დევნილთა დამოკიდებულების კვლევა გრძელვადიანი გადაწყვეტილებების შესახებ: საქართველოში იძულებით გადაადგილებულ პირთა მოსაზრებების გაჟღერება

Ebat: px
Şu sayfadan göstermeyi başlat:

Download "დევნილთა დამოკიდებულების კვლევა გრძელვადიანი გადაწყვეტილებების შესახებ: საქართველოში იძულებით გადაადგილებულ პირთა მოსაზრებების გაჟღერება"

Transkript

1 სოციალური კვლევისა და ანალიზის ინსტიტუტი IDP Intentions Survey - Georgia დევნილთა დამოკიდებულების კვლევა გრძელვადიანი გადაწყვეტილებების შესახებ: საქართველოში იძულებით გადაადგილებულ პირთა მოსაზრებების გაჟღერება

2 gaeros ltolvilta umarlesi komisariati (UNHCR)

3 gaeros ltolvilta umarlesi komisariati (UNHCR), ivnisi 2015w. dokumenti eqvemdebareba sayoveltao gavrcelebas. saavtoro uflebebi daculia. nebadartulia dokumentis gamravleba. ar daisveba misi komerciuli miznebistvis gamoyeneba Sesabamisi wyaros mititebis garese. gamoyenebuli arnisvnebi da qveynisa Tu regionis dasaxelebebi ar gamoxatavs UNHCR -is raime mosazrebas qveynis an regionis dasaxelebis, mati administraciuli mmartvelobis an administraciuli sazrvrebis dadgenis samartlebriv statustan dakavsirebit. foto garekanze: avariul mdgomareobasi myof koleqtiur centrsi mcxovrebi devnili qvrivi qali, Tbilisi (fotografi: irakli pirveli) winamdebare dokumenti qveyndeba inglisur, qartul da ru enebze. inglisuri teqsti warmoadgens dokumentis oficialur versias.

4 INSTITUTE OF SOCIAL STUDIES AND ANALYSIS დევნილთა დამოკიდებულების კვლევა გრძელვადიანი გადაწყვეტილებების შესახებ: საქართველოში იძულებით გადაადგილებულ პირთა მოსაზრებების გაჟღერება ivnisi, 2015 saqartvelo

5

6 სარჩევი mokle mimoxilva... 7 Sesavali metodologia samizne jgufebi kvlevis metodologia gamokitxul izulebit gadaadgilebul pirta monacemebi devnilobamde sacxovrebeli adgili amjamindeli sacxovrebeli adgili socilur-demografiuli monacemebi ekonomikuri mdgomareoba gamokitxul izulebit gadaadgilebul pirta mtavari problemebi izulebit gadaadgilebul pirta mosazrebebi grzelvadiani gadawyvetilebebis Sesaxeb demografiuli monacemebi da damokidebulebebi integracia demografia da integracia integraciistvis sawiro pirobebi amjamindeli sacxovrebeli pirobebi sacxovreblis grzelvadiani gadawyveta sacxovreblis sasurveli grzelvadiani gadawyvetileba axal adgilas gansaxleba demografia da axal adgilas gansaxleba axal adgilas gansaxlebis sasurveli gadawyvetileba nebayoflobiti dabruneba mosazrebebi nebayoflobiti dabrunebis Sesaxeb demografia da dabruneba nebayoflobit dabrunebis pirobebi madlierebis gamoxatva danarti 1: devnilta damokidebulebis kvlevis kitxvari danarti 2: cxrilebis saziebeli danarti 3: diagramebis saziebeli

7

8 gaeros ltolvilta umarlesi komisariati (UNHCR) მოკლე მიმოხილვა შესავალი gaeros ltolvilta umarlesi komisa riatis (UNHCR) dakve TiT, socialuri kvlevisa da analizis institutis (ISSA) mier Catarda saqartvelo- Si izulebit gadaadgilebul pirta kvleva, romlis mizani iyo izulebit gadaadgilebul pirta nebayoflobit dabrunebasa da alternatiul grzelvadian gadawyvetilebebtan dakavsirebit mati mosazrebebisa da damokidebulebebis gajrereba da Sesabamisi kompetenciis mqone pirebis informireba dasaxuli gegmebis Sesaxeb. kvlevis farglebsi socialuri kvlevisa da analizis institutma gamokitxa oriatas erti (2,001) izulebit gadaadgilebuli piri 2014 wlis oqtomber-dekembersi Tbilissa da saqartvelos at regionsi. kvleva moicavs s yvela raionidan da samxret osetidan izulebit gadaadgilebul pirs, romlebic amjamad cxovroben sxvadasxva sabinao pirobebsi, mat Soris koleqtiur centreb- Si, kotejuri tipis dasaxlebebsi da kerzo saxlebsi. saqartvelosi oriatas ertma (2,001) izulebit gadaadgilebulma pirma am dokumentis mkitxvels gauziara miswrafebebi, fiqrebi da grznobebi Tavisi momavlis Sesaxeb. mravali matganistvis es mnisvnelovani nabiji iyo Sin dabrunebaze, integraciasa da axal adgilas gansaxlebaze fiqris proces- Si. miuxedavad imisa, rom kvlevis Catareba teqnikuri samusaoa, kvlevasi monawile izulebit gadaadgilebuli qalebis, mamakacebisa da bavsvebis- Tvis es iyo emociuri mogzauroba, romelsac isini 63 kitxvisagan Semdgar eqvsgverdian intervius dros axdendnen. bevri cremli dairvara waris mogonebasi, Tumca uketesi momavlis imedmac gaijrera. devnilebi ndobit ganimswvalnen gamokitxvis procesisadmi. mat gagvires yvela kari, gulebi da goneba, radgan sjerat, rom kvlevis Sedegebi mat momaval bed-irbals iset gzas miscems, rogoric es mat survilebsia asaxuli. UNHCR-is mier am kvlevis dakvetis mizani iyo saqartvelosi izulebit gadaadgilebul pirta nebayoflobiti dabrunebis sakitxis Sesaxeb Teoriuli msjelobebis nacvlad, moeqcia igi adgilobrivi integraciisa da axal adgilas gansaxlebis grzelvadiani gadawyvetilebebis empiriuli kvlevis konteqstsi. kvlevis Sedegebi izleva momavali qmedebebis safuzvels. UNHCR gvtavazobs am dokumentis ganxilvas ara politikur WrilSi, aramed yuradrebis gamaxvilebas imaze, Tu ra surt sinamdvilesi devnilebs. mati survilebi da damokidebuleba mravalferovania da amdenad 7

9 devnilta damokidebulebis kvleva _ saqartvelo matze rea girebac mraval mxrivi unda iyos, ra Ta mox des mati kompleqsuri mosazrebebis jerovnad gatvaliswineba, radgan es aris is mamozravebeli Zala, romlis mesveobitac izulebit gadaadgilebulma pirebma unda miakvlionyvelaze Sesaferis grzelvadian gadawyvetilebas. kvle vis mi za ni sau ke Te sod aris Ca mo ya li be bu li Sem deg ci ta ta Si: `ro de sac kon fliq tis Sem deg mra va li we li ga dis, ada mia nebs yovel Tvis uwirt ga daw yve ti le bis mi Re ba dab run dnen Tu ara ukan ne ba yof lo bit. es ar aris kon fliq tis Se de gad da za ra le bu li ada mia nis Tvis io lad mi sa Re bi ga daw yve ti le ba. qvey nis Sig nit Tu mis ga ret ga daad gi le bul ada mia nebs, mu dam swir de bat zus ti infor ma ciis flo ba. mta var wi na pi ro bas in for mi re bu li ga daw yveti le bis mi sa Re bad war moad gens dev ni lo bam de sac xov re bel te rito ria ze daub rko le be li ga daad gi le bis Se saz leb lo bis ar se bo ba. ro de sac ne ba yof lo bit dab ru ne bas gan vi xi lavt, mnis vne lo va nia yu rad Re bis ga max vi le ba faq teb sa da ada mian Ta sa Wi roe beb ze da ara Teo riul mo saz re beb sa da mi Teb ze. ag ret ve mnis vne lo va nia yve las wu xi li sa da po ten ciu ri Si Sis ga ge ba, gan sa kut re bit daza ra le bu li ada mia ne bis, da ara mxo lod ma Ti, vinc ga daad gi lebu lia, ara med im mas pin Ze li sa zo ga doe bi sac, ro mel Sic zo gier Ti ada mia ni ne ba yof lo bit isur veb da dab ru ne bas. kvle va dev nil Ta da mo ki de bu le bis Se sa xeb stan dar tu li in strumen tia imis Se sa fa seb lad, Tu vin api rebs ne ba yof lo bit dab rune bas dev ni lo bam de sac xov re bel ad gi las da vis surs dar Ces iq, sa dac am Ja mad im yo fe ba. kvle va asa xavs Tu ra in for ma cias flo ben an ar flo ben izu le bit ga daad gi le bu li pi re bi am gva ri ga daw yveti le bis mi sa Re bad. igi ag ret ve Sei cavs in for ma cias mat Se sa xeb, vinc Tavs in teg ri re bu lad grznobs iq, sa dac am Ja mad im yo fe bian. ra tom vi ye nebt am in stru ments? pa su xi mar ti via; Cven ar un da mivi RoT ga daw yve ti le ba dev ni li ada mia nis ma giv rad imis Tao ba ze, Tu ra aris mat Tvis sau ke Te so ga daw yve ti le ba. ime di maqvs, rom dev nil Ta da mo ki de bu le bis kvle va dag vex ma re ba yu ri da vug dot mat xmas da mo vis mi not ma Ti mo saz re be bi. vensan ko Ste li, UNHCR-is evropis regionuli biuros direqtori, 2015 wlis 18 mar ti am kvlevisa da angarisis mesveobit, izulebit gadadgilebulma pirebma Tqves Tavisi satqmeli. axla jeri yvela dainteresebul mxarezea mxari dauwiron grzelvadiani gadawyvetilebebis realizebas im pirta mosazrebebis gatvaliswinebit, romelta azris Sesmenac adre ar xdeboda. 8

10 gaeros ltolvilta umarlesi komisariati (UNHCR) მეთოდოლოგია 1 is faq ti, rom es kvle va Catar da, misi me Todolo gia, kvlevis Catarebis teqnika, Sedegebis Sejameba da mati angarissi warmodgena asaxavs UNHCR-is saertasorisod mirebul sauketeso gamocdilebis standarts. kvlevasi gamoyenebuli iqna raodenobrivi da Tvisebrivi metodebi intervius kitxvaris Sesadgenad da kvlevis gansaxorcieleblad. kitxvaris momzadebisas Seiqmna fokus-jgufebi dan da samxret osetidan izulebit gadaadgilebuli pirebisgan, romelsic monawileobdnen izulebit gadaadgilebul pirebtan dakavsirebit strategiuli gadawyvetilebis mimrebi uwyebebi da izulebit gadaadgilebul pirta sakitxebze momusave arasamtavrobo organizaciebi. fokus-jgufebis Sexvedrebis Semdeg, socialuri kvlevisa da analizis institutma gamoscada kvlevis instrumenti 20 sapilote intervius Catarebis sasualebit, romel- Ta safuzvelzec moxda kitxvaris mciredi Casworeba. kitxvari saboloo saxit Seicavda 63 2 daxu rul da naxevrad da xurul kitxvas. kitxva ris saboloo saxit Camoyalibebis Semdeg, socialuri kvlevisa da analizis institutis analitikosebma da savele koordinatorebma moamzades trener-interviuerebi, romlebmac Semdgom sxva, damatebiti interviuerebi moamzades Sesabamis regionebsi. pirispir interviuebis Catarebis Semdeg, monacemebi iqna Setanili SPSS-is (versia 15) programasi da moxda mati damusaveba analitikuri angarisistvis. kvle vis da geg mvi sa da Ca ta re bi sas, UNHCR da so cia lu ri kvle vi sa da ana li zis in sti tu ti xel mzrva ne lob dnen UNHCR-is gaid lai ne bis sa mu Sao va rian tit pi ra di mo na ce me bis da in for ma ciis dac vis Se sa xeb 3 (2015) da 1990 wels gae ros ge ne ra lu ri asam bleis mier mi Re bu li gaid lai ne bit kom piu te ru li pi ra di mo na ce me bis Se sa xeb. mar Ta lia, gae ros ge ne ralu ri asam bleis gaid lai ne bi Zi ri Ta dad sa xel mwi foeb Tan mi mar Te ba Si ga moi ye ne ba, isi ni ag ret ve er TmniS vne lov nad See xe ba sam Tav ro bo da saer Ta So ri so or ga ni za cieb Si, mat So ris UNHCR-Si da cul pi rad mo- 1. miuxedavad imisa, rom termini `nebayoflobiti dabruneba~ ar aris kitxvarsi asaxuli, interviuerebs CautardaT satanado momzadeba da instruqtaji, rata mat aexsnat TiToeuli gamokitxuli piristvis, rom dabrunebastan dakavsirebuli SekiTxva mxolod nebayoflobit dabrunebas gulisxmobda. mat agretve ganemartat TiToeuli grzelvadiani gadawyvetilebis (rogoricaa integracia, axal adgilas gansaxleba da nebayoflobiti dabruneba) Sinaarsi. UNHCR axorcielebda interviuebis monitorings, rata darwmunebuliyo am cnebebis mkafiod da gasagebad miwodebasi. 2. daxurul SekiTxvebze moitxoveba `diax an `ara pasuxebi. 3. UNHCR-is politika piris piradi monacemebis dacvis Sesaxeb (romelmac Caanacvla UNHCR-is 2001 wlis gaidlainebi konfidencialurobis Sesaxeb), UNHCR-is saertasoriso dacvis departamenti, maisi, 2015w. 9

11 devnilta damokidebulebis kvleva _ saqartvelo na ce mebs. gaid lai ne bis mta va ri prin ci pe bia ka no nie re ba da sa mar Tliano ba, si zus te, dain te re se bu li pi ris wvdo ma, diskriminaciis dausvebloba, gan saz Rvru li miz nob rio ba, pro por ciu lo ba, pi ra di mo na ce mis mqone su bieq tis uf le bis pa ti vis ce ma, usaf rtxoe ba da kon fi den cia luro ba, an ga ris val de bu le ba da met val yu reo ba. დემოგრაფია saqartvelos okupirebuli teritoriebidan izulebit gadaadgilebul pirta, gansaxlebisa da ltolvilta saministros mier mowodebuli informaciis mixedvit, kvlevis Catarebis periodsi izulebit gadaadgilebul pirta raodenoba saqartvelosi Seadgenda 257,989-s, aqedan 223,715 registrirebuli izulebit gadaadgilebuli piri iyo dan da 34,274 _ samxret osetidan. 4 devnilta samizne jgufebi 1205 galidan devnilebi 521 dan (galis garda) devnilebi 684 samxret osetidan devnilebi welsi gadaadgilebuli pirebi 455 izule bit gadaad gilebul pir Ta in tegra ciis perspeq tivebi sa da dev nilobamde sacxovrebel adgilas 5 neba yoflobit dabru nebis Se saxeb mati mosazrebebis Sesaswavlad Seiqmna otxi samizne jgufi: a) izulebit gadaadgilebuli pirebi samxret osetidan; b) izulebit gadaadgilebuli pirebi 2008 wlis konfliqtis dros. 4. zemot moyvanili statistikuri monacemebi izulebit gadaadgilebul pirta Sesaxeb socialuri kvlevisa da analizis instituts miawoda saqartvelos okupirebuli teritoriebidan izulebit gadaadgilebul pirta, gansaxlebisa da ltolvilta saministrom 2014 wlis oqtombersi, kvlevis Catarebis periodsi wlis mdgomareobit, saqartvelosi registrirebuli iyo 262,009 izulebit gadaadgilebuli piri (saqartvelosi UNHCR-is mzrunvelobis qves myofi pirebi, 2015 w. ianvari). 5. mtel dokumentsi termini `devnilobamde sacxovrebeli adgili moiazrebs piris sacxovrebel adgils pirvel izulebit gadaadgilebamde. 10

12 gaeros ltolvilta umarlesi komisariati (UNHCR) g) izulebit gadaadgilebuli pirebi galis raionidan, ; 6 d) izulebit gadaadgilebuli pirebi s sxva raionebidan; izulebit gadaadgilebul pirta samizne jgufebi devnilobamde sacxovrebeli adgilebidan raionuli monacemebis mixedvit: devnilobamde sacxovrebeli adgili gudauta 0.8% tyvarceli 0.7% ocamcire 7.7% Sida qartli 1.0% axalgori 0.1% cxinvali 11.2% znauri 3.6% java 1.3% soxumi 16.2% cxinvali 5.0% Sida qartli 4.2% gagra 3.4% gulrifsi 5.4% axalgori 10.8% kodoris xeoba 0.1% galis raionidan devnilebi 26.0% znauri 2.4% soxumi 0.1% gulrifsi 0.1% kodoris xeoba 0.3% galis raionidan devnilebi dan devnilebi (galis garda) samxret osetidan devnilebi 2008 welsi gadaadgilebuli pirebi asaki gamokitxul izulebit gadaadgilebul pirta sqesi mdedrobiti mamrobiti % 4.0% 8.9% % 11.1% 27.7% % 14.9% 40.6% % 7.5% 22.8% 62.6% 37.4% 100.0% respon dentta umrav lesobis asaki ga daadgile bis dros iyo an weli. es tendencia SeimCneva yvela samizne jgufsi, garda izulebit gadaadgilebuli pirebisa galidan, sadac respondentebis umetesoba gadaadgilebis dros mcirewlovani iyo (38.8%). 6. radgan drota ganmavlobasi s raionebis geografiuli dayofa Seicvala, winamdebare angarissi gamoyenebuli geografiuli dasaxeleba `gali/galis raioni~ Seesabameba kvlevis Catarebis periodsi arsebul geografiul arnisvnas. 11

13 devnilta damokidebulebis kvleva _ saqartvelo kvleva moi cavda afxaze Tidan da sam xret oseti dan sxvadas xva dros izulebit gadaadgilebul pirebs, romlebic amjamad cxovroben koleqtiur centrebsi (mat Soris privatizirebul, reabilitirebul da arareabilitirebul), kotejuri tipis dasaxlebebsi da kerzo binebsi. gadaadgilebis Semdeg, izulebit gadaadgilebulma pirebma mozebnes sxvadasxva tipis droebiti sacxovreblebi, sadac zog matgansi dresac cxovroben, oci wlis Semdeg, da elian sacxovreblit uzrunvelyofis grzelvadian gadawyvetas. gamokitxul izulebit gadaadglebul pirta 39.3% cxovrobs kerzo binebsi. 7 mat gan 19.9% sakut rebasi aqvs sacxov rebeli, 9.7% cxovrobs natesavebtan, 4.4% qiraobs da 2.8% Sesaxlebulia TviTneburad. respondentta 21.5% cxovrobs arareabilitirebul koleqtiur centrebsi, 16.7% reabilitirebul koleqtiur centrebsi, 11.4% kotejuri tipis dasaxlebebsi da 10.5% ZiriTadad batumisa da fotis axal asenebul binebsi. gamokitxulta 49% TbilisSi cxovrobs, xolo TiTqmis igive procentuli raodenoba cxovrobs sxva qalaqebsi da 18% cxovrobs soflebsi. izulebit gadaadgilebuli pirebi samxret osetidan umetesad TbilisSi cxovroben, iseve rogorc kotejuri tipis dasaxlebebsi Sida qartlsi da mezobel mcxeta-mtianetis regionsi. gamokitxul dan izulebit gadaadgilebul pirta TiTqmis naxevari dasaxlebulia TbilisSi da mesamedi _ samegrelos regionsi. izulebit gadaadgilebul pirta am jgufis warmomadgenloba yvelaze maralia mtlianad saqartvelos regionebsi. sacxovreblis tipi kotejuri tipis axali dasaxleba Senobebi 11.4% 10.5% sakutreba 19.9% reabilitirebuli koleqtiuri centri 16.7% koleqtiuri centri 21.5% ar vici 0.6% kerzo saxli 39.3% natesavebtan 9.7% naqiravebi 4.4% TviTneburad Sesaxlebuli 2.8% sxva 2.5% 7. seqtoruli diagramis marjvniv mocemulia kerzod gansaxlebuli izulebit gadaadgilebul pirta procentuli ganawileba, romlebic floben sakutrebas, cxovroben natesavebtan, qiraoben sacxovrebels, TviTneburad arian Sesaxlebuli an sxva (39.3%). 12

14 კვლევის შედეგები gaeros ltolvilta umarlesi komisariati (UNHCR) respon dentebs daes vat SekiT xvebi izule bit ga daadgi lebul pirtatvis sami ZiriTadi grzelvadiani gadawyvetilebis arcevantan dakavsirebit: nebayoflobiti dabruneba: mdgradi da nebayoflobiti dabruneba devnilobamde sacxovrebel adgilas; integracia: mdgradi adgilobrivi integracia im adgilebsi, sadac izulebit gadaadgilebulma pirebma TavSesafari hpoves; 8 axal adgilas gansaxleba: mdgradi integracia qveynis sxva nawilsi (Casaxleba qveynis nebismier nawilsi). izulebit gadaadgilebul pirta damokidebuleba dabrunebis, integraciisa da axal adgilas gansaxlebis mimart galis raionidan devnilebi dan devnilebi (galis garda) samxret osetidan devnilebi 2008 welsi gadaadgilebuli pirebi 78.7% 76.4% % % % % % izulebit gadaadgilebul pirta saerto raodenoba devnilobamde sacxovrebel adgilze dabruneba amjamindel sacxovrebel adgilas darcena sacxovreblad saqartvelos sxva regionsi gadasvla sazrvargaret migracia miwirs pasuxis gacema 73.4% 20.7% 1.8% 2.7% 1.4% 8. gan mar te be bi are bu lia uw ye ba Ta So ri si mud miv moq me di ko mi te tis (IASC ) Car Co doku menti dan izu le bit ga daad gi le bul pir Ta grzel va dia ni ga daw yve ti le bis Se sa xeb. bru kin gis in sti tu ti, ap ri li, 2010 w. 13

15 devnilta damokidebulebis kvleva _ saqartvelo ინტეგრაცია ter mi ni `in teg ra cia moiaz rebs mdgrad ad gi lob riv in teg ra cias im ter ti to ria ze, sa dac izu le bit ga daad gi le bul ma pi reb ma moi po ves Tav Ses fa ri da igi ga ni saz Rvre ba uw ye ba Ta So ri si mud miv moq me di ko mite tis (IASC) izu le bit ga daad gi le bul pir Ta grzel va dia ni ga daw yve tile bis Se sa xeb Car Cos mi xed vit. `gan sax le ba~ an `gan sax le bu li~ izu le bit ga daad gi le bul pir Ta mo saz re ba Si da ad gi lob riv kon teq stsi aso cirde ba sac xov re blis sa kut re ba Si flo bas Tan, rac mxo lod ert, Tum ca mnis vne lo van faq tors war moad gens in teg ra ciis Tvis. res pon den te bis um rav le so ba (57.3%) Tavs sru liad in teg ri re bu lad grznobs, me sa me di (33.3%) -na wi lob riv in teg ri re bu lad, xo lo 8.3% fiq robs, rom ar aris in teg ri re bu li. sxva sa miz ne jgu feb Tan Se dare bit, 2008 wels izu le bit ga daad gi le bu li pi re bi yve la ze nak lebad in teg ri re bu le bi arian mat am Ja min del sac xov re bel ad gi las. Tbi lis Si da sxva qa la qeb Si mcxov reb izu le bit ga daad gi le bul pireb Si ari nis ne ba in teg ra ciis uf ro ma Ra li do ne, vid re sof lad macxov re bel Ta So ris. es faq ti mia nis nebs ima ze, rom qa la qeb Si uf ro me ti xel Sew yo ba aqvs izu le bit ga daad gi le bul pir Ta in teg ra cias, vid re sof leb Si. in teg ra ciis da ba li do ne me tad ari nis ne ba uf ro asa ko van res ponden tebs So ris, vid re axal gaz rdeb Si: res pon den tta mxo lod 47.9%, rom le bic arian 60 wlis da ze vit, Tavs sru lad in teg ri re bu lad Tvlian, xo lo wlis asa kob ri vi jgu fis res pon den te bis procen tu li mac ve ne be li, vinc sru lad in teg ri re bu lad Tvlis Tavs, ud ris 70.6%-s. izu le bit ga daad gi le bu li mded ro bi Ti sqe sis pir Ta pa su xe bi miu- Ti Te ben, rom isi ni od nav me tad arian in teg ri re bu li (59.5%), vid re mam ro bi Ti sqe sis res pon den te bi (53.8%). izu le bit ga daad gi le bul pir Ta oja xe bi, ro mel Tac sa Sua lod ufro ma Ra li yo vel Tviu ri Se mo sa va li aqvt uf ro me tad in teg ri rebul ni arian, xo lo sa Sua lod uf ro da ba li yo vel Tviu ri Se mo sav lis mqo ne oja xe bi Tavs Tvlian mxo lod na wi lob riv in teg ri re bu lad an arain teg ri re bu lad. izu le bit ga daad gi le bul pir Ta Ta nax mad, sru li in teg ra cia Se saz- 14

16 gaeros ltolvilta umarlesi komisariati (UNHCR) le be lia, Tu mat pir vel rig Si eq ne bat saarsebo wya ro 9 (46.3%), sax li/ bi na karg mdgo ma reo ba Si (20.4%), sa me di ci no mom sa xu re ba (10.7%), da usaf rtxoe ba (7.5%). miicnevt Tu ara Tavs adgilobrivad integrirebulad? galis raionidan devnilebi dan devnilebi (galis garda) samxret osetidan devnilebi 2008 welsi gadaadgilebuli pirebi 63.5% 64.7% % izulebit gadaadgilebul pirta saerto raodenoba diax % nawilobriv 7.1% ara 1.7% miwirs pasuxis gacema 57.3% 33.3% 8.3% 1.1% integraciastan dakavsirebit, izulebit gadaadgilebul pirta otxive jgufma yvelaze nakleb problematurad miicnia dokumentebze wvdoma, usafrtxoeba, sazogadoebriv sakitxebsi monawileoba, adgilobriv sazogadoebastan adaptacia da piradi kontaqtebis damyareba (megobrebi, nacnobebi). ert-ert yvelaze aqtualur problemas, gamokitxul izulebit gadaadgilebul pirta Tanaxmad, warmoadgens devnilobamde sacxovrebel adgilas myofi ojaxis wevrebis, natesavebis, megobrebis da nacnobebis monaxulebis sasualebis arqona. izulebit gadaadgilebul pirta ojaxebis naxevars (50.9%) ar gaacnia saxli, bina an miwis nakveti sakutrebasi saqartvelos centraluri xelisuflebis mier kontrolirebad teritoriaze. 9. am konteqstsi dasaqmeba miicneva saarsebo wyaros Semadgenel nawilad. zogadad, saarsebo wyaro, iseti saqmianobis Sedegad miireba, romelic uzrunvelyofs ZiriTadi sasicocxlo sawiroebebit, rogoric aris sakvebi, wyali, TavSesafari da tansacmeli. saarsebo wyaros qona gulisxmobs codnis mirebis SesaZleblobas, unarebs, socialur kavsirebs, nedleuls da sxva resursebs, rac aucilebelia individualuri da koleqtiuri sawiroebebis stabilurad da Rirseulad dasakmayofileblad. saarsebo wyaro Cveulebriv ganmeorebadi xasiatisaa, magalitad, soflis meurneobasi, mecxoveleobasi, metevzeobasi, sabazro seqtorsi dasaq mebit an samewarmeo saqmianobit. idealur SemTxvevaSi, adamianebi musaoben sabazro ekonomikistvis produqciisa da momsaxurebis miwodebis ert an mraval sferosi, rac efuzneba fulad anazraurebas an barters. samusao izleva mati sakvebit uzrunvelyofisa da TviTuzrunvelyofis safuzvels, amastan ertad stabilurobas, ayvavebas da msvidobas mtlinad sazogadoebasi. UNHCR-is saarsebo wyaros mopovebis globaluri strategia ( ), UNHCR-is programis mxardawerisa da menejmentis ganyofileba, SegiZliaT ixilot saitze: 15

