na sagovornika. To se čini u podsvjesti i zato se teško razumije. Upotrijebili su prave riječi u kontekstu sastava rečenica, koje su se složile sa načinom komuniciranja i načinom razumijevanja sagovornika. Ukoliko su usporedno s tim u kontekst prodajnog postupka uključili dobro slušanje, razumijevanje želja ili potreba sagovornika, u taj su kontekst uključili i realne koristi kojima se može pridobiti pouzdanje sa konkretnim razlozima. U istom kontekstu učinili su još nešto što se rijetko pomisli. To je pravilan redoslijed izvođenja prodajnog postupka. Prodali su najprije sebe, svoje pouzdanje, sigurnost kojom pružaju kupcu i razloge za saradnju. Dobro su prepoznali kupca, njegove potrebe i želje i u skladu s tim postupali. Redoslijed je pogotovo započeo u pridobivanju prethodnih informacija i tek zatim opisivanju karakteristika proizvoda ili usluge, odnosno posredovanju konkretnih informacija. Uvjerljivost pokazuje kredibilitet onda kada se pokaže da u potpunosti vladate onim što drugima nudite. Uspjeh u prodajnom postupku je pogotovo još veći kada se u kontekst uključe i proizvodi odnosno usluge koji čine prodajnu skupinu. Takvo djelovanje otvorilo je vrata lojalnosti i zadovoljstva svih. Time se postiže cilj, koji se u svjesti prikazivao u obliku želje, a u realnosti sa pravilnim odnosom doprinio je uspješnim rezultatima. Svakako u tom kontekstu treba pravilno upotrijebiti svoje osjećaje, o kojima smo više pisali u prethodnom broju, i tehnike prikazivanja prednosti proizvoda odnosno usluga. U narednoj tabeli možete koristiti tehnike sistema ponude sa konkretnim detaljima na osnovu kojih možete postići izvanredne rezultate.

60