17 devnilta damokidebulebis kvleva _ saqartvelo ახალ ადგილას განსახლება izulebit gadaadgilebul pirta umravlesobas (57.1%) ar surs axal adgilas gansaxleba, xolo 42.9%-s aqvs amis sur vi li. samxret osetidan 1990-ian wlebsi izulebit gadaadgilebul pirebs, sxva samizne jgufebtan SedarebiT, sxvagan gansaxlebis survili naklebad aqvt. izulebit gadaadgilebul pirta raodenoba, romeltac ar surt sxvagan gansaxleba, yvelaze maralia TbilisSi (72.6%). saqartvelos sxva qalaqebsi mcxovreb izulebit gadaadgilebul respondentebs Soris daaxloebit naxevars surs sxvagan gansaxleba, agretve soflebsi mcxovreb izulebit gadaadgilebil pirta umravlesobas (63.9%) aqvs sxva adgilas gansaxlebis survili. Tu gsurt axal adgilas gansaxleba, romel variants mianiwebt upiratesobas? galis raionidan devnilebi dan devnilebi (galis garda) samxret osetidan devnilebi 2008 welsi gadaadgilebuli pirebi 51.8% % 866 gamokitxulidan 8.8% 10.9% sofels % raionul centrs did qalaqa % sazrvargaret 9.3% ar aqvs mnisvneloba 14.0% 25.1% 50.7% 0.6% 9.6% sxvagan gansaxlebis msurvel izulebit gadaadgilebul pirta procentuli raodenoba SedarebiT ufro maralia (51.7%) da (50.6%) wlis asakobriv jgufebsi da ufro dabalia wlis asakobriv jgufsi (41.8%) da gansakutrebit dabalia 60 wlis an zevit asakobriv jgufsi (32.1%). ert-erti faqtori, rac zegavlenas axdens sxvagan gansaxlebis survilze, aris ojaxis Semosavali: izulebit gadaadgilebil pirta oja- 16

18 gaeros ltolvilta umarlesi komisariati (UNHCR) xebs, romelta sasualo yoveltviuri Semosavali ufro dabalia (417 lari), savaraudod ufro metad aqvt sxvagan sacxovreblad gadasvlis survili, vidre ojaxebs ufro marali sasualo yoveltviuri SemosavliT (481 lari an meti). saxelmwifom rom SemogTavazoT grzelvadiani sacxovrebeli, romels mianiwebt upiratesobas? binis/saxlis privatizacia, sadac axla vcxovrob reabilitirebuli koleqtiuri centri did qalaqsi arareabilitirebuli koleqtiuri centri TbilisSi saxli soflad, romlis SerCeva me SemeZleba reabilitirebuli koleqtiuri centri nebismier adgilas reabilitirebuli koleqtiuri centri TbilisSi bina TbilisSi sxva 13.7% 9.3% 8.5% 5.1% 2.6% 1.2% 1.2% 26.3% arc erti 20.8% ar vici 11.3% izulebit gadaadgilebul pirta saerto raodenoba respondentta naxevari, visac surs sacxovreblad sxvagan gadasvla amjobinebs did qalaqsi cxovrebas, xolo meotxedma gamotqva regionalur centrsi cxovrebis survili. galidan izulebit gadaadgilebul pirebs urcevniat regionalur centrsi cxovreba (saxeldobr zugdidsi, galtan siaxlovis gatvaliswinebit); xolo yvela izulebit gadaadgilebul pirta 14%-s surs sofelsi gadasvla. mtavari mizezebi, ris gamoc izulebit gadaadgilebul pirebs surt sxvagan gadasvla aris: saarsebo wyaro (51.9%) da uketesi sacxovrebeli pirobebi (26.4%). 17

19 devnilta damokidebulebis kvleva _ saqartvelo ნებაყოფლობითი დაბრუნება gsurt Tu ara samudamod daubrundet Tqvens devnilobamde sacxovrebel adgils? galis raionidan devnilebi dan devnilebi (galis garda) samxret osetidan devnilebi 2008 welsi gadaadgilebuli pirebi 76.6% % % % % % 2.9% aucileblad davbrundebi, rogorc ki amis SesaZlebloba meqneba albat, davbrundebi, rogorc ki amis SesaZlebloba meqneba albat, ar davbrundebi, Tundac momeces amis SesaZlebloba arcert SemTxvevaSi ar davbrundebi uari pasuxze miwirs pasuxis gacema 70.7% 17.6% 4.9% 4.0% 0.3% 2.5% % izulebit gadaadgilebul pirta saerto raodenoba respondentta mnisvnelovan umravlesobas surs devnilobamde sacxovrebel adgilas nebayoflobit dabruneba. respondentebs SesTavazes pasuxis savaraudo otxi arcevani mati nebayoflobit dabrunebis survilis Sesafaseblad: 1) namdvilad davbrundebi nebayoflobit; 2) albat davbrundebi nebayoflobit; 3) albat ar davbrundebi nebayoflobit; da 4) ar davbrundebi nebayoflobit. mo ce mul Ser Ce va Si ne ba yof lo bit dab ru ne bis msur vel Ta rao de no ba izu le bit ga daad gi le bul pi rebs So ris aris 88.3%, xo lo mxo lod 4%-s nam dvi lad ar surs ne ba yof lo bit dab ru ne ba da 2.5% -ma ar icis. 2.6%-ma ar nis na, rom surt dab run dnen dev ni lo bam de sac xov re bel ad gil ze ne ba yof lo bit, Tu igi `Sei nar Cu nebs am Ja min del sta tuss da ar iqneba a Ria re bu li msof lios ume te si qvey ne bis mier 2.6%-Si Se dian pi re bi dev ni lo bam de yve la sac xov re be li ad gi li dan. 18

20 gaeros ltolvilta umarlesi komisariati (UNHCR) dabrundebit Tu ara samudamod Tqvens devnilobamde sacxovrebel regionsi im SemTxvevaSi, Tu is... integrirdeba rusetis federaciastan 6.3% 90.0% 3.7% gaxdeba damoukidebeli saxelmwifo, ariarebuli msoflios umetesi qveynebis, mat Soris saqartvelos mier 8.2% 79.5% 12.3% gaxdeba damoukidebeli saxelmwifo, ariarebuli msoflios umetesi qveynebis mier, magram arariarebuli saqartvelos saxelmwifos mier 5.4% 92.0% 2.6% SeinarCunebs amjamindel statuss da ar iqneba ariarebuli msoflios umetesi qveynebis mier 5.1% 92.3% 2.6% reintegrideba saqartvelostan 5.9% 2.6% 91.5% ar vici ara diax respondentta 42.8% ar Tvlis, rom nebayoflobit dabruneba SesaZlebelia uaxloesi 10 wlis ganmavlobasi. izulebit gadaadgilebulma pirebma dan (galis garda) yvelaze didi survili gamotqves nebayoflobit namdvilad dabrunebis Sesaxeb (80.7%), xolo 1990-ian wlebsi samxret osetidan izulebit gadaadgilebul pirebs Soris es survili SedarebiT nakleb adamians gaacnia (55.1%). arcevani `namdvilad davbrundebi nebayoflobit agretve gaiziara galidan izulebit gadaadgilebul pirta 70%-ma da mat, vinc gadaadgildnen 2008 wels. respondentta 91.5% nebayoflobit dabrunebas ganixilavs rogorc ert-ert arcevans, Tu moxdeba s an samxret osetis saqar- TvelosTan reintegracia, xolo 12.3% surs nebayoflobit dabruneba afxazetsi an samxret osetsi im SemTxvavaSic, Tu msoflios umetesi qveynebi, saqartvelos CaTvliT, ariareben mat damoukideblobas. nebayoflobit dabrunebis survilis Tanafardoba asaktan: da wlis asakobriv jgufsi Semavali respondentebi naklebad afiqsireben Semdeg pozicias `namdvilad davbrundebi nebayoflobit (58.9% da 66.7% Sesabamisad), izulebit gadaadgilebul pirta ufro asakovan TaobasTan SedarebiT (60 wlis da ze vit asa kob riv jguf Si Seamavali respondentebis 78.4% mtkiced gamoxatavs nebayoflobiti dabrunebis survils). 19

21 devnilta damokidebulebis kvleva _ saqartvelo ufro metma mamrobiti sqesis respondentma (76.9%) upasuxa dadebitad SekiTxvas nebayoflobiti dabrunebis Sesaxeb, vidre mdedrobiti sqesis respondentma (70.1%). devnilobamde sacxovrebel adgilas qonebis dakargva nebayoflobit dabrunebis survilis arqonis mizezta CamonaTvalSi pirvel mizezad dasaxelda (62.4%). otxive samizne jgufsi nebayoflobit dabrunebis survilis mtavar mizezebad dasaxelda Semdegi: 1.) `msurs nebayoflobit dabruneba, devnilobamde sacxovrebel adgiltan, emociuri kavsiris gamo~ (30.9%); 2.) `msurs nebayoflobit dabruneba, radgan iq Cemi saxli da qonebaa~ (28.7%); 3.) `msurs nebayoflobit dabruneba, radgan iq Cemi na- Tesavebis saflavebia~ (26%). nebayoflobit dabrunebis survilis prioritetuli mizezebi ra aris mtavari mizezi, ris gamoc gsurt dabruneba? 2008 wels gadaadgilebuli samxret oseti (galis garda) galis raioni emociuri kavsiri Cems devnilobamde sacxovrebel adgiltan Cemi saxli da sakutreba iq aris iq Cemi natesavebis saflavebia Cemi ojaxi da natesavebi iq imyofebian socialuri da ekonomikuri SesaZleblobebi 71.9% 77.3% 77.5% 67.5% 66.5% 67.0% 66.9% 70.3% 63.0% 68.1% 65.5% 66.8% 60.6% 69.1% 64.9% 59.7% 49.7% 54.7% 19.4% 12.7% 8.4% 16.6% 38.1% 27.3% 12.4% 24.4% 6.1% 11.0% 7.4% 9.2% sxva 0.3% 0.5% 0.4% - 0.2% 0.1% ar vici 1.5% 0.5% 1.5% 1.9% 2.1% 2.0% respondentta naxevarze meti fiqrobs, rom SeZleben nebayoflobit samudamod dabrunebas devnilobamde sacxovrebel adgilas. amgvar pozicias SedarebiT naklebad iziareben devnilebi galidan. respondentta umravlesoba (70.7%) acxadebs, rom mati ojaxis wevrebi iziareben mat damokidebulebas nebayoflobiti dabrunebis Sesaxeb. nebayoflobiti dabrunebis winapirobebs Soris yvelaze mnisvnelovania usafrtxoeba (19%) da saarsebo wya ro (13%), amis Semdgom saxeldeba sakutar saxlsi/binasi nebayoflobit dabruneba (12.9%) da samoqalaqo uflebebis dacva (12.7%). 20

22 gaeros ltolvilta umarlesi komisariati (UNHCR) bolo xuti wlis ganmavlobasi devnilobamde sacxovrebeli adgili moinaxula respondentta 21.4% -ma. respondentta umravlesobas (81.8%) aqvs devnilobamde sacxovrebel adgilze dabrunebis survili usafrtxoebis garantiis arsebobis Sem- TxvevaSi. respondentta 44.8%-s aqvs kontaqti devnilobamde sacxovrebel adgilze mcxovreb mosaxleobastan. izulebit gadaadgilebul pirebs galidan da 2008 wels gadaadgilebul pirebs SedarebiT meti kontaqti aqvt devnilobamde sacxovrebel adgilas mcxovreb mosaxleobastan, vidre samxret osetidan da dan (galis garda) 1990-ian wlebsi izulebit gadaadgilebul pirebs. Tu ganixilavt dabrunebas devnilobamde sacxovrebel adgilas, ra pirobebis dakmayofileba iqneba TqvenTvis mnisvnelovani? Tu garantirebuli iqneba devnilta usafrtxoeba 19.0% Tu meqneba saarsebo wyaros SesaZlebloba Tu davbrundebi sakutar binasi/saxlsi Tu Cemi samoqalaqo uflebebi daculi iqneba Tu Cemi mezoblebi, megobrebi da ojaxis wevrebi dabrundebian Tu mivireb finansur kopensacias Tu meqneba sacxovrebeli sofelsi /qalaqsi Tu miwa (devnilobamde) damibrundeba Tu bavsvebi iswavlian qartulenovan skolasi Tu meqneba dokumentebze xelmisawvdomoba, rata ganvaxorcielo Cemi uflebebi Tu meqneba xarisxian samedicino momsaxurebaze xelmisawvdomoba Tu sakutrebasi gadmomcemen igive zomis miwis nakvets ar davbrundebi devnilobamde sacxovrebel adgilze sxva ar vici 6.6% 6.3% 6.0% 5.8% 5.4% 4.2% 3.1% 2.1% 1.8% 0.3% 0.9% 13.0% 12.9% 12.7% izulebit gadaadgilebul pirta saerto raodenoba 21

23 devnilta damokidebulebis kvleva _ saqartvelo შესავალი UNHCR-is dak ve TiT, so cia lu ri kvle vi sa da ana li zis in sti tu tis (ISSA) mier Ca tar da sa qar Tve lo Si izu le bit ga daad gi le bul pir Ta kvle va, rom lis mi za ni iyo izu le bit ga daad gi le bul pir Ta ne ba yof lo bit dabru ne ba sa da al ter na tiul grzel va dian ga daw yve ti le beb Tan da kav Si rebit ma Ti mo saz re be bi sa da da mo ki de bu le be bis gaj Re re ba da Se sa ba misi kom pe ten ciis mqo ne pi re bis in for mi re ba da sa xu li geg me bis Se sa xeb. kvle vis far gleb Si so cia lu ri kvle vi sa da ana li zis in sti tut ma ga mokit xa oria Tas er Ti (2,001) izu le bit ga daad gi le bu li pi ri 2014 wlis oq tom ber-de kem ber Si Tbi lis sa da sa qar Tve los at re gion Si. kvle va moi cavs af xa ze Tis yve la raio ni dan da sam xret ose Ti dan izu le bit gadaad gi le bul pirs, rom le bic am Ja mad cxov ro ben sxva das xva sa bi nao piro beb Si, mat So ris ko leq tiur cen treb Si, ko te ju ri ti pis da sax le beb- Si da ker Zo sax leb Si. saqartvelosi oriatas ertma (2,001) izulebit gadaadgilebulma pirma am dokumentis mkitxvels gauziara miswrafebebi, fiqrebi da grznobebi Tavisi momavlis Sesaxeb. mravali matganistvis es mnisvnelovani nabiji iyo Sin dabrunebaze, integraciasa da axal adgilas gansaxlebaze fiqris proces- Si. miuxedavad imisa, rom kvlevis Catareba teqnikuri samusaoa, kvlevasi monawile izulebit gadaadgilebuli qalebis, mamakacebisa da bavsvebis- Tvis es iyo emociuri mogzauroba, romelsac isini 63 kitxvisagan Semdgar eqvsgverdian intervius dros axdendnen. bevri cremli dairvara waris mogonebasi, Tumca uketesi momavlis imedmac gaijrera. devnilebi ndobit ganimswvalnen gamokitxvis procesisadmi. mat gagvires yvela kari, gulebi da goneba, radgan sjerat, rom kvlevis Sedegebi mat momaval bed-irbals iset gzas miscems, rogoric es mat survilebsia asaxuli. UNHCR-is mier am kvlevis dakvetis mizani iyo saqartvelosi izulebit gadaadgilebul pirta nebayoflobiti dabrunebis sakitxis Sesaxeb Teoriuli msjelobebis nacvlad, moeqcia igi adgilobrivi integraciisa da axal adgilas gansaxlebis grzelvadiani gadawyvetilebebis empiriuli kvlevis konteqstsi. kvlevis Sedegebi izleva momavali qmedebebis safuzvels. UNHCR gvtavazobs am dokumentis ganxilvas ara politikur WrilSi, aramed yuradrebis gamaxvilebas imaze, Tu ra surt sinamdvilesi devnilebs.mati survilebi da damokidebuleba mravalferovania da amdenad matze reagirebac mravalmxrivi unda iyos, rata moxdes mati kompleqsuri mosazrebebis jerovnad gatvaliswineba, radgan es aris is mamozravebeli Zala, romlis mesveobitac izulebit gadaadgilebulma pirebma unda miakvlionyvelaze Sesaferis grzelvadian gadawyvetilebas. 22

24 gaeros ltolvilta umarlesi komisariati (UNHCR) kvle vis mi za ni sau ke Te sod aris Ca mo ya li be bu li Sem deg ci ta ta Si: `ro de sac kon fliq tis Sem deg mra va li we li ga dis, ada mia nebs yovel Tvis uwirt ga daw yve ti le bis mi Re ba, dab run dnen Tu ara ukan ne ba yof lo bit. es ar aris kon fliq tis Se de gad da za ra le bu li ada mia nis Tvis io lad mi sa Re bi ga daw yve ti le ba. qvey nis Sig nit Tu mis ga ret ga daad gi le bul ada mia nebs, mu dam swir de bat zus ti infor ma ciis flo ba. mta var wi na pi ro bas in for mi re bu li ga daw yveti le bis mi sa Re bad war moad gens dev ni lo bam de sac xov re bel te rito ria ze daub rko le be li ga daad gi le bis Se saz leb lo bis ar se bo ba. ro de sac ne ba yof lo bit dab ru ne bas gan vi xi lavt, mnis vne lo va nia yu rad Re bis ga max vi le ba faq teb sa da ada mian Ta sa Wi roe beb ze da ara Teo riul mo saz re beb sa da mi Teb ze. ag ret ve, mnis vne lo va nia yve las wu xi li sa da po ten ciu ri Si Sis ga ge ba, gan sa kut re bit daza ra le bu li ada mia ne bis, da ara mxo lod ma Ti, vinc ga daad gi lebu lia, ara med im mas pin Ze li sa zo ga doe bi sac, ro mel Sic zo gier Ti ada mia ni ne ba yof lo bit isur veb da dab ru ne bas. kvle va dev nil Ta da mo ki de bu le bis Se sa xeb stan dar tu li in strumen tia imis Se sa fa seb lad, Tu vin api rebs ne ba yof lo bit dab ru nebas dev ni lo bam de sac xov re bel ad gi las da vis surs dar Ces iq, sadac am Ja mad im yo fe ba. kvle va asa xavs, Tu ra in for ma cias flo ben, an ar flo ben izu le bit ga daad gi le bu li pi re bi am gva ri ga daw yveti le bis mi sa Re bad. igi ag ret ve Sei cavs in for ma cias mat Se sa xeb, vinc Tavs in teg ri re bu lad grznobs iq, sa dac am Ja mad im yo fe bian. ra tom vi ye nebt am in stru ments? pa su xi mar ti via; Cven ar un da mivi RoT ga daw yve ti le ba dev ni li ada mia nis ma giv rad imis Tao ba ze, Tu ra aris mat Tvis sau ke Te so ga daw yve ti le ba. ime di maqvs, rom dev nil Ta da mo ki de bu le bis kvle va dag vex ma re ba yu ri da vug dot mat xmas da mo vis mi not ma Ti mo saz re be bi. vensan ko Ste li, UNHCR-is evropis regionuli biuros direqtori, 2015 wlis 18 mar ti am kvlevisa da angarisis mesveobit, izulebit gadadgilebulma pirebma Tqves Tavisi satqmeli. axla jeri yvela dainteresebul mxarezea mxari dauwiron grzelvadiani gadawyvetilebebis realizebas im pirta mosazrebebis gatvaliswinebit, romelta azris Sesmenac adre ar xdeboda. 23

25 devnilta damokidebulebis kvleva _ saqartvelo 1. მეთოდოლოგია UNHCR-is dak ve TiT sa qar Tve lo Si dev nil Ta da mo ki de bu le bis Se sa xeb kvle vis Ca ta re bis mi za ni iyo izu le bit ga daad gi le bul pir Ta ne ba yoflo bit dab ru ne ba sa da al ter na tiu li grzel va dia ni ga daw yve ti le bebis Se sa xeb ma Ti mo saz re be bi sa da sur vi le bis gaj Re re ba da da Se sa ba misi kom pe ten ciis mqo ne pi re bis in for mi re ba da sa xu li geg me bis Se sa xeb. TviT kvle vis Ca ta re bis faq ti, me To do lo gia, kvle vis Ca ta re bis teqni ka, Se de ge bis Se ja me ba da ma Ti an ga ris Si war mod ge na asa xavs UNHCR-is sau ke Te so ga moc di le bis saer Ta So ri so stan darts. kvle va Ca tar da socia lu ri kvle vi sa da ana li zis in sti tu tis (ISSA)mier 2014 wlis oq tombri dan de kem bram de. kvle vis da geg mvi sa da Ca ta re bi sas, UNHCR da so cia lu ri kvle vi sa da ana li zis in sti tu ti xel mzrva ne lob dnen UNHCR-is gaid lai ne bis sa mu Sao va rian tit pi ra di mo na ce me bis da in for ma ciis dac vis Se sa xeb (2015) da 1990 wels gae ros ge ne ra lu ri asam bleis mier mi Re bu li gaid lai ne bit kom piu te ru li pi ra di mo na ce me bis Se sa xeb. mar Ta lia, gae ros ge ne ralu ri asam bleis gaid lai ne bi Zi ri Ta dad sa xel mwi foeb Tan mi mar Te ba Si ga moi ye ne ba, isi ni ag ret ve er TmniS vne lov nad See xe ba sam Tav ro bo da saer Ta So ri so or ga ni za cieb Si, mat So ris UNHCR-Si da cul pi rad mona ce mebs. gaid lai ne bis mta va ri prin ci pe bia ka no nie re ba da sa mar Tliano ba, si zus te, dain te re se bu li pi ris wvdo ma, diskriminaciis dausvebloba, gan saz Rvru li miz nob rio ba, pro por ciu lo ba, pi ra di mo na ce mis mqone su bieq tis uf le bis pa ti vis ce ma, usaf rtxoe ba da kon fi den cia luro ba, an ga ris val de bu le ba da met val yu reo ba. 1 kvle vis mta var mi zans war moad gen da sam xret ose Ti dan da af xa ze Ti dan izu le bit ga daad gi le bul pir Ta ne ba yof lo bi Ti dab ru ne bis an grzelva dia ni ga daw yve ti le bis sxva for me bis Se sa xeb ma Ti da mo ki de bu le bis, rao de nob ri vi mo na ce me bi sa da Tvisebrivi in for ma ciis Seq mna da ana lizi. kvle vis Se de ge bis mi za nia, daex ma ros dain te re se bul mxa reebs sa qar- Tve lo Si izu le bit ga daad gi le bul pir Ta grzel va dia ni ga daw yve ti lebis prog re sis gan saz Rvra Si da xe li Seuw yos grzel va dia ni ga daw yve tile be bis stra te giis gan xor cie le bas. 1 UNHCR-is politika mzrunvelobis qves myofi pirebis personaluri monacemebis dacvis Sesaxeb (romelmac Caanacvla UNHCR-is 2001 wlis gaidlainebi konfidencialurobis Sesaxeb), UNHCR-is saertasoriso dacvis departamenti, maisi, 2015w. 24

26 gaeros ltolvilta umarlesi komisariati (UNHCR) samizne jgufebi izule bit gadaad gilebul pir Ta in tegra ciis perspeq tivebi sa da dev nilobamde sacxovrebel adgilze nebayoflobit dabrunebis Sesaxeb mati mosazrebebis gasagebad Seswavlili iqna Semdegi samizne jgufebi: a) izulebit gadaadgilebuli pirebi samxret osetidan; b) izulebit gadaadgilebuli pirebi 2008 wlis konfliqtis dros; g) izulebit gadaadgilebuli pirebi galis raionidan, ; 2 d) izule bit gadaad gilebu li pire bi afxa zetis sxva raione bidan. kvleva moicavda koleqtiur centrebsi (mat Soris privatizebul, axlad asenebul, reabilitirebul da arareabilitirebul koleqtiuri centrebsi), kotejuri tipis dasaxlebebsi mcxovreb da kerzod gansaxlebul izulebit gadaadgilebul pirebs. aseve, iqna Seswavlili dan da samxret osetidan sxvadasxva dros izulebit gadaadgilebul pirta mosazrebebi. SerCevis modeli kvlevasi gamoyenebuli SerCevis sidide ud ri da 2,001 (ori atas er Ti) respondents da warmoadgens saqartvelosi yvela izulebit gadaadgilebul pirs devnilobamde da amjamindeli sacxovrebeli adgilis gatvaliswinebit, saqartvelos raionebisa da sacxovreblis tipis mixedvit. interviusi monawile izulebit gadaadgilebuli pirebisa da mati adgilsamyofelis dasadgenad, socialuri kvlevisa da analizis institutma gamoitxova saqartvelosi izulebit gadaadgilebul pirta ojaxebis amjamindeli misamartebis sia okupirebuli teritoriebidan izulebit gadaadgilebul pirta, gansaxlebisa da ltolvilta saministrodan. izulebit gadaadgilebul pirta SesarCevad monacemta bazis safuzvelze momzadda pirveladi SerCevis CarCo. SerCevis pirvelad erteulsi moxda izulebit gadaadgilebul pirta ganawileba regionebisa da sacxovreblis tipis mixedvit (koleqtiuri centrebi, kotejuri tipis dasaxlebebi, kerzo sacxovrebeli) da mati daxarisxeba okupirebuli teritoriebidan izulebit gadaadgilebul pirta, gansaxlebisa da ltolvilta saministros mier mowodebuli monacemebis mi xed vit. SerCevis meoradi erteulia izulebit gadaadgilebul pirta ojaxebi; ojaxebi SeirCnen SemTxveviTi wesit. Ser Ce vis sa bo loo er Teul- Si pirta SerCeva moxda ojaxebsi kisis cxrilis gamoyenebit 3, rac iz- 2 radgan s raionebis geografiuli dayofa drota ganmavlobasi Seicvala, winamdebare angarissi gamoyenebuli geografiuli dasaxeleba `gali/galis raioni~ Seesabameba kvlevis Catarebis periodsi arsebul geografiul arnisvnas. 3 es teqnika gulisxmobs Sesaferis pirta siis Sedgenas konkretul misamartze, asakobriv jgufebad dayofas da Semdgom TviT misamartis seriuli nomris mixedvit SerCevas. sistema Seqmni lia im gva rad, rom oja xis yve la wevrs aqvs Ser Ce vasi moxvedris Ta na ba ri San si. (l. ki- Si, `respondentta obieqturi SerCevis procedura SinameurneobaSi, amerikis statistikuri asociaciis Jurnali, 1949w). 25

27 devnilta damokidebulebis kvleva _ saqartvelo leoda asakisa da sqesis mi xedvit Sem TxveviTi SerCevis sa Sualebas. gamosakitxi respondentebi iyvnen is pirebi, romlebic moxvdnen saboloo SerCevis Sedegad mirebul siebsi. kvle vis cdo mi le ba mtliani SerCevisTvis udris 2.2%-s 95%-ia ni san doo bis mi xed vit. Ti Toeul qvej guf Si SerCevis sasualo cdo mile baa 4.5%. 4 cxrili 1.1a gamokitxul izulebit gadaadglebul pirta raodenoba da cdomileba samizne jgufebi interviuebis raodenoba cdomileba (95%-iani sandoobis mixedvit) izulebit gadaadgilebuli pirebi dan (galis garda) % izulebit gadaadgilebuli pirebi galis raionidan % dan izulebit gadaadgilebul pirta saerto raodenoba 2008 wlis konfliq tis dros izu lebit gadadgilebuli pirebi izulebit gadaadgilebuli pirebi samxret osetidan (1990-ian wlebsi gadaadgilebulni) 1, % % % 2, % 1.2 kvlevis metodologia inter vius kitxva ris Sesamu Saveblad da kvlevis Ca tarebi sas ga moyene buli iyo Tvisebrivi da raodenobrivi kvlevis metodebi. kitxvari da SerCevis modeli kitxvaris SesamuSaveblad da intervius Semdgom interviuerebtan Sexvedrebze gamoyenebuli iyo Tvisebrivi kvlevis metodi. kitxvaris mosamzadeblad Catarda diskusiebi otx fokus jgufsi izulebit gadaadgilebul pirta mosazrebebze ZiriTadi zemoqmedebis faqtorebis dasadgenad Semdeg pirta monawileobit: 1. erti fokus jgufi dan izulebit gadaadgilebul pirebtan; 2. erti fokus jgufi samxret osetidan da Sida qartlidan 2008 wels izulebit gadaadgilebul pirebtan; 4 am jgufistvis cdomileba naklebia da igi warmodgenili iqneba monacemta SedegebSi, galisa da s sxva raionebis respondentebis SedegebTan ertad. 26

28 gaeros ltolvilta umarlesi komisariati (UNHCR) 3. erti fokus jgufi izulebit gadaadgilebul pirebtan dakavsirebuli strategiuli gadawyvetilebis mimrebebtan: Temis liderebi da saqartvelos okupirebuli teritoriebidan izulebit gadaadgilebul pirta, gansaxlebisa da ltolvilta saministro. 4. erti fokus jgufi izulebit gadaadgilebul pirta sakitxebze momusave arasamtavrobo organizaciebis warmomadgenlebtan. rva-cxra adamianisgan Semdgari TiToeuli fokus jgufis Sexvedra saatnaxevridan or saatamde grzeldeboda. diskusiis warmartvis instruqciebi SemuSavda socialuri kvlevisa da analizis institutis analitikosebis mier. gaketda fokus jgufis Canaweris gasifvra da analizi, kitxvaris struqturistvis gazomvadi indikatorebis dasadgenad. Ca tar da in ter vius Sem dgo mi Sex ved re bi Tbi lis sa da sa qar Tve los at re gion Si mo mu Sa ve in ter viue reb Tan, ra Ta ga ne xi lat izu le bit ga dadgi le bu li pi re bis mier kit xva ris ar qmas Tan da kav Si re bit ma Ti dakvir ve be bi, moes mi nat ma Ti pi ra di is to rie bi da er Tma ne Tis Tvis gaezia re bi nat sxva Se sa ba mi si in for ma cia, ra sac kit xva ri ar moi cav da. es Se de ge bi am kvle vis Tvisebriv na wils Sead gens da in ter viuer Ta mier pro ces ze dak vir ve bis Se de gad mi Re bu li mo na ce me bi Se su lia mtlian an ga ris Si. savele samusaos momzadeba fokus jgufebis Sexvedrebis Semdeg, socialuri kvlevisa da analizis institutma gamoscada kvlevis instrumenti 20 sapilote intervius Catarebis sasualebit, romlis safuzvelzec kitxvarsi mciredi Sesworebebi Sevida. kitxvaris saboloo versia Sedgeboda 63 daxuruli 5 da naxevrad daxuruli SekiTxvisgan. kitxvaris saboloo saxit Camoyalibebis Semdeg, socialuri kvlevisa da analizis institutis analitikosebma satanado momzadeba Cautares ufros interviuerebs, romlebmac, Tavis mxriv, moamzades damatebiti interviuerebi Sesabamis regionebsi 2014 wlis oqtombersi. savele samusao raodenobrivi kvleva ganxorcielda pirispir interviuebis sasualebit. gamoikitxa 2001 izulebit gadaadgilebuli respondenti otx samizne jgufsi, mati devnilobamde sacxovrebeli adgilis mixedvit. Tbilissa da saqartvelos at regionsi 56 interviueri musaobda ufrosi interviurebis xelmzrvanelobit. interviuebi Catarda 2014 wlis 17 noembridan 5 dekembramde. TiToeul regions hyavda erti zedamxedveli, romelic pasuxismgebeli iyo treiningze da xelmzrvanelobda ertidan cxrametamde interviuers. Ti- Toeulma interviuerma Caatara cxridan 46 interviumde. savele kontroli 5 daxurul SekiTxvebze moitxoveba dasmul SekiTxvaze sasurveli pasuxis SerCeva pasuxta SeTavazebuli variantebidan. 27

29 devnilta damokidebulebis kvleva _ saqartvelo xorcieldeboda savele samusaos paralelurad. interviuerta 10%-ma gaiara savele Semowmeba (200 interviu) monacemta Sedegebis marali xarisxis uzrunvelsayofad. UNHCR -is samartlebrivi dacvis TanamSromlebi intervius msvlelobis monitoringis Casatareblad da sawiroebisamebr interviuerta Semdgomi treiningis miznit Cadiodnen savele samusaoebis adgilze. cxrili 1.2a gamokitxvis adgili: interviuebis raodenoba TiToeul regionsi regioni interviuebis raodenoba Tbilisi 799 samegrelo-zemo svaneti 514 Sida qartli 209 mcxeta-mtianeti 117 qvemo qartli 117 imereti 113 awara 51 kaxeti 21 rawa-lecxumi _ qvemo svaneti 20 guria 20 samcxe-javaxeti 20 2,001 monacemebis damusaveba da analizi gamokitxvis farglebsi socialuri kvlevisa da analizis institutis statistikis specialistebma SeimuSaves monacemta SPSS programasi Seyvanis matrica. monacemta Setanis Semdgom monacemta mtliani baza gaiwminda, kvlevis monacemebi gaanalizda da damusavda SPSS (versia 15) programasi, sadac gamoyenebuli iqna rogorc arweriti ise analitikuri statistika 6. saboloo etapze Sedga analitikuri angarisi. angarissi mocemuli cxrilebisa da diagramebis umetesoba 2,001-ve izulebit gadaadgilebuli piris pasuxebs Seicavs, Tumca, zogierti SekiTxva daesva mxolod im SedarebiT mcire jgufs, romelmac dadebitad upasuxa wina kitxvas. aset SemTxvevebSi, respondentta raodenoba arinisneba rogorc, magalitad `N=908~ respondentebi, yvela sxva cxrilsa da diagramasi mtliani raodenoba arinisneba rogorc `N=2,001~ an `izulebit gadaadgilebul pirta saerto raodenoba. mo na cem Ta ana li zis do ne ze gan xor ciel da mo na ce me bis Se won va. Se wonvis koe fi cien te bi ase Ti iyo: izu le bit ga daad gi le bu li pi re bi af xa ze- Ti dan (ga lis gar da) , izu le bit ga daad gi le bu li pi re bi ga li dan ,iZu le bit ga daad gi le bu li pi re bi 2008 wlis kon fliq tis dros , izu le bit ga daad gi le bu li pi re bi sam xret ose Ti dan arweriti statistika analizsi warmoadgens yvela respondentisgan mirebul zogad Sedegebs (izulebit gadaadgilebuli pirta (igp) saerto raodenoba). analitikuri statistika acvenebs samizne jgufebs Soris korelacias da gamoiyeneba Sesadareblad. 28

30 gaeros ltolvilta umarlesi komisariati (UNHCR) sta tis ti ka Si Se won va ga moi ye ne ba arap rpor ciu li Ser Ce vis zo mis koreq ti re bi sat vis da ax dens Seg ro ve bu li mo na ce me bis mo wes ri ge bas ise, rom isi ni war moad gen dnen im mo sax leo bas, rom lis sa fuz vel zec ga ketda Ser Ce va. ( 2. გამოკითხულ იძულებით გადაადგილებულ პირთა მონაცემები saqartvelos okupirebuli teritoriebidan izulebit gadaadgilebul pirta, gansaxlebisa da ltolvilta saministros mier mowodebuli informaciis mixedvit, kvlevis Catarebis periodsi izulebit gadaadgilebul pirta raodenoba saqartvelosi Seadgenda 257,989-s, aqedan 223,715 registrirebuli izulebit gadaadgilebuli piri iyo dan da 34,274 _ samxret osetidan devnilobamde sacxovrebeli adgili 8 kvlevis farglebsi gamoikitxa 2,001 izulebit gadaadgilebuli piri. mirebuli monacemebi mtel angarissi arwers ara mxolos izulebit gadaadgilebul pirta mtel raodenobas, aramed asa xavs Ti Toeul sa miz ne jgufs. samizne jgufebis ganawileba ixilet diagramebsi 2.1a da 2.1b Catarebuli interviuebis raodenoba TiToeul samizne jgufsi asetia: 1. izulebit gadaadgilebuli pirebi galis raionidan,, 521 respondenti; 2. izulebit gadaadgilebuli pirebi dan (galis garda) 684 respondenti (mat ricxvsi Sedian izulebit gadaadgilebuli pirebi gulrifsidan, gagridan, soxumidan, gudautadan, ocamciredan, tyvarcelidan da kodoris xeobidan); 7 zemot moyvanili statistikuri monacemebi izulebit gadaadgilebul pirta Sesaxeb socialuri kvlevisa da analizis instituts miawoda saqartvelos okupirebuli teritoriebidan izulebit gadaadgilebul pirta, gansaxlebisa da ltolvilta saministrom 2014 wlis oqtombersi, kvlevis Catarebis periodsi wlis ianvris mdgomareobit, saqartvelosi registrirebuli iyo 262,009 izulebit gadaadgilebuli piri (saqartvelosi UNHCR-is mzrunvelobis qves myofi mosaxleoba, 2015 w. ianvari). 8 mtel dokumentsi `devnilobamde sacxovrebeli adgili exeba sacxovrebel adgils pirvel izulebit gadaadgilebamde. 29

31 devnilta damokidebulebis kvleva _ saqartvelo dan izulebit gadaadgilebul gamokitxul pirta saerto raodenobaa: 1, izulebit gadaadgilebuli pirebi samxret osetidan, 341respondenti (mat ricxvsia izulebit gadaadgilebuli pirebi cxinvalidan, javadan, znauridan, axalgoridan da Sida qartlidan); diagra ma 2.1a 1205 devnilta samizne jgufebi galidan devnilebi 521 dan (galis garda) devnilebi 684 samxret osetidan devnilebi welsi gadaadgilebuli pirebi wlis kon fliq tis dros izulebit gadaadgilebuli pirebi, 455 respondenti (mat Soris izulebit gadaadgilebuli pirebisida qartlidan, axalgoridan, cxinvalidan, znauridan, gulrifsidan, soxumidan da kodoris xeobidan); diagra ma 2.1b devnilobamde sacxovrebeli adgili gudauta 0.8% tyvarceli 0.7% ocamcire 7.7% Sida qartli 1.0% axalgori 0.1% cxinvali 11.2% znauri 3.6% java 1.3% soxumi 16.2% cxinvali 5.0% Sida qartli 4.2% gagra 3.4% gulrifsi 5.4% axalgori 10.8% kodoris xeoba 0.1% galis raionidan devnilebi 26.0% znauri 2.4% soxumi 0.1% gulrifsi 0.1% kodoris xeoba 0.3% galis raionidan devnilebi dan devnilebi (galis garda) samxret osetidan devnilebi 2008 welsi gadaadgilebuli pirebi yvela ze mraval ricxovan gadaadgi lebas ad gili hqonda 1990-ia ni wlebis dasawyissi. respondentta umravlesoba 9 ga daadgilda wlebsi (64.1%) an 2008 wels (31.7%) (ixi let diag ra ma # 2.1g). 9 `gamokitxuli izulebit gadaadgilebuli pirebi, gamokitxuli devnilebi da respondentebi ertsa da imaves arnisnavs mtel angarissi da igulisxmeba 2,001 izulebit gadaadgilebuli piri, vinc monawileobda kvlevasi. 30

32 gaeros ltolvilta umarlesi komisariati (UNHCR) diagra ma # 2.1g ukanaskneli gadaadgilebis TariRi 40.0% 37.9% 35.0% 31.7% 30.0% 25.0% 20.0% 15.0% 12.9% 10.0% 8.8% 5.0% 0.3% 3.3% 1.2% 0.4% 0.1% 0.4% 1.7% 0.1% 0.1% 0.2% 0.1% 0.0% 0.1% 0.1% 0.2% 0.1% 0.1% 0.0% 0.2% 0.0% mravali piris izulebit gadaadgileba moxda nebayoflobit dabrunebis Semdgom. izulebit gadaadgilebul pirta yvelaze didi procentuli raodenoba (32%), romlebic ertze metjer gadaadgildnen aris samxret osetidan, amas mosdevs galis mosaxleoba dan (17.7%) da af xa ze Tis sxva raionebidan, galis garda (9.4%). respondentta TiTqmis 15%-Tvis, romlebic 2008 wels gadaadgildnen, es meore gadaadgileba iyo (ixilet diagrama # 2.1 d). yofilxart Tu ara izulebit gadaadgilebuli piri ertze metjer? diagrama # 2.1d 88.0% 84.6% 83.9% 79.8% 66.3% 79.7% 32.0% 18.4% 14.7% 17.7% 9.4% 13.5% 1.9% 2.6% 2.5% 2.6% 1.7%0.7% diax ara uari pasuxze samxret osetidan devnilebi dan devnilebi (galis garda) 2008 wlis konfliqtis dros devnilebi dan devnilebi galidan devnilebi izulebit gadaadgilebul pirta saerto raodenoba devnilta umravlesoba samxret osetidan gadaadgilda wleb- Si, (63.6%). samxret osetidan gadaadgilebuli pirebis umravlesoba 2008 wels xelmeored iqca devnilad. devnilta umravlesoba dan gadaadgilda wlebsi (91.3%) (ixilet cxrili 2.1 a). 31

33 devnilta damokidebulebis kvleva _ saqartvelo cxrili 2.1 a ukanaskneli gadaadgilebis TariRi ukanaskneli gadaadgilebis TariRi: gadaadgilebuli 2008 wlis konfliqtis dros samxret oseti (galis garda) galis raioni % - 7.0% 93.9% 88.7% 91.3% % 99.1% 27.6% 0.9% 0.4% 0.6% % % 2.3% 1.0% 1.6% % - 1.2% 2.5% 8.6% 5.6% % 0.9% 0.3% 0.1% 1.0% 0.6% % - 0.3% 0.3% 0.3% 0.3% 100% 100% 100% 100% 100% 100% gamo kitxul izule bit ga daadgile bul pirta um ravleso bis asaki iyo weli gadaadgilebis dros. es tendencia SeimCneva yvela samizne jgufsi, garda izulebit gadaadgilebuli pirebisa galidan, sadac respondentebis umetesoba gadaadgilebis dros mcirewlovani iyo (38.8%). (ix. cxrili 2.1b). 2,001 res pon den tis 1.6%, anu 32 res pon den ti daibada gadaadgilebis Semdeg. izulebit gadaadgilebul pirta - devnil- Ta Sesaxeb saqartvelos kanonis Tanaxmad, 10 piri uf lebamo silia miiros devnilis statusi, `Tu ert-ert an orive msobels miniwebuli aqvs an/da hqonda devnilis statusi, mxolod msoblis (msoblebis) an sxva kanonieri warmomadgenlis Tanxmobis safuzvelze. yve la jguf Si wlis asa kis gadaadgilebulta ricxvi ufro mcire iyo, didi albatobit im mizezit, rom mosaxleobis es nawili swavlobda TbilisSi an sxva qalaqsi. cxrili 2.1b gadaadgilebis dros izulebit gadaadgilebul pirta asaki TiToeul jgufsi ramdeni wlis iyavit rodesac mogiwiat izulebit gadaadgileba? gadaadgilebuli 2008 wlis konfliqtis dros samxret oseti (galis garda) galis raioni 0-5 wlis 6.1% - 8.8% 5.1% 10.4% 7.7% 6-17 wlis 19.1% 11.0% 16.4% 20.3% 28.4% 24.3% wlis 13.6% 13.2% 15.5% 13.3% 12.3% 12.8% wlis 28.6% 28.8% 29.6% 28.2% 27.6% 28.0% wlis 26.0% 36.0% 22.6% 27.8% 17.8% 22.8% 60 wlis da ze vit 5.0% 11.0% 5.3% 2.9% 1.3% 2.1% dabadebuli gadaadgilebis Semdeg 1.6% - 1.8% 2.4% 2.2% 2.3% 100% 100% 100% 100% 100% 100% 10 saqartvelos okupirebuli teritoriebidan izulebit gadaadgilebul pirta devnilta Sesa xeb sa qar Tve los ka no ni. Ta vi 2, mux li 6, pun qti 2, 2014 wlis 6 Te ber va li. 32

34 gaeros ltolvilta umarlesi komisariati (UNHCR) amjamindeli sacxovrebeli adgili izule bit gadaadgi lebul pirta um ravleso bas (2,001 responden tidan) Cautarda interviu TbilisSi (41.1%), samegrelo-zemo svanetsi (22.6%) da Sida qartlsi (12.0%). respondentebi otx samizne jgufsi ganawilebulni arian Tbilissa da saqartvelos at regionsi. qvemot moyvanili cxrili gvtavazobs statistikur monacemebs devnilta mtliani mosaxleobis Sesaxeb TiToeul regionsi, 11 ga mokitxul devnilta raodenobas TiToeuli regionis da devnilobamde sacxovrebeli adgilis mixedvit. izulebit gadaadgilebul pirta umravlesoba cxovrobs TbilisSi da samegrelosi (ix. cxrili 2.2a). cxrili # 2.2a devnilta mtliani raodenoba saqartvelos regionebis mixedvit da gamokitxul devnilta raodenoba saqartvelos regionebsi amjamindeli sacxovrebeli adgilisa da devnilobamde sacxovrebeli adgilis mixedvit sacxovrebeli adgili: (regioni) izulebit gadaadgilebul pirta raodenoba gamokitxul izulebit gadaadgilebul pirta procentuli raodenoba regionebis mixedvit gamokitxul izulebit gadaadgilebul pirta procentuli raodenoba devnilobamde sacxovrebeli adgilisa da amjamindeli sacxovrebeli adgilis mixedvit gadaadgilebuli 2008 wels devnilobamde sacxovrbeli adgili samxret oseti (galis garda) Tbi lisi 98, % 36.9% 60.7% 45.8% 21.3% 33.5% samegrelo-zemo svaneti 84, % 0.2% % 60.3% 44.7% imereti 24, % 0.7% 1.5% 7.7% 10.0% 8.8% Sida qartli 16, % 28.1% 16.7% 3.4% 0.2% 1.8% qvemo qartli mcxetamtianeti 12, % 9.7% 19.1% 1.2% - 0.6% 10, % 24.0% 1.4% 0.4% - 0.2% awara 6, % % 5.3% 4.4% samcxejavaxeti 2, % - 0.3% 2.5% 0.4% 1.4% kaxeti 1, % 0.4% 0.3% 1.8% 1.1% 1.5% rawa-lecxumi da qvemo svaneti % % 0.4% 1.5% guria % % 1.0% 1.6% 257, % 100% 100% 100% 100% 100% gali 11 izulebit gadaadgilebul pirta arnisnuli statistikuri dayofa regionebis mixedvit socialuri kvlevisa da analizis instituts miawoda saqartvelos okupirebuli teritoriebidan izulebit gadaadgilebul pirta, gansaxlebisa da ltolvilta saministrom 2014 wlis oqtombersi, kvlevis Catarebis periodsi. 33

35 devnilta damokidebulebis kvleva _ saqartvelo otx samiz ne jguf Si responden tebi Semdegnai rad ganawi ldnen regione bis mixedvit: wlis konfliqtis dros izulebit gadaadgilebul pirta umravlesobas 12 Cautar da in terviu Tbilis Si (36.9%), Sida qartlsi (28.1%), da mcxeta-mtianetsi (24%); 2. samxret osetidan izulebit gadaadgilebul pirta 60.7% -s Cautarda interviu TbilisSi,daaxloebiT ert mexuteds qvemo qartlsi (19.1%), da 16.7%-s Sida qartlsi; 3. dan (galis garda) izulebit gadaadgilebuli pirebis TiTqmis naxevars TbilisSi Cautarda interviu (45.8%) da 29.1%-s samegrelo-zemo svanetsi. 4. galidan izulebit gadaadgilebul pirta umravlesobas interviu Cautarda samegrelo-zemo svanetsi (60.3%), da ert mexutedze mets (21.3%),TbilisSi. devnilta amjamindeli mdgomareoba diagra ma #2.2a sofeli 18.0% sxva qalaqebi 40.9% Tbilisi 41.1% rogorc arvnisnet, gamokitxulta 41.1% cxovrobs TbilisSi, daaxloebit igive procentuli raodenoba cxovrobs sxva qalaqebsi, da 18% soflebsi. samxret osetidan izulebit gadaadgilebuli pirebi umtavresad gansaxlebulni arian TbilisSi da kotejuri tipis dasaxlebebsi Sida qartlsi, agretve mimdebare mcxeta-mtianetis regionsi. izulebit gadaadgilebulta am jgufis warmomadgenloba saqartvelos yvela regionsi yvelaze maralia. UNHCR-is savele monitoringisas (rawa, svaneti, cageri, lentexi) armocnda, rom dan izulebit gadaadgilebul pirebs hqondat ojaxuri kavsirebi saqartvelos yvela regionsi, mat Soris, maralmtian regionebsi, rac xsnis mat am regionebsi natesavebtan gansaxlebas izule- 12 diagrama 2.1a. 34

36 gaeros ltolvilta umarlesi komisariati (UNHCR) bit ga daadgile bis Semdeg. galis mo saxleoba umete sad darca sameg relos regionsi (60.3%), radgan cdiloben SeinarCunon galtan siaxlove, saidanac jer kidev SesaZlebelia gadaadgileba im teritoriaze, sadac mati yofili karmidamo iyo. galis mosaxleobis 20% dasaxlebulia TbilisSi, 10% _ ime ret Si da 5% _ awa ra Si. gadaadgilebis Semdeg izulebit gadaadgilebulma pirebma ipoves droebiti sacxovrebeli, sadac zogierti matgani kvlav cxovrobs oci wlis Semdeg da elodeba sacxovreblit uzrunvelyofis grzelvadian gadawyvetas. gamokitxul izulebit gadaadgilebul pirta 39.3% cxovrobs kerzo sacxovrebelsi 13. aqe dan, 19.9% flobs sa kutar sac xovrebels, 9.7% cxovrobs natesavebtan, 4.4% qiraobs sacxovrebels da 2.8% TviTneburad aris Sesaxlebuli. respondentta 21.5% cxovrobs arareabilitirebul koleqtiur centrebsi, 16.7% cxovrobs reabilitirebul koleqtiur centreb- Si, 11.4% kotejuri tipis dasaxlebasi da 10.5% ZiriTadad batumsa da fotsi axlad asenebul saxlebsi. diagra ma # 2.2b sacxovreblis tipi kotejuri tipis axali dasaxleba Senobebi 11.4% 10.5% sakutreba 19.9% reabilitirebuli koleqtiuri centri 16.7% koleqtiuri centri 21.5% ar vici 0.6% kerzo saxli 39.3% natesavebtan 9.7% naqiravebi 4.4% TviTneburad Sesaxlebuli 2.8% sxva 2.5% sacxovrebel pirobebs Soris gansxvavebebi SeimCneva devnilobamde sacxovrebeli adgilisa da gadaadgilebis TariRis mixedvit. gamokitxuli 2008 wels izulebit gadaadgilebuli pirebi, ZiriTadad cxovroben ker- Zo saxlebsi/binebsi (47.9%) an kotejuri tipis dasaxlebebsi (37.1%). monacemebi gvacvnebs, rom 1990-iani wlebis konfliqtis Sedegad gadaadgilebul pirta, gansakutrebit dan devnilta, sabinao pirobebi jer kidev didad mougvarebelia, radgan mravali izulebit gadaadgilebuli 13 seqtoruli diagrama 2.2.b -s marjvniv mocemulia kerzod gansaxlebuli izulebit gadaadgilebul pirta procentuli ganawileba, romlebic floben sakutrebas, cxovroben natesaveb- Tan, qiraoben, TviTneburad arian Sesaxlebuli an sxva (39.3%). 35

37 devnilta damokidebulebis kvleva _ saqartvelo piri cxovrobs ararea biliti rebul ko leqtiur cen trebsi. amas Tan, gamokitxul izulebit gadaadgilebul pirta sasualod 20.9%-ma dan miiro sacxovrebeli axal asenebul saxlebsi. socialuri kvlevisa da analizis institutis interviuerebis dakvirvebit, izulebit gadaadgilebul pirta ojaxebi xsirad ar cxovrobdnen im misamartze, sadac iyvnen daregistrirebulni. adgilze misvlisas xsirad armocenila, rom izulebit gadaadgilebuli pirebi sxva ojaxis misamartze iyvnen daregistrirebulni, xolo sinamdvilesi sxvagan cxovrobdnen. interviuerebistvis gansakutrebit Zneli iyo galidan izulebit gadaadgilebul pirta adgilsamyofelis dadgena. xsirad mezoblebtan gasaubrebis Semdeg irkveoda mati nebayoflobit galsi dabrunebis Sesaxeb. kotejuri tipis dasaxlebebsi interviuerebma armoacines, rom izulebit gadaadgilebul pirebs sxva sacxovrebeli hqondat da rom zogi matgani aqiravebda kotejs an daketili hqondat igi, masin rodesac sxva kotejebsi wevriani ojaxebi cxovrobdnen. amgvari SemTxvevebi gansakutrebit xsiri iyo mcxeta-mtianetis regionsi, werovanisa da wilkanis kotejuri tipis dasaxlebebsi, sadac umravlesoba 2008 wels axalgoridan izulebit gadaadgilebuli piria wels izulebit gadaadgilebul respondentta 15-22% cxovrobs reabilitirebul koleqtiur centrebsi. samxret osetidan orjer meti izulebit gadaadgilebuli piri flobs sakutar saxls, dan (galis garda) izulebit gadaadgilebul pirebtan SedarebiT. 2.2b cxrilsi mocemulia amjamindeli sacxovreblis Sesaxeb dawvrilebiti monacemebi devnilobamde sacxovrebeli adgilis mixedvit. cxrili 2.2b adgilmdebareoba: amjamindeli sacxovreblis saxeoba sacxovreblis saxeoba: arareabilitirebuli koleqtiuri centri reabilitirebuli koleqtiuri centri gadaadgilebuli 2008 wlis konfliqtis dros samxret oseti afxazet (galis garda) galis raioni 21.5% 4.8% 18.8% 26.8% 35.3% 31.0% 16.7% 10.1% 19.4% 21.8% 15.5% 18.7% axali Senobebi 10.5% % 23.0% 20.9% kotejuri tipis dasaxleba 11.4% 37.2% 7.0% 0.7% 1.0% 0.8% saxli/bina 39.3% 47.9% 54.3% 31.3% 24.4% 27.8% sakutreba 19.9% 20.9% 29.0% 17.5% 12.3% 14.9% naqiravebi 4.4% 4.6% 4.7% 3.4% 4.8% 4.1% natesavebtan 9.7% 17.4% 12.9% 3.9% 5.0% 4.5% TviTneburad Sesaxlebuli 2.8% 1.8% 3.8% 4.5% 1.2% 2.8% sxva 2.5% 3.3% 3.8% 1.9% 1.2% 1.5% ar aris cnobili 0.6% - 0.5% 0.7% 0.8% 0.8% 100% 100% 100% 100% 100% 100% 36

38 gaeros ltolvilta umarlesi komisariati (UNHCR) socialur-demografiuli monacemebi cxrili 2.3a gamokitxul izulebit gadaadgilebul pirta asaki da sqesi asaki gamokitxul izulebit gadaadgilebul pirta sqesi mdedrobiti mamrobiti % 4.0% 8.9% % 11.1% 27.7% % 14.9% 40.6% % 7.5% 22.8% 62.6% 37.4% 100% diagra ma #2.3a Sinameurneobis wevrta raodenoba % devnili ojaxebis 10.9% 16.6% 18.6% 40.6% 13.1% da meti 0.2% uari pasuxze ga mo kit xu l i Zu le bit ga daad gi le bul pir Ta 62.6% iyo qa li da 37.4% ma ma ka ci. res pon den tta yve la ze di di pro cen tu li rao de no ba (40.6%) wels So ris iyo, 27.7% wlis, xo lo ert me xu Ted ze me ti iyo 60 wlis an ze vit. kvlevis Sedegad gamovlinda, rom yvela samizne jgufsi Semavali izulebit gadaadgilebul pirta umravlesobis ojaxebi 4-5 wevrisgan Sedgeboda. ojaxis sasualo sidide aris 3.68, saqartvelosi arsebuli ojaxebis sasualo sididis msgavsad, rac aris saqar Tvelos statis tikis erovnu li samsaxu ri census/2002/iv%20tomi%20-%20sinameurneobebis%20da%20ojaxebis 37

39 devnilta damokidebulebis kvleva _ saqartvelo izu le bit ga daad gi le bul res pon den tebs stxo ves mie Ti Te bi nat, Tu ar se bob da mat ojax Si ro me li me qve mot Ca mot vli li ti pis mow yvlado ba: 15 cxrili 2.3b izulebit gadaadgilebul pirta ojaxebis potenciuri mowyvladoba 15 ojaxis wevrta raodenoba: gadaadgilebuli 2008 wels samxret oseti (galis garda) galis raioni 5 wlamde 26.3% 26.8% 26.7% 22.5% 29.2% 25.8% skolis moswavle/ studenti SezRuduli SesaZleblobebis mqone piri (I jgufi) SezRuduli SesaZleblobebis mqone piri (II jgufi) SezRuduli SesaZleblobebis mqone piri (III jgufi) SezRuduli SesaZleblobebis mqone piri (statusis garese) asakovani piri, romelic zrunvas sawiroebs 40.9% 43.3% 40.8% 38.3% 41.5% 39.9% 3.3% 2.9% 2.1% 5.1% 3.3% 4.2% 7.5% 6.6% 6.7% 9.1% 7.5% 8.3% 1.0% 0.9% 0.9% 1.2% 1.2% 1.2% 2.4% 4.0% 1.5% 1.9% 2.3% 2.1% 3.8% 5.7% 3.8% 4.1% 1.7% 2.9% pensioneri 42.0% 36.9% 39.0% 51.9% 40.1% 46.0% omis veterani 13.9% 20.7% 11.1% 17.7% 6.3% 12.0% ojaxis arcerti wevri ar miekutvneba am kategoriebs 15.6% 15.4% 18.5% 11.5% 16.9% 14.2% yvela jguf Si arinis neba gar kveuli tendencie bi mciredi gan sxvavebe bit: gamokitxuli ojaxebis ert meotxedze mets hyavs 5 wlamde bavsvebi. 40.9% -s hyavs ojax Si co ta er Ti sko lis mos wav le an stu den ti. ojaxebis 42%-s hyavs sapensio asakis wevri da yvelaze meti pensioneri cxovrobs dan izulebit gadaadgilebul pirta ojaxebsi. 15 Se kit xva iyo `ertze meti pasuxi ti pis, da am de nad zo gier Tma ojax ma er Tze me ti pa su xi aarcia. pasuxta jami awarbebs 100%-s. magalitad, Tu 100 respondenti aircevs or pasuxs ert SekiTxvaze, masin arceuli pasuxebis raodenoba 200-s gautoldeba. angarissi es cxrilebi arinisneba rogorc `ertze meti pasuxi 38

40 gaeros ltolvilta umarlesi komisariati (UNHCR) ojaxebis 13.9%-s hyavs omis veteranebi, rac msgavsia yvela samizne jgufsi, garda galidan izulebit gadaadgilebul pirta ojaxebisa, sadac omis veteranebi mxolod ojaxebis 6.3%-s hyavs. ojaxebis 18%-s hyavs SezRuduli SesaZleblobis mqone piri (es mtlianobasi moicavs pirveli, meore da mesame jgufis SSmp-s, SezRuduli SesaZleblobis mqone piris oficialuri statusis ar mqone pirebs, da asakovan ojaxis wevrebs, romlebic zrunvas sawiroeben). dan izulebit gadaadgilebul pirta Soris SezRuduli SesaZleblobebis mqone pirta raodenoba ufro maralia. respondentta 15.6%-s ar hyavs zemot CamoTvlili mowyvladobis kategoriis ojaxis wevri. 2.4 ekonomikuri mdgomareoba kvlevis Se degebis Tanax mad, umusev robis done ga mokitxul izule bit gadaadgilebul pirebsi Seadgenda 40.3%-s. dasaqmebul respondentta mtliani raodenoba udris mxolod 22.8%-s 16. samizne jgufebsi arinisneba msgavsi tendenciebi; Tumca, SeiniSneba gansxvavebebic: umusevrobis yvelaze marali done arinisneba galidan izulebit gadaadgilebul pirebs Soris, (49.1%), matgan mxolod 15.4% 17 -ma arnis na, rom aris dasaqmebuli, rodesac samxret osetidan izulebit gadaadgilebul pirta mier arnisnuli dasaqmebis procentuli macvenebeli udris 29.4%-s. zogadad, samxret osetidan gamokitxul izulebit gadaadgilebul pirta dasaqmebis procentuli raodenoba sajaro da kerzo seqtorebsi ufro maralia, vidre dan izulebit gadaadgilebul pirebsi. dan (galis garda) gamokitxul izulebit gadaadgilebul pir- Ta Soris 30.1% pensioneria. galidan gamokitxul izulebit gadaadgilebul pirta Soris procentulad meti diasaxlisia _ 18%. 16 es cifri Seicavs mxolod sistematur srul samusaos da ar Seesabameba erovnul statistikur monacemebs, sadac dasaqmebis gansasazrvrad gamoiyeneba sxva kriteriumebi. 17 es aris sajaro da kerzo seqtorsi dasaqmebulta, TviTdasaqmebulTa, licenzirebuli biznesis mflobelta, fermerta, dekretul SvebulebaSi da samxedro samsaxursi myofi pirebis jamuri cifri. 39

41 devnilta damokidebulebis kvleva _ saqartvelo cxrili 2.4a gamokitxul izulebit gadaadgilebul pirta dasaqmebis mdgomareoba devnilobamde mati sacxovrebeli adgilis mixedvit 18 dasaqmeba: 18 gadaadgilebuli 2008 wlis konfliqtis dros samxret oseti (galis garda) galis raioni umusevari 40.3% 39.3% 37.8% 34.6% 49.1% 41.9% pensioneri 20.8% 15.8% 18.2% 30.1% 18.8% 24.5% diasaxlisi (sapensio asakamde) sajaro seqtorsi dasaqmebuli kerzo licenzirebul biznessi dasaqmebuli sezonuri samusao, ertjeradi samusao umarlesi saswavleblis studenti 13.8% 11.6% 10.6% 14.9% 18.0% 16.5% 10.1% 14.9% 10.6% 8.0% 6.9% 7.5% 8.7% 8.1% 14.1% 8.6% 4.0% 6.3% 4.1% 6.8% 6.5% 2.2% 1.2% 1.7% 3.9% 5.5% 4.4% 2.6% 3.1% 2.9% TviTdasaqmebuli 3.1% 2.2% 3.8% 2.9% 3.5% 3.2% arasamtavrobo seqtorsi dasaqmebuli 0.5% 0.4% 0.9% 0.3% 0.4% 0.3% uari pasuxis gacemaze 0.3% 0.4% - 0.6% - 0.3% aqvs sakutari licenzirebuli biznesi soflis meurneobasi dasaqmebuli imyofeba dekretul SvebulebaSi imyofeba savaldebulo samxedro samaxursi 0.1% % 0.4% 0.3% 0.1% 0.2% % 0.2% - 0.1% 0.2% 0.2% 0.1% 0.2% Sinameurneobis sasualo Semosavali TveSi devnilobamde sacxovrebeli adgilis mixedvit (lari) diagra ma #2.4a izulebit gadaadgilebul pirta saerto raodenoba 2008 wlis konfliqtis dros devnilebi samxret osetidan devnilebi dan devnilebi (galis garda) galidan devnilebi dan devnilebi 18 ertze meti pasuxi 40

42 gaeros ltolvilta umarlesi komisariati (UNHCR) kvlevis Tanaxmad, izu lebit gadaadgi lebul pirta Sinameur neobis sasualo Semosavali TveSi 453 laria, sadac respondentta 40%-is Sinameurneobis sidide ganisazrvreba 4-5 wevrit (ix. diagrama 2.3 a). saqartvelosi Sinameurneobis sasualo Semosavali TveSi 887 laria 19 da 247 lari Ti- Toeul adamianze 20, rac kvlevis Se degebis mixedvit nisnavs, rom sa Sualod izulebit gadaadgilebul pirebs, saqartvelosi sxva SinameurneobebTan SedarebiT, mati Semosavlis naxevari aqvt. yvelaze marali sasualo Tviuri Semosavali (542 lari) aqvt samxret osetidan izulebit gadaadgilebul pirebs, xolo yvelaze dabali (sasualod 364 lari) _ galidan izulebit gadaadgilebul pirebs. yvela samizne jgufsi sasualo Tviuri Semosavlis mixedvit, 2008 wels izulebit gadaadgilebuli pirebis Sinameurneobis sasualo Semosavali odnav maralia, rac Seadgens 478 lars da dan (galis garda) izulebit gadaadgilebuli pirebis Sinameurneobis sasualo Semosavali TveSi gacilebit naklebia da Seadgens 431 lars (ix. diagrama 2.4a). intervius Semdgom gamartul Sexvedrebze, socialuri kvlevisa da analizis institutis interviuerebma gauziares ertmanets mati STabeWdilebebi imis Taobaze, rom izulebit gadaadgilebul pirta mnisvnelovani raodenoba malavda Semosavlebs da, amdenad, gaurboda damatebit Semosavlebsa Tu sxva oficialur anazraurebaze an pensiebze saubars. socialuri kvlevisa da analizis institutis interviuerebis azrit, respondentta Semosavlebi ufro marali iyo, vidre mat arnisnes. devnilta Sinameurneobis sasualo Semosavali TveSi sofeli/qalaqis mixedvit (lari) diagra ma #2.4b izulebit gadaadgilebul pirta saerto raodenoba Tbilisi sofeli qalaqi/raionuli centri 19 es cifri Seicavs nard da unardo Semosavals. nardi fulis Semosavali udris mxolod 774 lars (2013 wlis saqartvelos statistikuri monacemebi, Sinameurneobebis integrirebuli kvleva). 20 saqartvelos statistikis erovnuli samsaxuri id=182&lang=eng 41

43 devnilta damokidebulebis kvleva _ saqartvelo TbilisSi mcxovreb izulebit gadaadgilebul pirta Sinameurneobebis yvelaze marali sasualo Semosavali TveSi 551 laria. izulebit gadaadgilebul pirta Sinameurneobebis sasualo Semosavali soflebsi TveSi 428 lars udris, rac ufro metia vidre mati, vinc patara qalaqebsi cxovroben (sa- Sualod 371 lari) (ix. diagrama 2.4 b). amave tendencias adasturebs erovnuli statistikuri monacemebi, romelta mixedvit soflad umusevrobis done gacilebit dabalia (6.5%), vidre umusevrobis done qalaqsi (25.6%) wlis mdgomareobit. diagra ma #2.4g Sinameurneobis Semosavlis wyaroebi devnilta Semweoba 79.7% pensia xelfasi 42.0% 41.5% socialuri daxmareba 19.8% omis veteranis pensia finansuri daxmareba/pensia SSm pirebistvis (II jgufi) fuladi daxmareba natesavebisa da megobrebisgan sayofacxovrebo subsidia finansuri daxmareba/pensia SSm pirebistvis (I jgufi) daxmareba oboli bavsvebistvis Cem mier moweuli sasoflo-sameurneo produqcia socialuri paketi politikuri represiis msxverpltatvis 4.8% 4.7% 4.3% 3.6% 2.5% 1.0% 0.3% 0.2% izulebit gadaadgilebul pirta saerto raodenoba izulebit gadaadgilebul pirta Semosavlebis ZiriTadi wyaroa izulebit gadaadgilebul pirta Semweoba (romelsac irebs respondentta 79.7%). izulebit gadaadgilebul pirta 42% Semosavlis ZiriTad wyarod asaxelebs pen sias da 41.5% irebs xelfass. fuladi socialuri daxmareba izulebit gadaadgilebul pirta ojaxebis TiTqmis erti mexutedis Semosavlis wyaros warmoadgens (ix. diagrama 2.4g). msgavsi mdgomareobaa otxive samizne jgufsi (ix. cxrili 2.4b). mnisvnelovani gansxvavebebi gamovlinda mxolod qvemot CamoTvlil Semosavlis wyaroebtan mimartebasi: dan izulebit gadaadgilebul pirta (46%) Semosavlis wyaros ufro xsirad warmoadgens xelfasi sxva jgufebtan SedarebiT. 21 dasaqmeba da umusevroba 2013 wels (wliuri). saqstati images/_files/english/labour/employment%20and%20unemployment%202013%20press%20release.pdf 42

44 gaeros ltolvilta umarlesi komisariati (UNHCR) samxret osetidan izulebit gadaadgilebul pirta (53.7%) Semosavali ufro metad damokidebulia pensiaze sxva samizne jgufebtan SedarebiT. socialuri daxmareba, ufro metad warmoadgens ZiriTadi Semosavlis wyaros dan izulebit gadaadgilebul pirtatvis, sxva jgufebtan SedarebiT (ix. cxrili 2.4b). unda arinisnos, rom fuladi socialuri daxmareba warmoadgens izulebit gadaadgilebul pirta Semweobis alternativas: ojaxs ar SeuZlia miiros orive - izulebit gadaadgilebul pirta Semweoba da socialuri daxmareba ertdroulad da man un da air Cios ert-er Ti. cxrili 2.4b izulebit gadaadgilebul pirta Sinameurneobis Semosavlis wyaro devnilobamde sacxovrebeli adgilis mixedvit 22 Sinameurneobis Semosavlis yvela wyaro: izulebit gadaadgilebul pirta Semweoba gadaadgilebuli 2008 wlis konfliqtis dros samxret oseti (galis garda) galis raioni 79.7% 78.5% 87.7% 75.9% 77.0% 76.4% xelfasi 42.0% 36.9% 39.0% 51.9% 40.1% 46.0% pensia 41.5% 49.7% 53.7% 34.8% 28.2% 31.5% socialuri daxmareba 19.8% 18.5% 13.5% 22.8% 24.2% 23.5% omis veteranis pensia 4.8% 7.7% 4.4% 6.0% 1.3% 3.7% sayofacxovrebo subsidia (yovel- Tviuri fuladi gasacemeli sasayofacxovrebo da komunaluri sawiroebis xarjebis gasawevad) fuladi daxmareba natesavebsa da megobrebisgan finansuri daxmareba/pensia SSm pirebistvis (II jgufi) finansuri daxmareba/pensia SSm pirebistvis (I jgufi) daxmareba oboli bavsvebistvis sakutrad moweuli sasoflo-sameurneo produqcia 23 socialuri paketi politikuri represiis msxverpltatvis 4.7% 5.1% 5.0% 2.2% 2.1% 5.7% 4.3% 5.1% 4.1% 4.1% 4.0% 4.1% 3.6% 4.4% 2.9% 5.7% 5.8% 2.2% 2.5% 1.8% 2.1% 4.2% 1.9% 3.1% 1% 1.5% 1.5% 0.6% 0.6% 0.6% 0.3% 0.7% - 0.4% - 0.2% 0.2% 0.2% 0.3% 0.3% 0.2% 0.2% 22 ertze meti pasuxi. 23 sasoflo-sameurneo produqtebisgan Semoi dabali Semosavali srulad ar asaxavs realur situacias. izulebit gadaadgilebuli pirebi ganagrzoben miwebis damusavebas. 43

45 devnilta damokidebulebis kvleva _ saqartvelo 2.5 gamokitxul izulebit gadaadgilebul pirta mtavari problemebi respon dentebs stxo ves proble maturi da yve laze problema turi sakitxebis arceva problemata CamonaTvalidan. 24 yvela ze did prob lemas izulebit gadaadgilebul pirtatvis warmoadgens umusevroba (32.5%), aradamakmayofilebeli sabinao pirobebi (27.9%), sabanko sesxebis/kreditebis gadaxda (9.8%) da medikamentebis xelmisawvdomoba (8.9%). saganmanatleblo sistema da saskolo nivtebi nakleb problemas warmoadgens izulebit gadaadgilebul pirtatvis. problema, romelic yvelaze xsirad iqna mi- TiTebuli Seexeboda umusevrobas 25, sa medici no momsa xureba ze xelmi sawvdomobas, sakvebis naklebobas, avejis naklebobas, sabanko sesxebs/kreditebs, tansacmels, komunalur gadasaxadebsa da gasartobad sawiro fuls (ix. diagrama 2.5a). problematuri sakitxebi da yvelaze metad problematuri sakitxebi, romelic awuxebs devnilebs diagra ma #2.5a umusevroba medikamentebis xelmiuwvdomloba sabinao pirobebi komunaluri gadasaxadebis gadaxda jandacvis xelmiuwvdomloba sakvebis ukmarisoba avejis nakleboba bankis kreditebis dafarva tansacmlis SeZena dasveneba/gartoba ganatlebis xelmiuwvdomloba saskolo nivtebis SeZena problemebi ara maqvs miwirs pasuxis gacema 10.5% 4.7% 2.3% 0.1% 69.9% 58.1% 52.1% 51.3% 46.3% 39.4% 36.8% 34.2% 31.2% 30.8% 8.9% 7.6% 5.6% 1.7% 0.8% 9.8% 0.0% 0.5% 1.3% 2.3% 1.1% 27.9% 32.5% problemuri sakitxebi yvelaze metad problemuri sakitxebi 24 kitxvebi daisva im problemebze ris winasec dganan izulebit gadaadgilebuli pirebi mat sa- Wiroebebze programuli reagirebistvis sawiro informaciis misawodeblad. 25 Seexeba 2.5.a diagramis narinjisfer svets da arnisnavs mocemuli ertze meti pasuxebidan yvelaze xsir arcevans. 44

46 gaeros ltolvilta umarlesi komisariati (UNHCR) 3. იძულებით გადაადგილებულ პირთა მოსაზრებები გრძელვადიანი გადაწყვეტილებების შესახებ respon dentebs daes vat kitxve bi izulebit gadaad gile bul pir TaTvis grzelvadiani gadawyvetilebis sami mtavari arcevanis Sesaxeb: nebayoflobiti dabruneba: mdgradi da nebayoflobiti dabruneba devnilobamde sacxovrebel adgilas; integracia: mdgradi adgilobrivi integracia, sadac izulebit gadaadgilebulma pirebma hpoves TavSesafari; 26 axal adgilas gansaxleba: mdgradi integracia qveynis sxva nawilsi (gansaxleba qveynis nebismier nawilsi). sa qar Tve lo Si izu le bit ga daad gi le bul pir Ta prio ri te te bis ga sage bad, res pon den tebs Ses Ta va zes ram de ni me ar Ce va ni, ra Ta mat priori te te bad dae la ge bi nat isi ni mnis vne lo bis mi xed vit: dev ni lo bam de sac xov re bel adil ze ne ba yof lo bit dab ru ne ba, am Ja min del sac xovre bel ad gi las dar Ce na (in teg ra cia) an sa qar Tve los sxva re gion Si gan sax le ba. res pon den tta mier Se Ta va ze bu li wi na da de be bis Se de gad, dae ma ta ki dev er Ti ar Ce va ni: emig ra cia saz Rvar ga ret. grzel va diani ga daw yve ti le bis sa mi ar Ce va ni dan izu le bit ga daad gi le bul pir Ta gamokvetilma um rav le so bam (73.4%) prio ri te ti mia ni Wa ne ba yof lobit dab ru ne bas. sxva SekiTxvaze, surdat Tu ara mat devnilobamde sacxovrebel adgilas dabruneba, res pon den tta 88.3% -ma ga mo xa ta dab ru ne bis sur vi li (ix. diag ra ma 3b). in teg ra cia war moad gens prio ritets res pon den tta TiT qmis er Ti me xu Te dis Tvis da axal ad gi las gansax le ba mxo lod 1.8%-Tvis, xo lo saz Rvar ga ret emig ra cia 2.7%-Tvi saa prio ri te ti. sxva sa miz ne jgu feb Tan Se da re bit sam xret ose Ti dan izule bit ga daad gi le bul ma pi reb ma yve la ze nak le bad ar Cies ne ba yof lobi Ti dab ru ne ba, mat ar Cies am Ja min del sac xov re bel ad gi las dar Ce na. 26 definiciebi arebulia uwyebatasorisi mudmivmoqmedi komitetis (IASC) CarCo dokumentidan izulebit gadaadgilebul pirta grzelvadiani gadawyvetilebebis Sesaxeb. brukingis institu ti, ap ri li, 2010 w. 45

47 devnilta damokidebulebis kvleva _ saqartvelo izulebit gadaadgilebul pirta damokidebuleba dabrunebis, integraciisa da axal adgilas gansaxlebis mimart diagra ma #3a galis raionidan devnilebi dan devnilebi (galis garda) samxret osetidan devnilebi 2008 welsi gadaadgilebuli pirebi 78.7% 76.4% % % % % % izulebit gadaadgilebul pirta saerto raodenoba kvlevasi ganisazrvra, Tu ra axdens zegavlenas izulebit gadaadgilebul pirta mier integraciaze, axal adgilas gansaxlebasa an nebayoflobiti dabrunebis Sesaxeb gadawyvetilebebis mirebaze da ra pirobebia mattvis mnisvnelovani am sami arcevanis gaketebisas. am sami grzelvadiani gadawyvetilebidan TiToeulis Sesaxeb respondentebs dausves mteli rigi kitxvebi. Ti Toeul arcevanze cal-calke dasmuli kit xvebis Sedegad gamoikveta gansxvavebuli tendenciebi: gsurt Tu ara nebayoflobit dabrundet Tqvens devnilobamde sacxovrebel adgilas? diagrama #3b devnilobamde sacxovrebel adgilze dabruneba amjamindel sacxovrebel adgilas darcena sacxovreblad saqartvelos sxva regionsi gadasvla sazrvargaret migracia miwirs pasuxis gacema 73.4% 20.7% 1.8% 2.7% 1.4% 92.2% 91.2% 88.3% 93.1% 4.7% 4.8% 4.7% 6.6% 3.1% 4.0% 2.2% 91.9% 19.9% 1.5% 76.8% 9.0% 3.3% 2.7% 46 diax (aucileblad davbrundebi/davbrundebi, rogorc ki amis SesaZlebloba meqneba) samxret osetidan devnilebi dan devnilebi (galis garda) galidan devnilebi ara (albat, ar davbrundebi, Tundac momeces amis SesaZlebloba arcert SemTxvevaSi ar davbrundebi) uari pasuxze/ miwirs pasuxis gacema 2008 wlis konfliqtis dros devnilebi izulebit gadaadgilebul pirta saerto raodenoba

48 gaeros ltolvilta umarlesi komisariati (UNHCR) SekiT xvaze, dabrun debodnen Tu ar dabrun debodnen, izule bit gadaadgilebulma pirebma umeteswilad dabruneba aircies ian wlebsi samxret osetidan izulebit gadaadgilebul pirta mier dadebiti pasuxebis wili odnav naklebi iyo. diagra ma #3g miicnevt Tu ara Tavs adgilobrivad integrirebulad? galis raionidan devnilebi dan devnilebi (galis garda) samxret osetidan devnilebi 2008 welsi gadaadgilebuli pirebi 63.5% 64.7% % izulebit gadaadgilebul pirta saerto raodenoba diax % nawilobriv % ara 1.7% miwirs pasuxis gacema 57.3% 33.3% 8.3% 1.1% izulebit gadaadgilebul pirebs hkitxes, grznodnen Tu ara Tavs integrirebulad, nawilobriv integrirebulad Tu araintegrirebulad ian wlebsi izulebit gadaadgilebuli pirebi yvelaze metad integrirebulad Tvlian Tavs, xolo 2008 wels izulebit gadaadgilebuli pirebi nawilobrv integrirebulad an araintegrirebulad. devnilta mxolod mcire raodenobam arnisna, rom ar Tvlis Tavs integrirebulad. diagrama #3d gsurt Tu ara axal adgilas gansaxleba? N= % 42.9% 32.6% 47.0% 38.7% 53.2% 45.9% 67.4% 53.0% 61.3% 46.8% 54.1% diax ara samxret osetidan devnilebi dan devnilebi (galis garda) dan devnilebi 2008 wlis konfliqtis dros devnilebi galidan devnilebi izulebit gadaadgilebul pirta saerto raodenoba 47

49 devnilta damokidebulebis kvleva _ saqartvelo izule bit gadaad gilebul pir Ta 57.1% amjo binebs amjamin del sacxov rebel adgilze darcenas, xolo 42.9% surs sxva adgilas gansaxleba da mat umravlesobasqalaqebsi gadasvla. 3.1 demografiuli monacemebi da damokidebulebebi neba yoflobit dabrune bis survili didad ar gan sxvavdebo da sxva dasxva asakobrivi jgufebisa da sqesis mixedvit, Tumca, qvemot moyvanil kategoriebsi SeimCneva askara gansxvavebebi: 27 cxrili 3.1a 27 izulebit gadaadgilebul pirta damokidebulebebi sqesis mixedvit izulebit gadaadgilebul pirta damokidebulebebi sqesis mixedvit: devnilobamde sacxovrebel adgilze nebayoflobit dabruneba sqesi: mdedrobiti mdedrobiti 72.8% 78.4% amjamindel sacxovrebel adgilas darcena 21.1% 16.4% sacxovreblad saqartvelos sxva regionsi gadasvla 1.7% 2.0% sazrvargaret emigracia 2.3% 2.4% ar vici 2.1% 0.8% 100% 100% sqesis mixedvit mirebuli monacemebis analizi acvenebs, rom mamrobiti sqesis respondentebma ufro xsirad gamotqves devnilobamde sacxovrebel adilze nebayoflobit dabrunebis survili vidre qalebma, xolo qalebma metad amjobines amjamindel sacxovrebel adgilze darcena (ix. cxrili 3.1a). cxrili 3.1b izulebit gadaadgilebul pirta damokidebulebebi asakobrivi jgufis mixedvit izulebit gadaadgilebul pirta damokidebulebebi asakobrivi jgufis mixedvit : devnilobamde sacxovrebel adgilze nebayoflobit dabruneba % 66.6% 77.5% 79.1% amjamindel sacxovrebel adgilas darcena 24.4% 25.1% 18.4% 17.9% sacxovreblad saqartvelos sxva regionsi gadasvla 2.8% 3.3% 1.2% 0.6% sazrvargaret migracia 8.3% 3.6% 1.7% 0.2% ar vici 1.8% 1.4% 1.2% 2.2% 100% 100% 100% 100% respon dentebs wlis da wlis asakobriv jgufebsi naklebad surt nebayoflobit dabruneba, vidre da 60 wels gadacilebul asakobriv jgufebsi. 27 gamotvlilia respondentta im raodenobidan, vinc CamoTvlili variantebidan romelime matgani miicnia mtavar prioritetad. 48

50 gaeros ltolvilta umarlesi komisariati (UNHCR) wlis asakobri vi jgufis axal gazrdebs sxva asakob riv jgu febtan SedarebiT metad surt sazrvargaret wasvla. sainteresoa, rom respondentta dasaqmebulebad da umusevrebad dayofis Semdeg, raime mnisvnelovani gansxvavebebi nebayoflobit dabrunebastan dakavsirebit ar gamovlenila (ix. cxrili 3.1g). cxrili 3.1g izulebit gadaadgilebul pirta damokidebulebebi dasaqmebis mdgomareobis mixedvit izulebit gadaadgilebul pirta damokidebulebebi dasaqmebis mdgomareobis mixedvit devnilobamde sacxovrebel adgilze nebayoflobit dabruneba dasaqmebuli umusevari 71.9% 74.2% amjamindel sacxovrebel adgilas darcena 21.2% 20.4% sacxovreblad saqartvelos sxva regionsi gadasvla 2.3% 1.6% sazrvargaret migracia 3.5% 2.1% ar vici 1.1% 1.7% 100% 100% kvlevis Sedegebis mixedvit, Semosavali naklebad axdens zemoqmedebas izulebit gadaadgilebul pirta nebayoflobit dabrunebaze. dabali Semosavlis mqone izulebit gadaadgilebul pirta meti raodenoba amjobinebs nebayoflobit dabrunebas, vidre ufro marali Semosavlis mqone pirebi, xolo am ukanaskneltatvis prioritetulia axal adgilas gansaxleba an migracia. cxrili 3.1d izulebit gadaadgilebul pirta damokidebulebebi Sinameurneobis sasualo Tviuri Semosavlis mixedvit izulebit gadaadgilebul pirta damokidebulebebi Sinameurneobis sasualo Tviuri Semosavlis mixedvit: devnilobamde sacxovrebel adgilze nebayoflobit dabruneba amjamindel sacxovrebel adgilas dar Cena sacxovreblad saqartvelos sxva regionsi gadasvla sazrvargaret migracia miwirs pasuxis gacema

51 devnilta damokidebulebis kvleva _ saqartvelo 4. ინტეგრაცია termi ni `integra cia exe ba mdgrad ad gilob riv in tegracias im teri toriaze, sadac izulebit gadaadgilebulma pirebma moipoves TavSesafari da igi ganisazrvreba uwyebatasorisi mudmivmoqmedi komitetis (IASC) izulebit gadaadgilebul pirta grzelvadiani gadawyvetilebebis Sesaxeb CarCo dokumentis Sesabamisad. `gansaxleba an `gansaxlebuli izulebit gadaadgilebul pirta azrit da adgilobriv konteqstsi asocirdeba sacxovrebelis sakutrebasi flobastan, rac mxolod ert, Tumca mnisvnelovan faqtors warmoadgens integraciistvis. grzelvadiani gadawyvetilebebis Sesaxeb izulebit gadaadgilebul pirta mosazrebebis Sesafaseblad mnisvnelovania gavigot, Tu ramdenad arian isini integrirebulni amjamindel sacxovrebel adgilas. integracia miirweva ramdenime ZiriTadi uflebis dakmayofilebis SemTxvevaSi, mat Sorisaa usafrtxoeba da Tavisufali gadaadgileba, Sesaferisi sacxovrebeli pirobebi, dasaqmebasa da saarsebo sasualebebze xelmisawvdomoba da efeqturi meqanizmebi kar-midamos dasabruneblad an dakarguli miwisa da sakutrebis sanacvlod kompensaciis misarebad. respondentebis umravlesoba (57.3%) Tavs sruliad integrirebulad grznobs, mesamedi (33.3%) -nawilobriv integrirebulad, xolo 8.3% fiqrobs, rom ar aris integrirebuli. sxva samizne jgufebtan SedarebiT, 2008 wels izulebit gadaadgilebuli pirebi yvelaze naklebad integrirebulebi arian mat amjamindel sacxovrebel adgilas. Tbilissa da sxva qalaqebsi mcxovreb izulebit gadaadgilebul pireb- Si arinisneba integraciis ufro marali done, vidre soflad macxovrebelta Soris. es faqti mianisnebs imaze, rom qalaqebsi ufro meti xelsewyoba aqvs izulebit gadaadgilebul pirta integracias, vidre soflebsi. integraciis dabali done metad arinisneba ufro asakovan respondentebs Soris, vidre axalgazrdebsi: 60 wlis da zevit asakis respondentta mxolod 47.9% Tavs srulad integrirebulad Tvlian, xolo wlis asakobrivi jgufis respondentebis procentuli macvenebeli, vinc srulad integrirebulad Tvlis Tavs, udris 70.6%-s. mdedrobiti sqesis izulebit gadaadgilebuli pirebis pasuxebi mianisnebs imaze, rom isini odnav metad arian integrirebulni (59.5%), vidre mamrobiti sqesis respondentebi (53.8%). SedarebiT marali sasualo Tviuri Semosavlis mqone izulebit gadaadgilebul pirta ojaxebsi integraciis done maralia, xolo ufro 50

52 gaeros ltolvilta umarlesi komisariati (UNHCR) dabali sasualo Tviuri Semosavlis mqone ojaxebi Tavs Tvlian mxolod nawilobriv integrirebulad an araintegrirebulad. izulebit gadaadgilebul pirta gancxadebit, sruli integracia SesaZlebelia, Tu mat pirvel rigsi eqnebat saarsebo wyaro (46.3%), saxli/bina karg mdgomareobasi (20.4%), samedicino momsaxureba (10.7%), da usafrtxoeba (7.5%). integraciastan dakavsirebit, izulebit gadaadgilebul pirta otxive jgufma yvelaze nakleb problematur sakitxad miicnia dokumentebze wvdoma, usafrtxoeba, sazogadoebriv sakitxebsi monawileoba, adgilobriv sazogadoebastan adaptacia da piradi kontaqtebis damyareba (megobrebi, nacnobebi). ertert yvelaze aqtualur problemas, gamokitxul izulebit gadaadgilebul pirta Tanaxmad, warmoadgens devnilobamde sacxovrebel adgilas myofi ojaxis wevrebis, natesavebis, megobrebis da nacnobebis monaxulebis sasualebis arqona. izulebit gadaadgilebul pirta ojaxebis naxevars (50.9%) ar gaacnia saxli, bina an miwis nakveti sakutrebasi saqartvelos centraluri xelisuflebis mier kontrolirebad teritoriaze. diagra ma #4a miicnevt Tu ara Tavs adgilobrivad integrirebulad? galis raionidan devnilebi 63.5% 64.7% dan devnilebi (galis garda) samxret osetidan devnilebi 2008 welsi gadaadgilebuli pirebi % izulebit gadaadgilebul pirta saerto raodenoba diax % nawilobriv % ara 1.7% miwirs pasuxis gacema 57.3% 33.3% 8.3% 1.1% respondentta 41.5% arnisnavs, rom kargad aris integrirebuli amjamindel sacxovrebel adgilas. Tu SevadarebT sxva samizne jgufebs, dan (galis garda) izulebit gadaadgilebuli pirebi yvelaze metad arian integrirebulni (51.2%) amjamindel sacxovrebel adgilas, xolo 2008 wels izulebit gadaadgilebuli pirebi - yvelaze naklebad (30.3%), rac Seesabameba drois im periods, romelic Tavdapirveli gadaadgilebis 51

53 devnilta damokidebulebis kvleva _ saqartvelo Semdeg ga vida. res pondentta ert meotxed ze meti (27.3%) ar Tvlis Tavs integrirebulad amjamindel sacxovrebel adgilas. es cifrebi gansakutrebit maralia 2008 wels gadaadgilebul respondentta Soris (33.4%) (ix. diagrama 4b). fiqrobt Tu ara, rom dafuzndit an momavalsi dafuzndebit Tqvens amjamindel sacxovrebel adgilas? diagra ma #4b 46.7% 42.2% 21.3% 27.6% 19.4% 24.6% 0.3% 17.4% 21.6% 51.2% 0.4% 0.1% 9.0% 8.5% 9.7% 41.5% 30.3% 24.0% 33.4% 0.2% 12.1% 21.4% 27.3% 42.2% 22.9% 26.7% 0.3% 7.9% 0.3% 9.5% diax, davfuzndi diax, vfifrob rom momavalsi davfuzndebi ara uari pasuxze miwirs pasuxis gacema samxret osetidan devnilebi galidan devnilebi dan devnilebi (galis garda) 2008 wlis konfliqtis dros devnilebi izulebit gadaadgilebul pirta saerto raodenoba imisatvis, rom uket gagvego izulebit gadaadgilebul pirta mosazrebebi integraciis Sesaxeb, respondentebs hkitxes, icnobdnen Tu ara isini sxva izulebit gadaadgilebul pirebs, romlebic integrirdnen, rogor moaxerxes mat es da ra tipis sacxovrebelsi cxovroben amjamad. respondentta 45.8%-ma ganacxada, rom icnobda izulebit gadaadgilebul pirebs, romlebic integrirebulni arian amjamindel sacxovrebel adgilas, xolo TiTqmis imave raodenobis respondentebma Tqves, rom ar icnobdnen asetebs wels izulebit gadaadgilebuli pirebis (ZiriTadad samxret osetidan ) wili, visac hqonda informacia nacnobebis integraciis Sesaxeb, yvelaze marali iyo (ix. diagrama 4g). 52

54 gaeros ltolvilta umarlesi komisariati (UNHCR) Semdgom Si mirebu li Sede gebi gaa nalizda regione bis mixed vit, imis dasadgenad, Tu romel regionsia ufro xelsayreli pirobebi integraciis- Tvis saqartvelosi. armocnda, rom devnilta (respondentta 79.9%) nacnobebs Soris yvelaze meti adamiani mcxeta- mtianetsi iyo integrirebuicnobt Tu ara Tqvens TemSi devnilebs, romlebic samudamod dafuzndnen ert sacxovrebel adgilas? diagra ma #4g 42.1% 41.3% 42.8% 48.6% 50.7% 0.8% 7.2% 1.0% 46.5% 1.2% 8.4% 9.5% 45.8% 45.7% 54.3% 37.4% 0.7% 7.6% 44.9% 48.1% 0.6% 6.4% 0.8% 7.7% diax ara uari pasuxze miwirs pasuxis gacema samxret osetidan dan devnilebi izulebit gadaadgilebul devnilebi (galis garda) pirta saerto raodenoba galidan devnilebi 2008 wlis konfliqtis dros devnilebi icnobt Tu ara Tqvens TemSi devnilebs, romlebic samudamod dafuzndnen ert sacxovrebel adgilas? (dadebiti pasuxi amjamindeli sacxovrebeli regionis mixedvit) diagra ma #4d mcxeta-mtianeti 79.9% samcxe-javaxeti Tbilisi guria awara Sida qartli samegreloz. svaneti imereti qvemo qartli rawa-lecxumi, q. svaneti kaxeti 35.4% 29.2% 23.3% 17.6% 14.6% 53.8% 53.3% 50.7% 50.2% 44.6% diax 53

55 devnilta damokidebulebis kvleva _ saqartvelo li, iq, sadac amja mad arian gan saxlebul ni gadaad gilebis Sem deg. xo lo izulebit gadaadgilebuli pirebi, romlebic cxovroben rawasi da kaxet- Si, yvelaze nakleb adamians icnoben, vinc integrirebulia amjamindel sacxovrebel adgilas (ix. diagrama 4 d). izulebit gadaadgilebul pirebs hkitxes, icnobdnen Tu ara sxva devnilebs, romlebmac moaxerxes dasaxleba gadaadgilebis Semdeg. 908 respondentidan, 31.4% -ma upasuxa, rom icnobdnen iset izulebit gadaadgilebul pirebs, vinc SeiZina mudmivi sacxovrebeli. meotxedze metma (26.3%) Tqva, rom izulebit gadaadgilebuli pirebi dasaxldnen amjamindel sacxovrebel adgilas integraciis mesveobit, gansakutrebit isini, vinc 2008 wels gadaadgildnen. gamokitxul izulebit gadaadgilebul pirta 18.4%-ma upasuxa, rom mat moaxerxes integracia samusaos povnistanave. gamokitxul izulebit gadaadgilebul pirta 14.7% axal adgilas gansaxlebas ariqvamda, rogorc gamosavals. respondentta mcire raodenoba icnobda izulebit gadaadgilebil pirebs, vinc samudamod dasaxlda devnilobamde sacxovrbel adgilze nebayoflobit dabrunebis Sedegad. (4.3%). galidan izulebit gadaadgilebul pirta 10.8% -ma arnisna rom icnobdnen nebayoflobit dabrunebul adamianebs (ix. diagrama 4e). 28 Tu icnobt Tqvens TemSi devnilebs, romlebic samudamod dafuzndnen, ert sacxovrebel adgilas, rogor moaxerxes mat es? diagra ma #4e 6.1% 10.8% 2.1% 3.9% 4.3% 1.6% 16.2% nebayoflobit dabrunda warmosobis adgilze 17.8% 14.9% 15.5% 14.7% 11.2% 20.9% gadaadgilda saqartvelos mier kontrolirebad teritoriaze samxret osetidan devnilebi galidan devnilebi 18.9% 31.9% 18.4% 22.6% 33.5% 26.3% 32.4% 32.8% 21.9% 26.8% 31.4% 15.7% 28.0% 34.5% 18.1% integrirda sacxovrebel adgilas 20.3% isova mudmivi sacxovrebeli saxli/bina 3.7% 18.4% isovakargi samsaxuri 1.9% 5.1% 4.2% 6.3% 0.4% 4.5% bavsvebistvis ganatlebis kargi pirobebis Seqmna SeZlo dan devnilebi (galis garda) 2008 wlis konfliqtis dros devnilebi 0.3% 0.6% 0.2% wavida sazrvargaret 0.2% 0.3% 0.3% 0.1% N=908 saxlmwifom miscat sacxovrebeli izulebit gadaadgilebul pirta saerto raodenoba 28 miuxedavad imisa, rom cxrilebisa da diagramebis umetesoba gamokitxuli izulebit gadaadgilebuli 2001 piris pasuxebs acvenebs, garkveuli SekiTxvebi daesva mxolod mcire jgufs, romelmac dadebitad upasuxa wina SekiTxvas. am SemTxvevebSi, respondentta raodenoba arinisneba rogorc N=908 respondenti; respondentta saerto raodenoba ar nis nu lia ro gorc N=2001 an izulebit gadaadgilebul pirta saerto raodenoba. 54

56 gaeros ltolvilta umarlesi komisariati (UNHCR) izule bit gadaad gilebul pir Ta um ravleso ba moiaz rebs kerzo saxlis sakutrebasi flobas, rogorc samudamo gansaxlebas (36.1%) wlis konfliqtis SedegadiZulebiT gadaadgilebuli pirebi umetesad cxovroben kotejuri tipis dasaxlebebsi da, amdenad, ariqvamen kotejsi mcxovreb devnilebs, rogorc samudamod gansaxlebulebs (ix. diagrama 4e) 29. Tu icnobt Tqvens TemSi devnilebs, romlebic samudamod dafuzndnen, ert sacxovrebel adgilas, sad cxovroben isini? diagra ma #4v 6.7% 4.4% 4.8% 8.7% 2.6% 6.0% 3.8% 17.0% 17.2% 16.8% 11.9% 9.0% 2.0% 2.2% 1.8% 39.0% 17.5% 20.5% 40.5% 40.2% 15.0% 40.9% 11.0% 26.7% 36.1% 14.7% 15.9% 11.1% 18.4% 38.5% 5.2% 3.6% 10.5% 6.5% 9.8% 3.3% 10.7% 6.6% 11.6% 5.0% 10.1% 10.7% 1% 1.4% N= % 0.7% 1.0% 0.9% arareabilitirebul koleqtiur centrsi saqartvelos mier kontrolirebad teritoriaze reabilitirebul koleqtiur centrsi saqartvelos mier kontrolirebad teritoriaze kotejis tipis dasaxlebasi saqartvelos mier kontrolirebad teritoriaze kerzo saxlsi/binasi saqartvelos mier kontrolirebad teritoriaze sakutrebasi arsebuli naqiravebi sxva miwirs pasuxis gacema samxret osetidan devnilebi galidan devnilebi dan devnilebi (galis garda) 2008 wlis konfliqtis dros devnilebi izulebit gadaadgilebul pirta saerto raodenoba 4.1 demografia da integracia devni lobamde sacxovre bel adgil Tan er Tad, izu lebit ga daadgile bul pirta integraciis done mat amjamindel sacxovrebel adgilas urtier- TkavSirSia sxva ramdenime demografiul faqtortan, mat Soris gadaadgilebis Semdeg sacxovrebel adgiltan, asaktan, sqestan da SemosavalTan. qa la qi/so fe li Tbi lis Si mcxov reb res pon den tta um rav le so bam ar nis na, rom isi ni Tavs in teg ri re bu lad miic ne ven da sxva qa la qeb Si mcxov reb Ta pa su xe bic msgav si iyo. sof leb Si mcxov re bi res pon den te bi ki met wi lad fiq ro ben, rom isi ni na wi lob riv arian in teg ri re bu le bi (ix. cxri li 4.1a). 29 es xsnis imas, Tu ratom Tvlian izulebit gadaadgilebuli pirebi nacnobebs mcxeta-mtianetsi gansaxlebulad, sadac yvelaze didi kotejuri tipis dasaxlebaa saqartvelosi. 55

57 devnilta damokidebulebis kvleva _ saqartvelo cxrili 4.1a izulebit gadaadgilebul pirta mosazrebebi integraciis Sesaxeb sacxovrebeli adgilis mixedvit: qalaqi _ sofeli miicnevt Tu ara Tavs adgilobrivad integrirebulad? dasaxlebis adgili Tbilisi qalaqi sofeli diax 63.3% 60.1% 37.3% 57.3% nawilobriv integrirebuli var 27.3% 30.8% 52.6% 33.3% ara 8.6% 7.5% 9.4% 8.3% ar vici 0.8% 1.6% 0.7% 1.1% 100% 100% 100% 100% asa kob ri vi faq to ri pa su xi _ `var sru lad in teg ri re bu li _ do mi ni reb da yve la asa kob riv jguf Si. Tum ca, sru li in teg ra ciis do ne ik lebs asa kis zrdas Tan er Tad: 60 wlis da me ti asa kis res pon den tta 47.9% Tavs Tvlis sru lad in teg rire bu lad, ma Sin ro de sac wlis asa kob riv jguf Si es mo na ce mi 70.6%-is tolia. Se sa ba mi sad, iseti pa su xe bi, ro go ri caa `na wi lob riv in teg ri rebu li da `arain teg ri re bu li uf ro me tia moz rdil res pon den tebs Soris, vid re wlis asa kob riv jguf Si (ix. cxri li 4.1b). cxrili 4.1b izulebit gadaadgilebul pirta mosazrebebi integraciis Sesaxeb asakobrivi jgufis mixedvit miicnevt Tu ara Tavs adgilobrivad integrirebulad? asakobrivi jgufi da zevit diax 70.6% 62.3% 56.2% 47.9% 57.3% nawilobriv integrirebuli var 22.0% 30.7% 33.7% 40.1% 33.3% ara 5.7% 6.8% 9.2% 9.3% 8.3% ar vici 1.7% 0.2% 0.9% 2.7% 1.1% 100% 100% 100% 100% 100% rogorc kvle va ac venebs, integ raciis done dakav Sirebu lia respon dentta asak Tan ga daadgilebis dros. respondentta sasualo asaki gadaadgilebis dros, romlebmac arnisnes, rom srulad arian integrirebulni ufro mcirea (28 we li) vid re ma Ti, vinc Tavs nawilobriv integrirebulad an araintegrirebulad Tvlis (35 weli). cxrili 4.1g izulebit gadaadgilebul pirta mosazrebebi integraciis Sesaxeb gadaadgilebis dros mati sasualo asakis mixedvit ra asakis iyavit, rodesac gaxdit devnili? (respondentebis mier dasaxelebuli sasualo asaki devnilad gaxdomis periodsi) diax, mtlianad miicnevt Tu ara Tavs adgilobrivad integrirebulad? nawilobriv vfiqrob ar var integrirebuli

58 gaeros ltolvilta umarlesi komisariati (UNHCR) sqe si uf ro met ma qal ma upa su xa, rom aris sru lad in teg ri re bu li, vid re ma makac ma, xo lo ma ma ka ce bis uf ro me ti pro cen ti Tavs Tvlis mxo lod na wilob riv in teg ri re bu lad, an arain teg ri re bu lad. cxrili 4.1d izulebit gadaadgilebul pirta mosazrebebi integraciis Sesaxeb sqesis mixedvit miicnevt Tu ara Tavs adgilobrivad integrirebulad? sqesi mdedrobiti mamrobiti diax 59.5% 53.8% 57.3% nawilobriv 31.8% 35.8% 33.3% ara 7.2% 10.1% 8.3% ar vici 1.5% 0.3% 1.1% 100% 100% 100% Se mo sa va li mi Re bu li mo na ce me bi ag ret ve gan sxvav de ba oja xis sa Sua lo Tviu ri Se mo sav lis mi xed vit. kvle vam cxad yo, rom in teg ri re bul ojax Ta sa- Sua lo Tviu ri Se mo sa va li uf ro me tia, vid re na wi lob riv in teg ri rebul Ta an arain teg ri re bul Ta Se mo sa va li. Se sa ba mi sad, in teg ra ciis ar qmis do ne ase ve da mo ki de bu lia Se mo sa val ze (ix. cxri li 4.1e). cxrili 4.1e izulebit gadaadgilebul pirta mosazrebebi integraciis Sesaxeb ojaxis sasualo Tviuri Semosavlis mixedvit miicnevt Tu ara Tavs sazogadoebastan integrirebulad? ojaxis sasualo Tviuri Semosavali: diax, mtlianad nawilobriv vfiqrob ar var integrirebuli 494 lari 409 lari 385 lari 455lari 4.2 integraciistvis sawiro pirobebi kvle vis Ca ta re bi sas, izu le bit ga daad gi le bul pi rebs stxo ves, gae ziare bi nat ma Ti mo saz re be bi sa ku Ta ri in teg ra ciis Se sa xeb da im izu lebit ga daad gi le bu li pi re bis Se sa xeb, rom leb mac mii Res grzel va dia ni ga daw yve tileba. imis ga sa ge bad, Tu ra aris ma Ti mo saz re bis sa fuz veli, izu le bit ga daad gi le bul pi rebs stxo ves, dae kon kre te bi nat Tu ra pi ro be bi iyo mat Tvis mnis vne lo va ni am Ja min del sac xov re bel ad gilas in teg ra ciis Tvis. izu le bit ga daad gi le bul pir Ta yvelaze didma 57

59 devnilta damokidebulebis kvleva _ saqartvelo nawilma ar nis na saarsebo wya ro 30 (46.3%), rogorc um nisvnelo vanesi faqtori, Semdeg sacxovreblit uzrunvelyofa (20.4%) da samedicino momsaxurebaze xelmisawvdomoba (10.7%) (ix. diagrama 4.2a). pasuxebi yvela jgufsi ertgvarovani iyo, mxolod galidan izulebit gadaadgilebulma pirebma meti mnisvneloba mianiwes saarsebo wyaros da dan izulebit gadaadgilebulma sxvaze meti mnisvneloba mianiwes sacxovreblit uzrunvelyofas (ix. cxrili 4.2a). diagrama #4.2a amjamindel sacxovrebel adgilze integraciistvis mnisvnelovani pirobebi saarsebo wyaro 46.3% sacxovrebeli 20.4% samedicino momsaxurebaze xelmisawvdomoba 10.7% usafrtxoeba 7.5% ganatlebaze xelmisawvdomoba nacnobebi, personaluri kontaqtebi, megobrebi ar armiqvamen rogorc ucxos iuridiul servisebze xelmisawvdomoba sxva miwirs pasuxis gacema uari pasuxze 3.7% 2.9% 2.4% 1.7% 1.1% 2.9% 0.4% izulebit gadaadgilebul pirta saerto raodenoba 30 am konteqstsi dasaqmeba miicneva saarsebo wyaros Semadgenel nawilad. zogadad, saarsebo wyaro, iseti saqmianobis Sedegad miireba, romelic uzrunvelyofs ZiriTadi sasicocxlo sawiroebebit, rogoric aris sakvebi, wyali, TavSesafari da tansacmeli. saarsebo wyaros qona gulisxmobs codnis mirebis SesaZleblobas, unarebs, socialur kavsirebs, nedleuls da sxva resursebs, rac aucilebelia individualuri da koleqtiuri sawiroebebis stabilurad da Rirseulad dasakmayofileblad. saarsebo wyaro Cveulebriv ganmeorebadi xasiatisaa, magalitad, soflis meurneobasi, mecxoveleobasi, metevzeobasi, sabazro seqtorsi dasaqmebit an samewarmeo saqmianobit. idealur SemTxvevaSi, adamianebi musaoben sabazro ekonomikistvis produqciisa da momsaxurebis miwodebis ert an mraval sferosi, rac efuzneba fulad anazraurebas an barters. samusao izleva mati sakvebit uzrunvelyofisa da TviTuzrunvelyofis safuzvels, amastan ertad stabilurobas, ayvavebas da msvidobas mtlinad sazogadoebasi. UNHCR-is saarsebo wyaros mopovebis globaluri strategia ( ), UNHCR-is programis mxardawerisa da menejmentis ganyofileba, SegiZliaT ixilot saitze: 58

60 gaeros ltolvilta umarlesi komisariati (UNHCR) cxrili 4.2a pirobebi integraciistvis amjamindel sacxovrebel adgilas 31 ra pirobebis arsebobaa mnisvnelovani Tqveni amjamindel sacxovrebel adgilze integraciis uzrunvelsayofad? gadaadgilebuli 2008 wels samxret oseti (galis garda) galis raioni saarsebo wyaro 45.1% 45.7% 45.5% 48.3% 47.1% adekvaturi sacxovrebeli pirobebi samedicino momsaxurebaze xelmisawvdomoba 6.2% 6.7% 8.1% 8.9% 19.7% 19.7% 22.9% 20.0% 19.4% 10.6% usafrtxoeba 4.4% 2.9% 4.0% 3.4% 8.5% ganatlebaze xelmisawvdomoba nacnobebi, piradi kontaqtebi, megobrebi Tu adamianebi ar armiqvamen rogorc `ucxos (Tu ar var sazogadoebisgan gariyuli) martlmsajulebaze / iuridiul momsaxurebaze wvdoma 11.8% 10.0% 11.5% 9.7% 3.7% 3.0% 3.0% 2.8% 2.8% 2.8% 3.0% 2.6% 2.2% 1.7% 1.9% 2.4% 2.3% 1.2% 0.8% 1.0% sxva 1.4% 0.4% 1.1% 1.3% 1.2% uari pasuxze 0.5% 0.2% 0.6% 0.3% 0.4% ar vici 2.6% 3.3% 2.7% 3.4% 3.1% izu le bit 31 ga daad gi le bu li pi re bi yve la ze usaf rtxod grzno ben Tavs Sem deg sa kit xeb Tan mi mar Te ba Si: do ku men teb ze wvdo ma, usaf rtxoe ba, mar Tlmsa ju le ba ze wvdo ma, da sa zo ga doe bis mier mi Re bis Seg rzne ba. sxva prob le me bia oja xis wev re bis, na Te sa ve bis, me gob re bis da nac nobe bis mo na xu le bis Se saz leb lo bis ar qo na dev ni lo bam de sac xov re bel ad gi las (ix. diag ra ma 4.2b) ertze meti pasuxi. 32 ertze meti pasuxi. 59

61 devnilta damokidebulebis kvleva _ saqartvelo diagra ma #4.2b integraciistvis sxvadasxva pirobebis arseboba dokumentebze wvdoma nacnobebi, personaluri kontaqtebi da megobrebi, iq sadac vcxovrob adamianebi ar ariqvaven, rogorc `ucxos~ sazogadoebriv saqmeebsi monawileobaze wvdoma(arcevnebsi,adgilobriv) usafrtxoeba martlmsajulebaze/iuridiul momsaxurebaze wvdoma ganatlebaze xelmisawvdoma samedicino momsaxurebaze xelmisawvdomoba adekvaturi sabinao pirobebi adekvaturi sacxovrebeli pirobebi ojaxis wevrebis,natesavebis, axloblebis monaxulebis sasualeba saarsebo wyaro/semosavali (Semweobis CaTvliT) adekvatuer samsaxuri 83.6% 11.6% 82.3% 14.2% 78.9% 8.2% 75.4% 18.4% 73.8% 19.3% 29.3% 27.4% 21.4% 31.5% 16.7% 55.8% 15.4% 49.0% 14.7% 48.3% 10.8% 19.7% 8.3% 55.1% 7.0% 12.6% diax met-naklebad uwye bataso risi mudmiv moqmedi ko mitetis (IASC) izu lebit gadaad gilebul pirta grzelvadiani gadawyvetilebebis Sesaxeb CarCo dokumenti izleva izleva Semdeg kriteriumebs grzelvadiani gadawyvetilebebis mirwevis SesaZleblobis dasadgenad: usafrtxoeba da daculoba; cxovrebis satanado done, saarsebo sasualebebze xelmisawvdomoba, sacxovrebeli saxlebis ardgena, miwa da sakutreba, dokumentebze wvdoma, ojaxis gam- Tlianeba, sazogadoebriv saqmianobasi monawileoba da efeqtur samar- Tlebriv dacvasa da martlmsajulebaze xelmisawvdomoba. saqartvelosi izulebit gadaadgilebulma pirebma arnisnes, rom mat aqvt wvdoma dokumentebze, monawileoben sazogadoebriv saqmianobasi da Tavs usafrtxod grznoben, Tumca, saarsebo wyaroze xelmisawvdomoba, sacxovrebeli da cxovrebis satanado standarti mxolod nawilobriv aris mirweuli. izulebit gadaadgilebul respondentta mosazrebit, yvelaze aqtualur problemas warmoadgens devnilobamde sacxovrebel adgilze ojaxis wevrebis, natesavebis, nacnobisa da megobrebis monaxulebis SesaZleblobis arqona. es monacemebi msgavsia otxive samizne jgufsi. 60

62 gaeros ltolvilta umarlesi komisariati (UNHCR) cxrili 4.2b devnilta mosazrebebi integraciis pirobebis mirwevis Sesaxeb samxret oseti (galis garda) galis raioni 2008 wlis konfliqtis dros gadaadgilebuli miwirs pasuxi ara nawilobriv diax miwirs pasuxi ara nawilobriv diax miwirs pasuxi ara nawilobriv diax miwirs pasuxi ara nawilobriv diax miwirs pasuxi ara nawilobriv diax 85.1% 10.5% 2.0% 2.4% 100% 81.8% 13.5% 2.3% 2.4% 100% 83.3% 10.5% 2.3% 3.9% 100% 84.3% 11.9% 1.5% 2.3% 100% 83.8% 11.2% 1.9% 3.1% 100% dokumentebze xelmisawvdomoba (: diax %) 75.2% 21.1% 2.9% 0.8% 100% 83.3% 13.2% 2.9% 0.6% 100% 84.6% 10.7% 2.2% 2.5% 100% 85.8% 12.1% 0.8% 1.3% 100% 85.2% 11.4% 1.5% 1.9% 100% myavs nacnobebi da megobrebi, maqvs piradi kontaqtebi sadac vcxovrob (: diax %) 84.0% 9.0% 5.7% 1.3% 100% 79.2% 8.8% 11.4% 0.6% 100% 75.7% 7.5% 13.6% 3.2% 100% 76.8% 7.5% 11.3% 4.4% 100% 76.3% 7.5% 12.5% 3.7% 100% adamianebi ar mtvlian ucxod, ar var gariyuli sazogadoebisgan (: diax %) 69.0% 22.4% 6.6% 2.0% 100% 70.7% 25.2% 2.9% 1.2% 100% 79.1% 13.9% 3.4% 3.6% 100% 82.7% 12.1% 2.7% 2.5% 100% 80.9% 13.0% 3.0% 3.1% 100% SemiZlia monawileoba sazogadoebriv saqmianobasi (: diax %) usafrtxoeba (: diax %) 80.4% 16.7% 2.2% 0.7% 100% 70.7% 20.8% 7.3% 1.2% 100% 70.0% 19.9% 8.0% 2.1% 100% 74.1% 19.6% 4.6% 1.7% 100% 72.1% 19.7% 6.3% 1.9% 100% 23.3% 23.1% 31.9% 21.7% 100% 29.6% 29.0% 15.8% 25.6% 100% 34.5% 30.0% 13.3% 22.2% 100% 29.8% 27.4% 13.2% 29.6% 100% 32.1% 28.7% 13.3% 25.9% 100% martlmsajulebaze/iuridiul momsaxurebaze xelmisawvdomoba (: diax ) 18.7% 20.0% 38.2% 23.1% 100% 21.7% 26.7% 22.6% 29.0% 100% 20.8% 36.8% 16.8% 25.6% 100% 24.4% 42.2% 13.4% 20.0% 100% 22.6% 39.5% 15.1% 22.8% 100% ganatlebaze xelmisawvdomoba (: diax %) 15.6% 48.4% 33.2% 2.8% 100% 16.7% 62.5% 19.1% 1.7% 100% 17.3% 54.1% 23.5% 5.1% 100% 17.3% 58.2% 20.0% 4.5% 100% 17.3% 56.1% 21.7% 4.9% 100% samedicino mosaxurebaze xelmisawvdomoba (: diax %) 16.0% 53.0% 30.5% 0.5% 100% 15.0% 50.7% 34.0% 0.3% 100% 14.6% 44.9% 39.8% 0.7% 100% 16.1% 47.4% 36.3% 0.2% 100% 15.4% 46.1% 38.0% 0.5% 100% satanado sabinao pirobebi (: diax %) 14.7% 54.1% 30.5% 0.7% 100% 13.2% 49.3% 37.2% 0.3% 100% 14.9% 44.0% 40.6% 0.5% 100% 15.9% 46.1% 37.6% 0.4% 100% 15.4% 45.0% 39.1% 0.5% 100% satanado sacxovrebeli pirobebi (: diax %) 6.4% 13.0% 77.8% 2.8% 100% 5.9% 12.9% 80.6% 0.6% 100% 10.2% 20.5% 67.0% 2.3% 100% 20.3% 32.1% 45.9% 1.7% 100% 15.3% 26.3% 56.4% 2.0% 100% ojaxis wevrebis, natesavebis da nacnob-megobrebis monaxulebis SesaZlebloba (devnilobamde sacxovrebel adgilze) (: diax %) 7.7% 60.4% 30.5% 1.4% 100% 7.6% 56.6% 34.6% 1.2% 100% 9.4% 46.8% 41.4% 2.4% 100% 8.6% 56.8% 32.4% 2.2% 100% 9.0% 51.8% 36.9% 2.3% 100% saarsebo wyaro/semosavali (: diax - 8.3%) 9.0% 12.1% 75.8% 3.1% 100% 9.1% 12.9% 74.2% 3.8% 100% 5.3% 13.5% 74.1% 7.1% 100% 4.6% 12.1% 79.1% 4.2% 100% 4.9% 12.8% 76.6% 5.7% 100% satanado samsaxuri (: diax - 7.0%) 61

63 devnilta damokidebulebis kvleva _ saqartvelo 4.3 amjamindeli sacxovrebeli pirobebi saqar Tvelos okupi rebuli teri torie bidan izulebit ga daadgile bul pirta, gansaxlebisa. da ltolvilta saministros gatvlit izulebit gadaadgilebul pirta daaxloebit 51,000 ojaxi (166,500 izulebit gadaadgilebuli piri) jer kidev sawiroebs sabinao problemis grzelvadian gadawyvetas. 33 respon dentta 56.2%- ma ganac xada, rom mtavrobis gan an arasam Tavrobo organizaciisgan miiro sacxovrebeli an finansuri daxmareba saxlis an binis SesaZenad, xolo 32.4% -ma arnisna, rom ar miuria. respondentta im jgufidan vinc Tqva, rom mii Ro ze mot ar nis nu li dax ma re ba, 54.4% -s an ukve privatizirebuli aqvs sacxovrebeli an amjamad axdens mis privatizacias (ix. cxrili #4.5a). arsanisnavia, rom saqartvelosi ojaxebis 94.8% sakutrebasi aqvs sacxovrebeli farti da/an miwa. 34 gamo kitxul izule bit ga daadgile bul pirta Soris ufro didi nawili (39.3%) cxovrobs kerzo seqtorsi, 21.5% ganagrzobs cxovrebas arareabilitirebul koleqtiur centrebsi, 16.7% cxovrobs reabilitirebul koleqtiur centrebsi, 11.4% kotejuri tipis dasaxlebebsi da 10.5% - axlad asenebul saxlebsi (ix. diagrama 2.2b). respondentta 26.3% -ma ganacxada, rom grzelvadiani gadawyvetilebis Se- Tavazebis SemTxvevaSi, prioritetia mati amjamindeli sacxovreblis privatizacia, Semdegi prioritetebia: axal adgilas gansaxleba reabilitirebul koleqtiur centrsi did qalaqsi (13.7%), axal adgilas gansaxleba arareabilitirebul koleqtiur centrsi TbilisSi (9.3%), axal adgilas gansaxleba sofelsi (8.5%), an axal adgilas gansaxleba reabilitirebul koleqtiur centrsi nebismier adgilas (5.1%) (ix. diagrama 4.5a). gadaadgilebis Semdeg izulebit gadaadgilebul pirta 43.9%-s an ar Seucvlia sacxovrebeli an mxolod ertxel Seicvala. 27.1%-s sacxovrebeli orjer aqvs Secvlili, xolo 28%-s _ sam jer an met jer (ix. cxrili 5a). respondentebs Soris, arareabilitirebul SenobebSi yvelaze didi raodenobit galidan izulebit gadaadgilebul pirebi (35.3%) cxovroben (ix. cxrili 2.2b). Tumca unda arinisnos, rom socialuri kvlevisa da analizis institutis interviuerebistvis gansakutrebit Zneli armocnda galidan izulebit gadaadgilebul pirta (mat Soris mati, vinc registrirebulia axlad asenebul binebsi) adgilsamyofelis dadgena. mezoblebis informaciit, es pirebi nebayoflobit dabrundnen galsi. galidan 33 komunikacia eleqtronuli fostis mesveobit, q-n gvanca SengeliasTan; saqartvelos okupi rebuli teritoriebidan izulebit gadaadgilebul pirta, gansaxlebisa da ltol vil- Ta sministris moadgile wlis 2 marti. 34 komunikacia eleqtronuli fostis mesveobit qalbaton irma gvilavastan, saqstati. Sina meur neobata integrirebuli kvleva: saqartvelos statistika w wlis 14 maisi. 62

64 gaeros ltolvilta umarlesi komisariati (UNHCR) izule bit gadaadgi lebul pirta mxo lod 14.1%-ma ganacxada, rom isini floben an TanasakuTrebaSi aqvt saxli/bina saqartvelos centraluri xelisuflebis mier kontrolirebad teritoriaze. es yvelaze mcire procentuli raodenobaa yvela izulebit gadaadgilebul pirta Soris (ix. cxrili 4.3a). sac xov reb lis sa kut re ba Si flo ba sa qar Tve lo Si res pon den tta na xe vars, 50.9%-s, ar gaac nia sax li, bi na an mi wis nak ve Ti saqar Tve los cen tra lu ri xe li suf le bis mier kon tro li re bad te ri to ria ze. cxrili 4.3a izulebit gadaadgilebul pirta piradi sakutreba saqartvelosi (saqartvelos centraluri xelisuflebis mier kontrolirebadi teritoria) devnilobamde sacxovrebeli adgilis mixedvit flobt Tu ara saxls/ bi nas an mi wis nak vets saqartvelos centraluri xelisuflebis mier kontrolirebad teritoriaze? n=2001 diax, Cems ojaxs aqvs saxli/bina sakutrebasi diax, me maqvs saxli/bina sakutrebasi diax, Cemi ojaxi flobs saxls/binas da miwis nakvets diax, me vflob saxls/binas da miwis nakvets diax, Cemi ojaxi flobs saxls/ binas da me var TanamesakuTre diax, Cemi ojaxi flobs miwas gadaadgilebuli 2008 wlis konfliqtis dros samxret oseti (galis garda) galis raioni 25.30% 20.90% 26.50% 29.00% 24.70% 26.80% 13.30% 7.80% 17.30% 16.90% 11.30% 14.10% 3.00% 7.80% 2.90% 0.60% 0.60% 0.60% 2.20% 4.60% 2.90% 1.00% 0.20% 0.60% 1.90% 0.90% 2.90% 1.30% 2.60% 2.00% 1.40% 1.80% 3.20% 0.60% % diax, me vflob miwas 1.10% 1.50% 2.30% 0.30% 0.20% 0.20% diax, Cemi ojaxi flobs miwas da me var TanamesakuTre diax, Cemi ojaxi flobs saxls/binas da miwas da me var TanamesakuTre ara, Cven / me ar vflobt sakutrebas 0.30% 0.20% 1.10% % 1.30% % 53.20% 40.30% 50.20% 59.80% 55.00% uari pasuxze 0.30% 0.60% 0.10% 0.60% 0.40% 100% 100% 100% 100% 100% 100% respon dentta 25.3% -ma ganacxada, rom mati ojaxis wevrebs sakutrebasi aqvt saxli an bina saqartvelos centraluri xelisuflebis mier kontrolirebad teritoriaze. samxret osetidan da dan (galis 63

65 devnilta damokidebulebis kvleva _ saqartvelo garda) 1990 wels ga daadgile buli pire bis odnav mets saxli an bina aqvt sakutrebasi, vidre izulebit gadaadgilebul pirebs galidan, an mat, vinc 2008 wels gadaadgildnen. rac Seexeba miwis sakutrebasi flobas, kvlevis Sedegebis Tanaxmad, samxret osetidan izulebit gadaadgilebul pir Ta (mat So ris 2008 wlis kon fliq tis dros) uf ro me ti flobs mi was, vidre dan izulebit gadaadgilebuli pirebi. 4.4 sacxovreblis grzelvadiani gadawyveta kvlevis Sedegeb i acvenebs, rom responden tta TiT qmis ert me sameds ar miuria sacxovrebeli (saxli/bina) an finansuri daxmareba binis SesaZenad saxelmwifosgan an sxva organizaciisgan, xolo naxevarze mets (56.2%) mirebuli aqvs aseti daxmareba saxelmwifosgan. es monacemebi msgavsia otxive samizne jgufsi. Tumca, samxret osetis monacemebi odnav gansxvavdeba, radgan, dan izulebit gadaadgilebul pirebtan SedarebiT, ufro metma samxret osetidan izulebit gadaadgilebulma pirma ganacxada, rom miiro finansuri daxmareba saxlis Sesasyidad. cxrili 4.4a gaweuli daxmareba sacxovreblit uzrunvelyofasi devnilobamde sacxovrebeli adgilis mixedvit migiriat Tu ara sacxovrebeli (saxli/bina) an finansuri daxmareba saxelwifosgan an sxva organizaciisgan /dawesebulebisgan saxlis / binis Sesasyidad? diax, mivire droebiti sacxovrebeli saxelmwifosgan gadaadgilebuli 2008 wlis konfliqtis dros samxret oseti afxaze Ti (galis garda) galis raioni 56.2% 56.7% 49.6% 59.6% 58.7% 59.2% ara, ar mimiria 32.4% 24.6% 31.3% 35.8% 37.4% 36.6% diax, mirebuli maqvs finansuri daxmareba saxelmwifosgan saxlis / binis sayidlad diax, mirebuli maqvs finansuri daxmareba organizaciisgan / dawesebulebisgan saxlis / binis sayidlad diax, mivire droebiti sacxovrebeli organizaciisgan / dawesebulebisgan 7.9% 16.9% 11.7% 1.5% 1.7% 1.6% 1.7% 0.4% 5.0% 0.6% 1.0% 0.8% 1.3% 0.7% 1.8% 1.9% 1.0% 1.4% uari pasuxze 0.5% 0.7% 0.6% 0.6% 0.2% 0.4% 100% 100% 100% 100% 100% 100% 64

66 gaeros ltolvilta umarlesi komisariati (UNHCR) sacxovreblis sasurveli grzelvadiani gadawyvetileba gamo kitxul izule bit gadaad gilebul pirs Soris 1,351-ia iseti, vinc miiro mtavrobis daxmareba, 54.4% -ma moaxdina mattvis gamoyofili sacxovrebeli fartis privatizacia. 35 mati umrav lesoba aris afxa zetidan (galis garda) izulebit gadaadgilebuli piri da 2008 wels gadaadgilebuli piri. gamokitxul izulebit gadaadgilebul pirta naxevarze mets galidan, jer ar aqvs sacxovrebeli farti privatizirebuli. cxrili 4.5a saqartvelos centraluri xelisuflebis mier kontrolirebad teritoriaze izulebit gadaadgilebul pirta sakutrebasi arsebuli sacxovrebeli Tu migiriat sacxovrebeli da flobt Tu ara mas Tqven an Tqveni ojaxis wevrebi, an xom ar awarmoebt mis privatizacias? (1,351 respondenti) gadaadgilebuli 2008 wlis konfliqtis dros samxret oseti (galis garda) galis raioni diax 54.4% 57.1% 54.3% 60.9% 44.6% 52.8% ara 43.2% 40.8% 43.5% 37.5% 51.7% 44.6% ar vici 2.4% 2.1% 2.2% 1.6% 3.7% 2.6% 100% 100% 100% 100% 100% 100% Tu saxelmwifom SemogTavazaT sacxovrebeli farti grzelvadiani periodit, ras mianiwebt upiratesobas? diagra ma #4.5a binis/saxlis privatizacia, sadac axla vcxovrob 26.3% reabilitirebuli koleqtiuri centri did qalaqsi 13.7% arareabilitirebuli koleqtiuri centri TbilisSi saxli soflad, romlis SerCeva me SemeZleba 9.3% 8.5% reabilitirebuli koleqtiuri centri nebismier adgilas reabilitirebuli koleqtiuri centri TbilisSi bina TbilisSi sxva 5.1% 2.6% 1.2% 1.2% arc erti 20.8% ar vici 11.3% izulebit gadaadgilebul pirta saerto raodenoba 35 termini `privatizacia~, saqartvelosi gamoiyeneba, rogorc sacxovrebeli fartis sakutrebasi gadacema. 65

67 devnilta damokidebulebis kvleva _ saqartvelo grzelva diani sacxov reblit uzrunvel yofis SeTava zebis Sem TxvevaSi, izulebit gadaadgilebuli pirebi amjobineben mati amjamindeli sacxovrebelis privatizacias (26.3%) an aircevdnen did qalaqsi reabilitirebul koleqtiur centrsi gansaxlebas (13.7%), arareabilitirebul koleqtiur centrsi gansaxlebas TbilisSi (9.3%), an sofelsi sacxovrebelis mirebas (8.5%). respondentta erti mexuteds arcerti zemot CamoTvlili arcevani ar akmayofilebs (ix. diagrama 4.5a). mo na ce me bi msgav sia ot xi ve sa miz ne jguf Si. res pon den tta ufro didma nawilma (37.7%) mta var prio ri te tad miic nia gan sax le ba sxva sac xovre bel ad gi las. qa la qis da sax le beb Si gan sax le bis msur ve lebs So ris prio ri te tu li ar Ce va ni iyo ko leq tiu ri cen tre bi, xo lo ga mo kit xul ga daad gi le bul pir Ta 8.5%-ma da 2008 wels ga daad gi le bul Ta 16.1%-ma ume te sad ar Cia sof lad da sax le ba wels izu le bit ga daad gi le bul pi rebs yve la ze me tad surt ma Ti aja min de li sac xov re be lis pri va ti zacia (ix. cxri li 4.5b). cxrili 4.5b izulebit gadaadgilebul pirta prioritetebi grzelvadiani sacxovreblit uzrunvelyofastan dakavsirebit Tu SemogTavazeben grzelvadiani saxovreblit uzrunvelyofas, ra iqneba Tqveni prioriteti? gadaadgilebuli 2008 wlis konfliqtis dros samxret oseti (galis garda) galis raioni saxlis /binis privatizacia, sadac vcxovrob reabilitirebuli koleqtiuri centri did qalaqsi arareabilitirebuli koleqtiuri centri TbilisSi saxli soflad, romelic SemiZlia avircio reabilitirebuli koleqtiuri centri sadme 26.3% 32.7% 24.6% 29.4% 18.6% 24.0% 13.7% 11.7% 11.5% 15.9% 15.8% 15.8% 9.4% 12.7% 14.4% 6.6% 3.8% 5.2% 8.5% 16.1% 9.1% 3.4% 5.8% 4.6% 5.1% 3.7% 2.3% 3.2% 10.9% 7.1% sxva 5.0% 2.7% 2.9% 3.5% 10.9% 7.2% arc erti zemot CamoTvlilidan 20.8% 13.6% 27.6% 23.2% 18.7% 20.9% ar vici 11.2% 6.8% 7.6% 14.8% 15.5% 15.2% 100% 100% 100% 100% 100% 100% 66

68 gaeros ltolvilta umarlesi komisariati (UNHCR) gadawyvetilebebtan dakavsirebuli komunikacia izulebit gadaadgilebul pirebs dausves SekiTxva imis Sesaxeb, Tu komunikaciis romeli wyaro miacndat yvelaze efeqturad mati problemebis gadasawyvetad. respondentta umetesma nawilma upasuxa, rom mati problemebis gadasawrelad yvelaze mnisvnelovania saqartvelos okupirebuli teritoriebidan izulebit gadaadgilebul pirta, gansaxlebisa da ltolvil- Ta saministrostan komunikacia (32%). izulebit gadaadgilebulma pirebma, agretve, xazi gausves adgilobriv xelisuflebastan, saertasoriso organizaciebtan da centralur xelisuflebastan 36 komunikaciis mnisvnelobas, aseve mediis mier mati problemebis gasuqebis sawiroebas. respondentta pasuxebi otxive samizne jgufsi msgavsia (ix. cxrili 4.5g). 37 cxrili 4.5g izulebit gadaadgilebul pirta problemebis komunikacia 37 rogor SeiZleba uket miawvdinot xma izulebit gadaadgilebuli pirta problemebis gadwris gzebis mosazebnad? saqartvelos okupirebuli teritoriebidan izulebit gadaadgilebul pirta, gansaxlebisa da ltolvilta saministrostan komunikaciit adgilobriv xelisuflebas- Tan komunikaciit saertasoriso organizacieb- Tan komunikaciit mediis mier problemebis gasuqebit centralur xelisuflebas- Tan komunikaciit izulebit gadaadgilebul pirta SexvedriT saertasoriso organizaciebtan gadaadgilebuli 2008 wels samxret oseti (galis garda) galis raioni 32.0% 30.1% 33.9% 31.7% 32.6% 32.1% 15.9% 19.2% 15.0% 14.7% 14.4% 14.6% 15.0% 15.8% 15.1% 16.2% 12.8% 14.5% 13.4% 14.0% 13.1% 12.8% 13.7% 13.2% 11.1% 11.2% 12.0% 11.6% 9.7% 10.7% 0.1% 0.2% % 0.1% UNHCR-Tan komunikaciit 0.02% % % ar vici 12.3% 9.4% 11.0% 13.0% 16.7% 14.8% 36 es Seexeba, saqartvelos okupirebuli teritoriebidan izulebit gadaadgilebul pirta, gansaxlebisa da ltolvilta saministros garda, saqartvelos sxva saministroebs. 37 ertze meti pasuxi. 67

69 devnilta damokidebulebis kvleva _ saqartvelo 5. ახალ ადგილას განსახლება izulebit gadaadgilebul pirta umravlesobas (57.1%) ar surs axal adgilas gansaxleba, xolo 42.9%-s aqvs amis sur vi li ian wleb- Si izulebit gadaadgilebul pirebs samxret osetidan naklebad aqvt sxvagan gansaxlebis survili, sxva samizne jgufebtan SedarebiT. izulebit gadaadgilebul pirta raodenoba, romeltac ar surt axal adgilas gansaxleba yvelaze didia TbilisSi (72.6%). saqartvelos SigniT sxva qalaqebsi mcxovreb izulebit gadaadgilebul respondentebs Soris, daaxloebit naxevars surs axal adgilas gansaxleba, agretve soflebsi mcxovreb izulebit gadaadgilebul pirta umravlesobas (63.9%) aqvs sxvagan gansaxlebis survili. sxvagan gansaxlebis msurveli izulebit gadaadgilebil pirta procentuli raodenoba SedarebiT ufro maralia (51.7%) da (50.6%)wlis asakobriv jgufebsi da ufro dabalia wlis asakobriv jgufsi (41.8%), da gansakutrebit dabalia 60 wlis an zevit asakobriv jgufsi (32.1%). ert-erti faqtori, rac zegavlenas axdens sxvagan gansaxlebis survilze, ojaxis Semosavalia: izulebit gadaadgilebil pirta ojaxebs, romelta sasualo Tviuri Semosavali ufro dabalia (417 lari) naklebad aqvt sxvagan gansaxlebis survili, vidre ufro marali sasualo Tviuri Semosavlis mqone ojaxebs (481 lari an meti). respondentta naxevari, visac surs axal adgilas gansaxleba, amjobinebs did qalaqsi cxovrebas, xolo meotxedma gamotqva regionalur centrsi cxovrebis survili. galidan izulebit gadaadgilebul pirebs urcevniat regionalur centrsi cxovreba (saxeldobr zugdidsi, galtan siaxlovis gatvaliswinebit); da yvela izulebit gadaadgilebul pirta 14%-s surs sofelsi gadasvla. mtavari mizezebi, ris gamoc izulebit gadaadgilebul pirebs surt axal adgilas gansaxleba aris: saarsebo wyaro (51.9%) da uketesi sacxovrebeli pirobebi (26.4%). ga daad gi le bi sa da sxva gan gan sax le bis six Si re izulebit gadaadgilebul pirta ert meotxedze metma sacxovrebeli adgili orjer Seicvala da igive procentma mxolod ertxel. respondentta 15.7%-ma Seicvala sacxovrebeli adgili 4 _ 10-jer. yvelaze xsiri iyo dan izulebit gadaadgilebuli pirebis sxvagan gansaxleba, rac galidan gamokitxul izulebit gadaadgilebul pirta 63.8%-s da af- 68

70 gaeros ltolvilta umarlesi komisariati (UNHCR) xaze Tidan (galis garda) izu lebit ga daadgile bul pirta 62%-s Seadgens, romlebic orjer an metjer gadavidnen sxva adgilas. devnilad qcevis Semdeg, samxret osetidan izulebit gadaadgilebuli pirebis sxvagan gansaxlebis donec sakmaod maralia (57.2%). respondentta daaxloebit ert mexuteds saertod ar Seucvlia sacxovrebeli adgili gadaadgilebis Semdeg da 2008 wels gadaadgilebul pirta 62.3%-ma Seicvala adgili er- Txel an saertod ar gadaa sxva adgilas. cxrili 5a gadaadgilebis Semdeg sacxovrebeli adgilis Secvlis sixsire ramdenjer SeicvaleT sacxovrebeli adgili(bina/saxli) devnilobis Semdeg? (pirveli gadaadgilebis Semdeg) gadaadgilebuli 2008 wlis konfliqtis dros samxret oseti (galis garda) galis raioni % 20.4% 28.2% 31.7% 28.0% 29.9% % 42.0% 14.6% 18.2% 24.2% 21.1% % 20.3% 27.9% 18.1% 10.9% 14.5% jer 15.7% 6.8% 17.0% 17.0% 21.9% 19.4% % 10.3% 11.4% 12.1% 12.7% 12.4% uari pasuxze 0.8% 0.2% 0.3% 1.7% 0.7% 1.3% 10-ze metjer 0.7% - 0.6% 1.2% 1.2% 1.2% miwirs pasuxi 0.2% % 0.2% 100% 100% 100% 100% 100% 100% pir ve lad ga daad gi le bis Sem deg, res pon den tta 41.1% kvlav ga da vi da sxva re gion Si/ qa laq Si/so fel Si (ix. cxri li #5b). 58.2% -ma upa su xa, rom ar ga daa im qa la qi dan/sof li dan, sa dac pir ve lad Ca mo vi da (ix. cxri li #.5b). izu le bit ga daad gi le bul pir Ta 79.8%-ma ga nac xada, rom zo ga dad Seic va les sac xov re be li ad gi li (mat So ris ima ve so fel sa Tu qa laq Si, sa dac Ta vi dan da sax ldnen ga daad gi le bis Semdeg) (ix. cxri li #5a). cxrili 5b gansaxleba gadaadgilebis Semdeg gadaadgilebis Semdeg SegicvliaT Tu ara sacxovrebeli adgili? (ar igulisxmeba imave sofelsa Tu qalaqsi erti adgilidan meoreze gadasvla) gadaadgilebuli 2008 wels samxret oseti afxaze Ti(galis garda) galis raioni ara 58.2% 48.8% 64.8% 62.7% 56.2% 59.5% diax 41.1% 51.2% 34.6% 35.4% 43.2% 39.3% uari pasuxze 0.7% - 0.6% 1.9% 0.6% 1.2% 100% 100% 100% 100% 100% 100% 69

71 devnilta damokidebulebis kvleva _ saqartvelo 5.1 demografia da axal adgilas gansaxleba diagra ma #5.1a gsurt Tu ara axal adgilas gansaxleba? N= % 42.9% 32.6% 47.0% 38.7% 53.2% 45.9% 67.4% 53.0% 61.3% 46.8% 54.1% diax ara samxret osetidan devnilebi dan devnilebi (galis garda) dan devnilebi 2008 wlis konfliqtis dros devnilebi galidan devnilebi izulebit gadaadgilebul pirta saerto raodenoba kvleva gvicvenebs, rom izulebit gadaadgilebul pirta umravlesobas (57.1%) ar surs sxvagan gansaxleba, xolo 42.9% -s aqvsaxal adgilas gansaxlebis survili. samxret osetidan izulebit gadaadgilebul pirebs naklebad surt axal adgilas gansaxleba, vidre dan gadaadgilebul pirebs (diagrama 5.1a). monacemebis gaanalizebis Sedegad gamovlinda, rom sxvagan gansaxlebis mzaoba urtiertkavsirsia gansaxlebis adgiltan, asaktan da ojaxis sa- Sualo SemosavalTan. TbilisSi gamokitxul izulebit gadaadgilebul pirta 72.6% -s ar aqvt axal adgilas gansaxlebiss survili. saqartvelos sxva qalaqebsi respondentta daaxloebit naxevarma gamotqva sxvagan gansaxlebis survili, xolo naxevars ar surs sxvagan gansaxleba. soflebsi mcxovreb izulebit gadaadgilebul pirta umravlesoba amjobinebs sacxovrebeli adgilis Secvlas (ix. cxrili 5.1a). cxrili 5.1a axal adgilas gansaxlebis survili amjamindeli sacxovrebeli adgilidan gamomdinare isurvebdit sacxovrebeli adgilis Secvlas? dasaxlebis adgili Tbilisi qalaqi sofeli diax, visurvebdi 27.4% 49.3% 63.9% 42.9% ara, ar visurvebdi 72.6% 50.7% 36.1% 57.1% 100% 100% 100% 100% mati procentu li raode noba, visac surs axal adgi las gan saxleba SedarebiT maralia da wlis asakis respondentta Soris, xolo 70

72 gaeros ltolvilta umarlesi komisariati (UNHCR) wlis res pondenta Soris aseti sur vili naklebia da ki dev ufro nak le bia 60 wlis da ze vit asa kob riv jguf Si (ix. cxri li 5.1b). cxrili 5.1 b axal adgilas gansaxlebis survili asakze dayrdnobit isurvebdit sacxovrebeli adgilis Secvlas? asakobrivi jgufi da zevit diax, visurvebdi 51.7% 50.6% 41.8% 32.1% 42.9% ara, ar visurvebdi 48.3% 49.4% 58.2% 67.9% 57.1% 100% 100% 100% 100% 100% ojaxis ufro daba li sasua lo Tviuri Semosav lis mqone responden tebs ufro metad surt axal adgilas gansaxleba, vidre ufro marali sasualo Tviu ri Se mo sav lis mqone ojaxebis warmomadgenlebs (ix. cxri li 5.1g). cxrili 5.1g axal adgilas gansaxlebis survili sasualo Tviur Semosavalze dayrdnobit ojaxis sasualo Tviuri Semosavali: isurvebdit sacxovrebeli adgilis Secvlas? diax, visurvebdi ara, ar visurvebdi 417 lari 481 lari 453 lari 5.2 axal adgilas gansaxlebis sasurveli gadawyvetileba diagra ma #5.2a Tu gsurt axal adgilas gansaxleba, romel variants mianiwebt upiratesobas? galis raionidan devnilebi samxret osetidan devnilebi dan devnilebi (galis garda) 2008 welsi gadaadgilebuli pirebi 51.8% % 866 gamokitxulidan 8.8% % % % 9.3% sofels raionul centrs did qalaqa sazrvargaret ar aqvs mnisvneloba 14.0% 25.1% 50.7% 0.6% 9.6% ga li dan izu le bit ga daad gi le bu li pi re bis gar da, res pon den tta umrav le so bam ga nac xa da, rom mat ar sur dat am Ja min de li sac xov re be li

73 devnilta damokidebulebis kvleva _ saqartvelo ad gi li dan ga das vla. izu le bit ga daad gi le bul pi rebs, rom leb sac surdat sac xov re be li ad gi lis Sec vla, stxo ves dae kon kre te bi nat ma Ti prio ri te te bi. res pon den tta na xe vars surs did qa laq Si cxov re ba, xolo meot xed ma ga mot qva re gio nul cen trsi cxov re bis sur vi li. ga lidan izu le bit ga daad gi le bul pir Ta um rav le so bam upa su xa, rom ma Ti pir ve li ar Ce va ni iq ne bo da qa laq Si cxov re ba; imati pro cen tu li raode no ba, vi sac ur Cev nia so fel Si ga das vla yve la ze ma Ra lia 2008 wels sam xret ose Ti dan ga mo kit xul izu le bit ga daad gi le bul pir Ta So ris (ix. diag ra ma 5.2a). ga mov lin da izu le bit ga daad gi le bul pir Ta sxva gan gan sax le bis sur vilis ram de ni me mnis vne lo va ni mi ze zi. um Tav res ma mo ti vi re bel faq tor- Ta So ris aris saar se bo wya ro (51.9%) da uke Te si sac xov re be li pi robe bi (26.4%). es ten den cia ot xi ve sa miz ne jguf Si msgav sia (ix. diag ra ma #5.2b). ase ve, nax se ne bi iyo sa me di ci no mom sa xu re ba sa da ga nat le bas Tan da kav Si re bu li prob le me bi, xo lo usaf rtxoe ba yve la ze mnis vne lo van faq tors war moad gens af xa ze Ti dan izu le bit ga daad gi le bul pir TaTvis, sxva jgu feb Tan Se da re bit. axal adgilas gansaxlebis survilis gamomwvevi mizezebi diagra ma #5.2ბ N= % 54.0% 50.5% 53.5% 7.6% 51.9% 8.2% 6.7% 0.7% 25.7% 46.8% 3.7% 5.0% 26.9% 23.9% 24.2% 8.2% 32.6% 4.6% 26.4% 4.4% 3.1% 4.9% 4.7% 6.9% 4.8% 1.1% 0.5% 0.4% 1.1% 4.7% 1.6% 5.6% 4.2% 0.6% 0.2% 0.2% 0.5% 0.7% 3.1% 1.6% 0.3% 1.3% 3.0% 5.0% 4.4% 7.9% 4.7% saarsebo pirobebis gaumjobesebis da Semosavlis gazrdistvis meti usafrtxoebistvis sacxovreblis gaumjobesebistvis ganatlebis xelmisawvdomobistvis samedicino momsaxurebis xelmisawvdomobistvis axali nacnobebis/ megobrebis SeZenis miznit martlmsajulebis xelmisawvdomobistvis sxva miwirs pasuxis gacema 0.5% 0.2% 0.3% 3.8% samxret osetidan devnilebi dan devnilebi (galis garda) galidan devnilebi 2008 wlis konfliqtis dros devnilebi izulebit gadaadgilebul pirta saerto raodenoba 72

74 gaeros ltolvilta umarlesi komisariati (UNHCR) 6. ნებაყოფლობითი დაბრუნება respondentta mnisvnelovan umravlesobas surs devnilobamde sacxovrebel adgilas nebayoflobit dabruneba. respondentebs SesTavazes otxi savaraudo arcevani nebayoflobiti dabrunebis survilis Sesafaseblad: 1.) namdvilad davbrundebi nebayoflobit; 2.) albat davbrundebi nebayoflobit; 3.) albat ar davbrundebi nebayoflobit; 4.) ar davbrundebi nebayoflobit. mtlian SerCevaSi nebayoflobit dabrunebis msurvelta raodenoba izulebit gadaadgilebul pirebs Soris aris 88.3%, mxolod 4%-s namdvilad ar surs nebayoflobit dabruneba, 4.9% albat ar moindomebs nebayoflobit dab ru ne bas da 2.5% -ma ar icis. 2.6%-ma arnisna, rom surs dabrundes devnilobamde sacxovrebel adgilze nebayoflobit, Tu igi `SeinarCunebs amjamindel statuss da ar iqneba ariarebuli msoflios umetesi qveynebis mier 2.6%-Si Sedian pirebi devnilobamde yvela sacxovrebeli adgilidan. respondentta 42.8% ar Tvlis, rom nebayoflobit dabruneba SesaZlebelia uaxloesi 10 wlis ganmavlobasi. izulebit gadaadgilebulma pirebma dan (galis garda) yvelaze didi survili gamotqves nebayoflobit namdvilad dabrunebis Sesaxeb (80.7%), xolo 1990-ian wlebsi samxret osetidan izulebit gadaadgilebul pirebs Soris es survili SedarebiT nakleb adamians gaacnia (55.1%). arcevani _ `namdvilad davbrundebi, nebayoflobit, agretve, gaiziara galidan izulebit gadaadgilebul pirta 70%-ze metma da mat, vinc gadaadgildnen 2008 wels. respondentta 91.5% nebayoflobit dabrunebas ganixilavs rogorc ert-ert arcevans, Tu moxdeba s an samxret osetis saqartvelostan reintegracia, xolo 12.3% surs nebayoflobit dabruneba afxazetsi an samxret osetsi im SemTxvavaSic, Tu msoflios qveynebi, saqartvelos CaTvliT, ariareben mat damoukideblobas. nebayoflobit dabrunebis survili urtiertkavsirsia asaktan: da wlis asakobriv jgufsi Semavali respondentebi naklebad afiqsireben Semdeg pozicias namdvilad davbrundebi nebayoflobit 73

75 devnilta damokidebulebis kvleva _ saqartvelo (58.9% da 66.7% Sesabamisad) izulebit gadaadgilebul pirta ufro asakovan TaobasTan SedarebiT (60 wlis da ze vit asa kob riv jguf Si Sea mavali respondentebis 78.4% mtkiced gamoxatavs nebayoflobit dabrunebis survils). ufro metma mamrobiti sqesis respondentma (76.9%) upasuxa dadebitad SekiTxvas nebayoflobiti dabrunebis Sesaxeb, vidre mdedrobiti sqesis respondentma (70.1%). devnilobamde sacxovrebel adgilas qonebis dakargva nebayoflobit dabrunebis survilis arqonis mizezta CamonaTvalSi pirvel mizezad dasaxelda (62.4%). otxive samizne jgufsi nebayoflobit dabrunebis survilis mtavar mizezebad dasaxelda Semdegi: 1.) `msurs nebayoflobit dabruneba, devnilobamde sacxovrebel adgiltan, emociuri kavsiris gamo~ (30.9%); 2.) `msurs nebayoflobit dabruneba, radgan iq Cemi saxli da qonebaa~ (28.7%); 3.) `msurs nebayoflobit dabruneba, radgan iq Cemi na- Tesavebis saflavebia~ (26%). respondentta naxevarze meti fiqrobs, rom SeZlebs nebayoflobit samudamod dabrunebas devnilobamde sacxovrebel adgilas. amgvar pozicias SedarebiT naklebad iziareben devnilebi galidan. respondentta umravlesoba (70.7%) acxadebs, rom mati ojaxis wevrebi iziareben mat damokidebulebas nebayoflobiti dabrunebis Sesaxeb. nebayoflobiti dabrunebis winapirobebs Soris yvelaze mnisvnelovania usaf rtxoe ba (19%) da saar se bo wya ro (13%), amis Sem dgom sa xel deba sakutar saxlsi/binasi nebayoflobiti dabruneba (12.9%), da samoqalaqo uflebebis dacva (12.7%). bolo xuti wlis ganmavlobasi devnilobamde sacxovrebeli adgili moinaxula respondentta 21.4% -ma. respondentta did umravlesobas (81.8%) aqvs devnilobamde sacxovrebeli adgilis monaxulebis survili usafrtxoebis garantiis arsebobis SemTxvevaSi. respondentta 44.8%-s aqvs kontaqti devnilobamde sacxovrebel adgilze mcxovreb mosaxleobastan. izulebit gadaadgilebul pirebs galidan da 2008 wels gadaadgilebul pirebs SedarebiT meti kontaqti aqvt devnilobamde sacxovrebel adgilas mcxovreb mosaxleobastan, vidre samxret osetidan da dan (galis garda ) 1990-ian wleb- Si izulebit gadaadgilebul pirebs. 74

76 gaeros ltolvilta umarlesi komisariati (UNHCR) mosazrebebi nebayoflobiti dabrunebis Sesaxeb kvleva gvac venebs, rom responden tta umrav lesobas surs devnilo bamde sacxovrebel adgilze nebayoflobit dabruneba. mat SesTavazes otxi ar- Cevani nebayoflobiti dabrunebis survilis Sesafaseblad: 1.) namdvilad davbrundebi nebayoflobit; 2.) albat davbrundebi nebayoflobit; 3.) albat ar davbrundebi nebayoflobit; 4.) ar davbrundebi nebayoflobit. im respondentebis procentuli raodenoba, vinc fiqrobs, rom namdvilad dabrundeba nebayoflobit, Seadgens 70.7%-s. matgan dan (galis garda) izulebit gadaadgilebulma pirebma yvelaze metad gamoxates nebayoflobit namdvilad dabrunebis survili (80.7%), xolo 1990-ian wlebsi samxret osetidan izulebit gadaadgilebul pirta procentuli raodenoba, romlebmac upasuxes, rom namdvilad surt nebayoflobit dabruneba, yvelaze naklebia (am jgufsi ufro xsiri pasuxi iyo: `albat davbrundebi nebayoflobit, xolo yvelaze didma procentma ganacxada, rom ar dabrundeba nebayoflobit) (ix. diagrama #6.1a). CamoTvlili otxi arcevanis analitikurma dajgufebam (romelic dajguf da albaturi da dadebiti da albaturi da uaryofiti pasuxebis SergsurT Tu ara nebayoflobit daubrundet Tqvens devnilobamde sacxovrebel adgils samudamod? diagra ma #6.1a galis raionidan devnilebi dan devnilebi (galis garda) samxret osetidan devnilebi 2008 welsi gadaadgilebuli pirebi 76.6% % % % % % 2.9% aucileblad davbrundebi, rogorc ki amis SesaZlebloba meqneba albat, davbrundebi, rogorc ki amis SesaZlebloba meqneba albat, ar davbrundebi, Tundac momeces amis SesaZlebloba arcert SemTxvevaSi ar davbrundebi uari pasuxze miwirs pasuxis gacema 70.7% 17.6% 4.9% 4.0% 0.3% 2.5% % izulebit gadaadgilebul pirta saerto raodenoba 75

77 devnilta damokidebulebis kvleva _ saqartvelo wymit) gvacve na, rom res pondentta did umrav lesobas (88.3%) surs nebayoflobit dabruneba. sxva samizne jgufebtan SedarebiT, 1990-ian wlebsi samxret osetidan izulebit gadaadgilebul respondentta yvelaze metma procentulma raodenobam (19.9%) ganacxada, rom ar surda devnilobamde sacxovrebel adgilze nebayoflobit dabruneba (diagrama 6.1b). gsurt Tu ara nebayoflobit daubrundet Tqvens devnilobamde sacxovrebel adgils? diagra ma #6.1b 92.1% 88.3% 91.2% 4.7% 4.8% 4.7% 2.9% 4.0% 6.6% 93.1% 2.2% 91.9% 1.5% 19.9% 76.8% 9.0% 3.3% 2.7% diax ara (pasuxebis _ aucileblad (pasuxebis-albat ar davbrundebi davbrundebi nebayoflobit/albat nebayoflobit/ar davbrundebi davbrundebi nebayoflobit _ jami) nebayoflobit-jami) uari pasuxze/ miwirs pasuxis gacema samxret osetidan devnilebi dan devnilebi (galis garda) galidan devnilebi 2008 wlis konfliqtis dros devnilebi izulebit gadaadgilebul pirta saerto raodenoba ert-ert yve la ze mnis vne lo van sa kitxs ne ba yof lo bit dab ru ne bas Tan da kav Si re bit war moad gens is, Tu ra po li ti ku ri sce na rit dab run debod nen izu le bit ga daad gi le bu li pi re bi dev ni lo bam de sac xov re bel ad gil ze. mo na ce me bis mi xed vit, res pon den tta didi um rav le so ba (90%) ne ba yof lo bit dab ru ne bas ga ni xi lavs im Sem Txve va Si, Tu mox de ba af xaze Tis/sam xret ose Tis rein teg ra cia sa qar Tve los Tan, xo lo 12.3% da- Tan xmde bo da ne ba yof lo bit dab ru ne ba ze ma Si nac ki, Tu af xa ze Ti/samxreT ose Ti gax de ba da mou ki de be li sa xel mwi fo, ro mel sac aria reb dnen msof lios qvey ne bi sa qar Tve los CaT vlit. res pon den tta um rav le sobam upasu xa, rom isi ni ar dab run de bod nen ne ba yof lo bit dev ni lo bam de sac xov re bel ad gi las, Tu af xa ze Ti/sam xret ose Ti in teg rir de ba ruse Tis fe de ra cias Tan, Sei nar Cu nebs am Ja min del sta tuss an gax de ba damou ki de be li qve ya na, ro mel sac ar aria rebs sa qar Tve lo (ix. diag ra ma 76

78 gaeros ltolvilta umarlesi komisariati (UNHCR) #6.1g). mtlian Ser Ce va Si, izu le bit ga daad gi le bul pir Ta pro cen tu li rao de no ba, vi sac ne ba yof lo bit surs dab ru ne ba, ud ris 88.3%-s, xo lo mxo lod 4% pa su xobs, rom nam dvi lad ar surs dab ru ne ba, 4.9% fiq robs, rom al bat ar surs dab ru ne ba da 2.5%-ma jer ar icis. devnilta mxolod 2.6%-ma ar nis na, rom surs ne ba yof lo bit dab ru ne ba dev ni lo bam de sac xov re bel ad gil ze Tu igi `Sei nar Cu nebs am Ja min del sta tuss da ar iq ne ba aria re bu li msof lios ume te si sa xel mwi foe bis mier. res pon dentta 42.8%-s ar sje ra, rom Se saz le be lia ne ba yof lo bit dab ru ne ba moma va li ati wlis gan mav lo ba Si (ix. diag ra ma #6.1e). dab run de bit Tu ara samudamod Tqvens devnilobamde sac xov re bel adgilas im SemTxvevaSi, Tu is... diagra ma #6.1g integrirdeba rusetis federaciastan 6.3% 90.0% 3.7% gaxdeba damoukidebeli saxelmwifo, ariarebuli msoflios umetesi qveynebis, mat Soris saqartvelos mier 8.2% 79.5% 12.3% gaxdeba damoukidebeli saxelmwifo, ariarebuli msoflios umetesi qveynebis mier, magram arariarebuli saqartvelos saxelmwifos mier 5.4% 92.0% 2.6% SeinarCunebs amjamindel statuss da ar iqneba ariarebuli msoflios umetesi qveynebis mier 5.1% 92.3% 2.6% reintegrideba saqartvelostan 5.9% 2.6% 91.5% ar vici ara diax rogorc ukve arinisna, izulebit gadaadgilebul pirta mxolod 2.6%-ma arnisna, rom dabrundeboda devnilobamde sacxovrebel adgilze Tu igi SeinarCunebda amjamindel statuss, rogorc msoflios umetesi qveynebis mier arariarebuli saxelmwifo. sxvadasxva samizne jgufebsi pasuxebs Soris mnisvnelovani gansxvavebebi ar vlindeba (ix. cxrili 6.1a). 77

79 devnilta damokidebulebis kvleva _ saqartvelo cxrili 6.1a nebayoflobit dabrunebis survili Tu devnilobamde arsebuli sacxovrebeli adgili SeinarCunebs amjamindel statuss, devnilobamde sacxovrebeli adgilis mixedvit 38 R9. dabrun debit, Tu ara samudamod Tqvens devnilobamde sacxovrebel adgilas im SemTxvevaSi, Tu wels izulebit gadaadgilebuli pirebi % Seuwonavi raodenoba P12. devnilobamde sacxovrebeli adgili izulebit gadaadgilebuli pirebi samxret osetidan % Seuwonavi raodenoba izulebit gadaadgilebuli pirebi dan (garda galisa) % Seuwonavi raodenoba izulebit gadaadgilebuli pirebi dan galis raionidan % Seuwonavi raodenoba izulebit gadaadgilebuli pirebi dan () % Seuwonavi raodenoba % Seuwonavi raodenoba Sei narcunebs am- Jamindel statuss da ar iqneba ariarebuli msoflios umetesi qveynebis mier diax ara ar vici 2.6% % % % 6 2.5% % % % % % % 1, % 1, % % % % % % % % % % % 1, % 2,001 neba yoflobit dab runebis priori tete bis Ses wavlisas, dev nilobam de sacxovrebeli adgilis mixedvit dayofili samizne jgufebsi gamovlinda msgavsi monacemebi, mciredi gansxvavebebit: 1990-ian wlebsi samxret osetidan gadaadgilebulta Soris (sxva jgufebtan SedarebiT) ufro naklebi raodenoba acxadebs, rom dabrundeba nebayoflobit, Tu moxdeba regionis reintegracia saqartvelostan (ix. cxrili 6.1b). 38 mocemuli kvlevis Ser Ce vis zoma: N=2,001 respondents. miuxedavad imisa, rom SerCevis midgoma miznad isaxavs saqartvelosi izulebit gadaadgilebul pirta mosaxleobis srulad warmocenas, ojaxta ricxvi, romelmac dadebiti pasuxi gasca SekiTxvas (54) Zalze dabalia. amdenad, Sedegebis Semdgomi dajgufeba mosaxleobis mier kitxvaze dadebiti pasuxis mixedvit mizanseuwonelia da ar aris rekomendirebuli. 78

80 gaeros ltolvilta umarlesi komisariati (UNHCR) cxrili 6.1b nebayoflobit samudamod dabrunebis pirobebi ganixilavt nebayoflobit samudamod dabrunebis SesaZleblobas devnilobamde sacxovrebel adgilas Tu igi: 2008 wels gadaadgilebuli samxret oseti afxaze Ti (galis garda) galis raioni reintegrirdeba saqartvelostan 91.5% 94.3% 83.6% 94.4% 93.7% 94.1% SeinarCunebs amjamindel statuss da ar iqneba ariarebuli msoflios umetesi qveynebis mier 2.6% 2.6% 2.9% 3.8% 1.2% 2.5% gaxdeba damoukidebeli saxelmwifo ariarebuli msoflios umetesi qveynebis mier, magram ar iq neba ariare buli saqartvelos mier gaxdeba damoukidebeli saxelmwifo ariarebuli msoflios umetesi qveynebis, mat Soris saqartvelos mier integrideba rusetis federaciastan 2.6% 3.1% 2.1% 3.4% 1.9% 2.6% 12.3% 13.0% 11.7% 15.9% 8.4% 12.2% 3.7% 3.1% 4.4% 4.7% 2.7% 3.7% SesaZ lo poli tikuri sce narebis mir ma, izule bit gadaad gilebul ma pirebma CamoTvales, satanado pirobebis arsebobis SemTxvevaSi, nebayoflobiti dabrunebis survilis mtavari mizezebi. sami yvelaze xsirad Ser- Ceuli pasuxi iyo: 1. msurs nebayoflobit dabruneba devnilobamde sacxovrebel adgil- Tan emociuri kavsiris gamo (30.9%); 2. msurs nebayoflobit dabruneba radgan Cemi saxli da sakutreba iq aris (28.7%); 3. msurs nebayoflobit dabruneba radgan iq Cemi natesavebis saflavebia (26%). 79

81 devnilta damokidebulebis kvleva _ saqartvelo ra aris dabrunebis survilis mtavari mizezi? diagra ma #6.1d N=1,792 emociuri kavsiri maqvs Cems devnilobamde sacxovrebel adgiltan Cemi saxli da sakutreba iq aris 28.7% 30.9% natesavebis saflavebi iq aris 26.0% ojaxis wevrebi da natesavebi iq arian 8.3% socialuri da ekonomikuri SesaZleblobebi 5.3% ar vici 0.6% sxva 0.1% izulebit gadaadgilebul pirta saerto raodenoba emo ciu ri kav Si re bi, ker Zo sa kut re ba da na Te sav Ta saf la ve bis mo naxu le ba yve la sa miz ne jgu fis mier dev ni lo bam de sac xov re bel ad gilze ne ba yof lo biti dab ru ne bis sur vi lis da sa xe le bul mi zez Ta So ris yve la ze prio ri te tu li iyo. af xa ze Ti dan izu le bit ga daad gi le bu li res pon den te bi uf ro is via Tad asa xe leb dnen ne ba yof lo biti dab rune bis sur vi lis mta var mi ze zad dev ni lo bam de sac xov re bel ad gil Tan emo ciur kav Sirs. ga li dan izu le bit ga daad gi le bul pir TaT vis ne bayof lo biti dab ru ne bis sur vi lis mta va ri mi ze zia ma Ti oja xe bi sa da me gob re bis iq yof na wels izu le bit ga daad gi le bul pir TaT vis ne ba yof lo biti dab ru ne bis sur vi lis um Tav re si mi ze zi ukav Sir deba so cia lur da eko no miur pi ro bebs dev ni lo bam de sac xov re bel adgi las, rac nis navs, rom es jguf i, yve la sxva jguftan SedarebiT, inar Cu ne bs Zlier eko no miur kav Si rebs dev ni lo bam de sac xov re bel ad gil Tan. 80

82 gaeros ltolvilta umarlesi komisariati (UNHCR) cxrili 6.1g nebayoflobit dabrunebis survilis prioritetuli mizezebi 9 ra aris mtavari mizezi, ris gamoc gsurt dabruneba? emociuri kavsiri Cems devnilobamde sacxovrebel adgiltan Cemi saxli da sakutreba iq aris iq Cemi natesavebis saflavebia Cemi ojaxi da natesavebi iq imyofebian socialuri da ekonomikuri SesaZleblobebi 2008 wels gadaadgilebuli samxret oseti (galis garda) galis raioni 71.9% 77.3% 77.5% 67.5% 66.5% 67.0% 66.9% 70.3% 63.0% 68.1% 65.5% 66.8% 60.6% 69.1% 64.9% 59.7% 49.7% 54.7% 19.4% 12.7% 8.4% 16.6% 38.1% 27.3% 12.4% 24.4% 6.1% 11.0% 7.4% 9.2% sxva 0.3% 0.5% 0.4% - 0.2% 0.1% ar vici 1.5% 0.5% 1.5% 1.9% 2.1% 2.0% 39 fiqrobt Tu ara, rom uaxloes 10 weliwadsi SeZlebT devnilobamde sacxovrebel adgilze nebayoflobit dabrunebas samudamod? diagra ma #6.1e 27.2% 25.2% 45.2% 29.6% 29.3% 44.5% 28.3% 43.9% 26.8% 38.6% 34.6% 42.8% 26.8% 30.7% 26.5% 30.0% 48.4% 21.6% diax ara ar vici fiqrobt Tu ara, rom SeZlebT devnilobamde sacxovrebel adgilze nebayoflobit da samudamod dabrunebas? 39 ertze meti pasuxi. galidan devnilebi dan devnilebi (galis garda) 2008 wlis konfliqtis dros devnilebi samxret osetidan devnilebi izulebit gadaadgilebul pirta saerto raodenoba 46.7% 43.1% 24.1% 26.2% 30.7% 29.2% 50.2% 21.7% 28.1% 50.9% 57.9% 19.4% 22.7% 22.2% 26.9% 53.2% 21.1% 25.7% diax ara ar vici 81

83 devnilta damokidebulebis kvleva _ saqartvelo rac Seexe ba dros, 42.8% fiqrobs, rom ver dabrundeba devnilobamde sacxovrebel adgilze Semdegi ati wlis ganmavlobasi, xolo 26.5% -s uwirs daafiqsiros misi pozicia am sakitxze. miuxedavad amisa, repondentta naxevarze meti fiqrobs, rom SeZleben nebayoflobit dabrunebas samudamod devnilobamde sacxovrebel adgilze, gamonaklisia galidan izulebit gadaadgilebuli pirebi, romelta meotxedze meti ver xedavs nebayoflobit dabrunebis grzelvadiani gadawyvetis realur SesaZleblobas (diagrama 6.1e). Tqveni ojaxis wevrebi iziareben Tu ara Tqvens damokidebulebas devnilobamde sacxovrebel adgilas nebayoflobit dabrunebis Sesaxeb? diagra ma #6.1v 71.5% 69.5% 15.6% 17.7% 1.5% 1.5% 1.5% 1.4% 1.0% 9.0% 1.3% 1.0% 9.0% 73.5% 70.7% 13.5% 1.1% 1.5% 1.0% 9.0% 77.4% 62.5% yvela ojaxis wevri iziarebs 7.9% 17.3% 14.1% ojaxis zogierti wevri iziarebs 5.9% 2.5% ojaxis arcerti wevri ar iziarebs 1.3% 1.2% ar myavs ojaxis wevrebi 0.9% 1.1% 1.3% 1.0% uari pasuxze 11.4% 12.0% 10.4% ar vici samxret osetidan devnilebi dan devnilebi (galis garda) galidan devnilebi 2008 wlis konfliqtis dros devnilebi izulebit gadaadgilebul pirta saerto raodenoba respondentta umravlesoba acxadebs, rom mati ojaxis wevrebi iziareben mat damokidebulebas nebayoflobit dabrunebastan dakavsirebit. mcire gansxvavebebi am sakitxze SeiniSneba samxret osetidan gadaadgilebul pirebs Soris. (diagrama 6.1v). is respondentebi, romlebsac ar surt nebayoflobiti dabruneba mtavar mizezad asaxeleben dakargul sakutrebas devnilobamde sacxovrebel adgilas (32%). 82

84 gaeros ltolvilta umarlesi komisariati (UNHCR) neba yoflobit dabrune bis survi lis arqo nis sxva mizezta Soris saxeldeba is, rom devnilebs sakutari oja xe bi da me gob re bis ume te so ba am- Jamindel sacxovrebel adgilas hyavt, aseve usafrtxoebis mdgomareoba devnilobamde sacxovrebel adgilas, emociuri kavsiris arqona da janmrtelobis mdgomareoba. ramdenime izulebit gadaadgilebulma pirma nebayoflobit dabrunebis survilis uqonlobis mizezad daasaxela saarsebo wyarosa da momsaxurebebze xelmisawvdomoba (diagrama #6.1z). Tu ar gsurt nebayoflobit dabruneba, ra aris amis mizezi? diagra ma #6.1z N=155 me davkarge yvelaferi 32.0% Cemi ojaxis wevrebi da megobrebi aq arian usafrtxoebis mdgomareobis gamo ar maqvs emociuri kavsiri Cems devnilobamde sacxovrebel adgiltan Cemi jamrtelobis mdgomareoba ar mazlevs amis sasualebas saarsebo wyaro aq uketesi momsaxureobaa 5.5% 4.6% 7.1% 10.2% 15.1% 22.2% sxva arvici 1.9% 1.4% izulebit gadaadgilebul pirta saerto raodenoba nebayoflobiti dabrunebis survilis uqonlobis mizezta Soris gamoikveta Semdegi gansxvavebebi sxvadasxva samizne jgufebsi 40 : 2008 wels izulebit gadaadgilebul pirta Soris, sxva samizne jgufebtan SedarebiT, dabrunebis survilis arqonis mizezebidan yvelaze metad dasaxelda usafrtxoeba. galidan izulebit gadaadgilebul pirta ufro naklebma raodenobam upasuxa, rom mati pozicia ukav- Sirdeba ojaxis wevrebsa da megobrebs, usafrtxoebas, uketes momsaxurebas, cxovrebis uketes pirobebs da emociuri kavsiris arqonas. sxva jgufebtan SedarebiT, isini yvelaze xsirad arnisnavdnen, rom ar surt nebayoflobit dabruneba janmrtelobis mdgomareobis gamo. dan (galis garda) izulebit gadaadgilebuli pirebi ufro xsirad arnisnavdnen emociuri kavsiris ararsebobas devnilobamde sacxovrebel adgiltan. 40 respondentebs SeeZloT aerciat ertze meti pasuxi. #6.1d cxrilsi warmodgenili monacemebi gamotvlilia rogorc >100%, radgan respondentebs SeeZloT sxvadasxva pasuxebis arceva. 83

85 devnilta damokidebulebis kvleva _ saqartvelo cxrili 6.1d mizezi Tu ratom ar gsurt nebayoflobit dabruneba Tu ar gsurt ne bayoflobit dabrune ba, ra aris amis mizezi? (N=155) 2008 wlis konfliqtis dros gadaadgilebuli samxret oseti (galis garda) galis raioni davkarge yvelaferi (saxli, miwa) ojaxis yvela wevri da megobrebi aq arian 62.4% 43.3% 69.1% 59.4% 64.0% 61.7% 43.3% 33.3% 50.0% 40.6% 32.0% 36.3% usafrtxoebis gamo 29.4% 36.7% 29.4% 25.0% 24.0% 24.5% ar maqvs emociuri kavsiri Cems devnilobamde sacxovrebel adgiltan Cemi janmrtelobis mdgomareoba ar mazlevs amis sasualebas 19.9% 13.3% 22.1% 28.1% 12.0% 20.0% 13.9% 10.0% 13.2% 15.6% 20.0% 17.8% saarsebo wyaro 10.7% 13.3% 11.8% 9.4% 4.0% 6.7% aq uketesi momsaxurebaa (samedicino, saganmanatleblo da sxva) 9.1% 13.3% 10.3% 3.1% 4.0% 3.6% sxva 3.6% 3.3% 4.4% - 4.0% 2.0% miwirs pasuxis gacema 2.8% 10.0% - 3.1% 4.0% 3.6% ne ba yof lo biti dab ru ne bis sur vi lis ar qo nis ze mot Ca mot vlil mi zezeb Tan er Tad, izu le bit ga daad gi le bu li pi re bi Tvlian, rom ar se bobs dab rko le be bi dev ni lo bam de sac xov re be li ad gil ze Cas vlas Tan da kav- Si re bit, ro mel Ta So ris aris da pa tim re bis Si Si (22.8%), ru se Tis ja ri (22.3%), Za la do bis Si Si (20.7%) an do ku men te bis ar qo na (17.5%) (ix. cxrili #6.1e). Za la do bis Si Si me tad ga mok ve Ti lia 1990-ian wleb Si izu lebit ga daad gi le bul pir Ta So ris, xolo da pa tim re bis Si Si gan sa kut rebit Zliaeria af xa ze Ti dan dev ni leb Si. sxva res pon den teb Tan Se da rebt, ga li dan izu le bit ga daad gi le bul pi rebs yve la ze me tad esi niat ru se- Tis ja ris. sxva jgu feb Tan Se da re bit, 2008 wels izu le bit ga daad gile bu li pi re bi da ga li dan izu le bit ga daad gi le bu li pi re bi yve la ze me tad ar nis na ven do ku men teb Tan da kav Si re bul prob le mebs. 84

86 gaeros ltolvilta umarlesi komisariati (UNHCR) cxrili 6.1e devnilobamde sacxovrebeli adgilis monaxulebis damabrkolebeli faqtorebi 41 ra dabrkolebebi arsebobs Tqvens devnilobamde sacxovrebel adgilze Casvlis mxriv? 2008 wlis konfliqtis dros gadaadgilebuli samxret oseti (galis garda) galis raioni dapatimrebis SiSi 22.8% 20.8% 20.6% 25.2% 24.9% 25.1% rusetis jari 22.3% 20.2% 22.6% 22.3% 24.1% 23.2% Zaladobis SiSi 20.7% 17.4% 20.6% 23.1% 21.8% 22.4% sabutebis arqona 17.5% 19.2% 15.7% 16.8% 18.5% 17.7% mavtulxlartebi 10.1% 13.1% 14.3% 6.8% 5.7% 6.3% transportis ararseboba 3.4% 3.8% 4.7% 2.6% 2.4% 2.5% sxva 1.3% 3.7% 0.7% 0.7% 0.4% 0.5% ar arsebobs dabrkolebebi 0.2% 0.7% - 0.1% - 0.1% res pon den tta na xe var ze me ti na wi lob riv aris in for mi re bu li ma Ti dev ni lo bam de sac xov re bel ad gil ze mim di na re mov le ne bis Se sa xeb, xolo TiT qmis me sa med ma ar nis na, rom ar arian in for mi re bu le bi. mi Rebu li Se de ge bis mi xed vit, ga li dan izu le bit ga daad gi le bul pi rebs da 2008 wels ga daad gi le bu lebs me ti in for ma cia aqvt dev ni lo bam de sacxov re bel ad gil ze ar se bu li si tua ciis Se sa xeb, vid re 1990-ian wleb Si ga daad gi le bul pi rebs sam xret ose Ti dan da af xa ze Ti dan (ga lis gar da) (ix. cxri li 6.1v). 41 cxrili 6.1v informacia devnilobamde sacxovrebel adgilas arsebuli situaciis Sesaxeb ramdenad informirebuli xart omamde Tqvens yofil sacxovrebel adgilas mimdinare movlenebis Sesaxeb? nawilobriv maqvs informacia 2008 wliskonfliqtis dros gadaadgilebuli samxret oseti afxaze Ti (galis garda) galis raioni 51.9% 54.3% 39.9% 49.4% 63.9% 56.7% ar var informirebuli 31.2% 29.2% 43.7% 38.0% 14.2% 26.1% sruliad informirebuli var 13.2% 13.0% 11.7% 8.5% 19.8% 14.1% ar vici 3.7% 3.5% 4.7% 4.1% 2.1% 3.1% 100% 100% 100% 100% 100% 100% 41 ertze meti pasuxi. 85

87 devnilta damokidebulebis kvleva _ saqartvelo 6.2 demografia da dabruneba neba yoflobit dabrune bis survi li urtiertkav SirSia asak Tan, sqestan da gadaadgilebis dros respondentta asaktan. cxrili 6.2a damokidebuleba nebayoflobit dabrunebis mimart asakobrivi jgufebis mixedvit isurvebdit nebayoflobit samudamod dabrunebas devnilobamde sacxovrebel adgilas? asakobrivi jgufi namdvilad davbrundebi 58.9% 66.7% 76.4% 78.4% 72.7% albat, davbrundebi 26.0% 22.7% 16.1% 13.1% 18.1% albat ar davbrundebi/ar davbrundebi % 10.6% 7.5% 8.5% 9.2% 100% 100% 100% 100% 100% diagra ma #6.2a fiqrobt Tu ara, rom uaxloes 10 weliwadsi SeZlebT devnilobamde sacxovrebel adgilze nebayoflobit dabrunebas samudamod? N=151 SeZlebT devnilobamde sacxovrebel adgilze nebayoflobit da samudamod dabrunebas? N= % 50.0% asakobrivi jgufi Tqvens ojaxsi mcxovrebi axali Taoba nebayoflobit dabrundeba Tqvens devnilobamde sacxovrebel adgilas? N=2001 izulebit gadaadgilebul pirta saerto raodenoba 38.9% ne ba yof lo bit dab ru ne bis sur vi li mnis vne lov nad ar gan sxvav de ba sxvadas xva asa kob ri vi jgu fe bis mi xed vit. zo ga dad, da wlis asa kob ri vi jgu fe bis res pon den tebs nak le bad surt ne ba yof lo bit dabru ne ba, vid re da 60 wels ga da ci le bul res pon den tebs (ix. cxri li 6.2a) monacemebi dajgufda analitikurad, mocemuli pasuxebis TiToeul jguftan SesabamisobaSi moyvanis da kvlevis cdomilebis minimumamde dayvanis miznit. am SemTxvevaSi, akumulirda mxolod pasuxebi albat ar davbrundebi da `ar davbrundebi~, radgan respondentta ricxvi, vinc es pasuxi gasca Zalze mcire iyo. 86

88 gaeros ltolvilta umarlesi komisariati (UNHCR) wlis asakobriv jguf Si res pondentta na xevars miacnia, rom SeZleben nebayoflobit samudamod dabrunebas devnilobamde sacxovrebel adgilze, 25.2% fiqrobs, rom es SesaZlebeli iqneba Semdegi 10 wlis ganmavlobasi. ojaxis sxva wevrebis mosazrebebs Tu SevadarebT, 38.9% fiqrobs, rom mati ojaxis axalgazrda Taoba nebayoflobit dabrundeba devnilobamde sacxovrebel adgilze (ix. diagrama 6.2a) 43 sxva sa mizne jgu febtan Se darebit,1990-ian wlebsi sam xret ose Tidan izulebit gadaadgilebuli pirebi fiqroben, rom nakleb savaraudoa mati ojaxebidan axalgazrda Taobis nebayoflobit dabruneba devnilobamde sacxovrebel adgilze (ix. cxrili 6.2b). cxrili 6.2b axalgazrda Taobis nebayoflobiti dabruneba fiqrobt Tu ara, rom Tqvens ojaxsi mcxovrebi axali Taoba dabrundeba Tqvens devnilobamde sacxovrebel adgilas? 2008 wlis konfliqtis dros gadaadgilebuli samxret oseti (galis garda) galis raioni diax 38.9% 41.8% 30.2% 41.5% 42.0% 41.8% ara 20.7% 14.7% 29.3% 17.8% 20.9% 19.4% Cems ojaxsi ar aris axalgazrda Taoba 20.9% 24.0% 21.1% 22.5% 15.9% 19.2% ar vici 19.5% 19.5% 19.4% 18.2% 21.2% 19.6% 100% 100% 100% 100% 100% 100% rac Seexe ba sqess, ma makacebs odnav metad surt neba yoflobit dabru neba, vid re qa lebs (ix. cxri li 6.2g). cxrili 6.2g nebayoflobit dabrunebis survili sqesis mixedvit gsurt Tu ara nebayoflobit dabrundet Tqvens devnilobamde sacxovrebel adgilas samudamod? sqesi mdedrobiti mamrobiti namdvilad davbrundebi 70.1% 76.9% 72.7% albat davbrundebi 19.9% 15.2% 18.1% albat ar davbrundebi /ar davbrundebi 10.0% 7.9% 9.2% 100% 100% 100% 43 procentuli raodenoba warmoadgens im izulebit gadaadgilebul pirebs, vinc dadebitad upasuxa mocemul SekiTxvas. 87

89 devnilta damokidebulebis kvleva _ saqartvelo 6.3 nebayoflobiti dabrunebis pirobebi Tu ganixilavt dabrunebas devnilobamde sacxovrebel adgilas, ra pirobebis dakmayofileba iqneba TqvenTvis mnisvnelovani? diagra ma #6.3a Tu garantirebuli iqneba devnilta usafrtxoeba 19.0% Tu meqneba saarsebo wyaros SesaZlebloba Tu davbrundebi sakutar binasi/saxlsi Tu Cemi samoqalaqo uflebebi daculi iqneba Tu Cemi mezoblebi, megobrebi da ojaxis wevrebi dabrundebian Tu mivireb finansur kopensacias Tu meqneba sacxovrebeli sofelsi /qalaqsi Tu miwa (devnilobamde) damibrundeba Tu bavsvebi iswavlian qartulenovan skolasi Tu meqneba dokumentebze xelmisawvdomoba, rata ganvaxorcielo Cemi uflebebi Tu meqneba xarisxian samedicino momsaxurebaze xelmisawvdomoba Tu sakutrebasi gadmomcemen igive zomis miwis nakvets ar davbrundebi devnilobamde sacxovrebel adgilze sxva ar vici 6.6% 6.3% 6.0% 5.8% 5.4% 4.2% 3.1% 2.1% 1.8% 0.3% 0.9% 13.0% 12.9% 12.7% izulebit gadaadgilebul pirta saerto raodenoba res pon den tta um rav le so bas surs ne ba yof lo bit dab ru ne ba; Tum ca, ami sat vis sa Wi roa gar kveu li piro be bis dak ma yo fi le ba. usaf rtxoe bis ga ran tia yve la ze mnis vne lo van pi ro bad sa xel de ba res pon den tta neba yof lo bi Ti dab ru ne bis Sem Txve va Si, mas mos devs saar se bo wya ros mi- Re bis Se saz leb lo be bi, sa ku Tar sax leb Si dab ru ne bis Se saz leb lo ba da sa mo qa la qo uf le be bis dac va. mo na ce me bi er Tma ne Tis msgav sia yve la samiz ne jguf Si (diag ra ma #6.3a). 354-ma dev nil ma res pon den tma upa su xa, rom ne ba yof lo bit dab run debian dev ni lo bam de sac xov re bel ad gil ze im Sem Txve va Sic ki, Tu ar mox de ba ma Ti re gio nis sa qar Tve los Tan in teg ra cia. izu le bit ga daadgi le bul pi rebs, vinc am gva ri pa su xi gas ca, stxo ves gae zia re bi nat ma- Ti mo saz re be bi ne ba yof lo bit dab ru ne bis pi ro beb Tan da kav Si re bit. am jguf ma ar nis na, rom mat surt ne ba yof lo bit dab ru ne ba dev ni lo bam de sac xov re bel ad gil ze im Sem Txve va Sic, Tu sa qar Tve lo ver arad gens kon trols da kar gul te ri to ria ze, orond Tu Sei nar Cu ne ben sa qar Tve- 88

90 gaeros ltolvilta umarlesi komisariati (UNHCR) los mo qa la qeo bas, eq ne bat Ta vi su fa li ga daad gi le bis Se saz leb lo ba da Tu ru se Tis ja re bi da to ve be nen te ri to rias (cxri li#6.3a). 44 cxrili 6.3a 44 pirobebi nebayoflobiti dabrunebistvis Tu saqartvelo ver aradgens kontrols dakargul teritoriaze (devnilobamde sacxovrebeli adgili) Tu fiqrobt Tqvens devnilobamde sacxovrebel adgilas dabrunebas im SemTxvevaSic ki, Tu saqartvelo ver aradgens kontrols dakargul teritoriaze, ra pirobebis dakmayofileba iqneba Tqven Tvis mnisvnelovani? (N=354) 2008 wlis konfliqtis dros gadaadgilebuli samxret oseti (galis garda) galis raioni Tu SevinarCuneb saqartvelos moqalaqeobas Tu SesaZlebloba meqneba Tavisuflad vimgzavro rogorc saqartvelos kontrolirebad teritoriaze, aseve Cems devnilobamde sacxovrebel adgilas Tu rusetis jari datovebs dakavebul teritorias 14.8% 13.5% 11.5% 16.3% 17.8% 16.9% 13.7% 12.5% 14.3% 13.3% 14.9% 14.0% 12.3% 12.2% 13.8% 12.1% 11.3% 11.8% Tu davibruneb Cems qonebas /sakutrebas 11.1% 9.8% 12.4% 12.8% 8.7% 11.1% Tu adgilobrivi xelisufleba dagvicavs iq dabrunebul qartvelebs da ar moxdeba Cveni diskriminacia Tu bavsvebs SesaZlebloba eqnebat iswavlon qartulenovan skolebsi Tu meqneba yvela is ufleba, rac adgilobriv moqalaqes gaacnia (magalitad, arcevnebsi monawileobis da parlamentsi arcevis ufleba da sxva) Tu sxva izulebit gadaadgilebuli pirebic dabrundebian Tu is izulebit gadaadgilebuli pirebi, romlebic dabrundebian, saqartvelos danarceni moqalaqeebis mier ar iqnebian micneulebi saqartvelos moralateebad Tu meqneba SesaZlebloba gamovimusavo imdenive an ufro meti Tanxa, rasac aq gamovimusaveb Tu meqneba xelmisawvdomoba dokumentebze (sakutrebis ufleba, moqalaqeobis ufleba da a.s.) 9.7% 11.0% 9.2% 9.9% 8.4% 9.3% 7.8% 8.3% 7.4% 6.9% 8.7% 7.7% 7.5% 8.6% 6.9% 7.3% 7.1% 7.2% 7.4% 9.2% 9.2% 6.2% 5.2% 5.8% 4.2% 4.6% 2.8% 4.3% 5.2% 4.6% 4.0% 4.0% 5.1% 3.5% 3.6% 3.6% 3.7% 4.6% 1.8% 4.1% 3.9% 4.0% sxva 0.2% 0.3% 0.5% arc erti zemot CamoTvlili 1.0% - 2.3% 0.9% 1.0% 0.9% yvela SemTxvevaSi 0.2% % 0.6% 0.5% uari pasuxze 0.9% 1.2% 0.9% 0.4% 1.3% 0.7% miwirs pasuxis gacema 1.5% 0.3% 1.8% 1.8% 2.3% 2.0% 44 ertze meti pasuxi. am SekiTxvas upasuxes respondentebma, romlebic Tanaxma arian dabrundnen devnilobamde sacxovrebel adgilze im SemTxvevaSic ki, Tu ar moxdeba mati regionis saqartvelostan integracia. 89

91 devnilta damokidebulebis kvleva _ saqartvelo gamokitxulma izulebit gadaadgilebulma pirebma arweres mati yofili saxlebis mdgomareoba devnilobamde sacxovrebel adgilze: respondentta naxevarze metis saxlebi dangreuli, damwvari an ganadgurebulia. respondentta 20.2%-is saxlebi dakavebuli aqvt sxva adamianebs, saxlis mesakutris nebartvis garese, metwilad afxazetsi (galis garda) (39.9%) da samxret osetsi (29.6%). respondentta 14.2%-is saxlebi mitovebulia. yvelaze naklebi saxli mitovebulia afxazetsi (galis garda) (4.4%) da yvelaze meti mitovebuli saxli ekutvnit 2008 wels izulebit gadaadgilebul pirebs (29.9%). sxva jgufebtan SedarebiT, galidan izulebit gadaadgilebul pirebs Soris im respondentta procentuli raodenoba, romelta saxlebsic ojaxis wevrebi cxovroben (15.4%), yvelaze didia. dan (galis garda) gadaadgilebul pirta 13.7%- ma ar icis, ra mdgomareobasia mati saxlebi; Tumca sxva samizne jgufebsi es naklebad SeimCneva (ix. cxrili #6.3b). cxrili 6.3b yofili sacxovrebelis mdgomreoba devnilobamde sacxovrebel adgilas 45 ra mdgomareobasia Tqveni yofili sacxovrebeli saxli/bina devnilobamde sacxovrebel adgilas? 2008 wlis konfliqtis dros gadaadgilebuli samxret oseti (galis garda) galis raioni daingra/daiwva / ganadgurda 54.4% 60.4% 58.1% 47.4% 51.8% 49.6% sxva adamianebi cxovroben Cveni 20.2% 5.5% 29.6% 39.9% 5.8% 22.8% nebartvis garese mitovebulia 14.2% 29.9% 7.9% 4.4% 14.8% 9.6% nawilobriv dangreulia 10.8% 10.5% 12.0% 7.6% 12.9% 10.2% Cveni ojaxi sargeblobs 6.3% 7.5% 1.8% 0.6% 15.4% 8.0% sxva adamianebi cxovroben Cveni 3.0% 2.6% 2.3% 2.9% 4.2% 3.6% nebartvit gavyide 0.6% - 0.9% - 1.3% 0.7% sxva 0.3% 0.2% 0.6% 0.1% 0.4% 0.3% ar vici 7.7% 3.1% 9.7% 13.7% 4.4% 9.1% respondentta mxolod 9%-s surs daxmareba devnilobamde sacxovrebel adgilze mati qonebis gayidvasi, xolo 53.9% ar surs amgvari daxmareba. respondentta jgufebs Soris gansxvavebebi umnisvneloa (ix. cxrili 6.3g) ertze meti pasuxi. 90

92 gaeros ltolvilta umarlesi komisariati (UNHCR) cxrili 6.3g sakutrebis gayidva devnilobamde sacxovrebel adgilas gsurt Tu ara devnilobamde sacxovrebel adgilas sakutrebis (saxli/ bina/miwis nakveti) gayidvasi daxmareba? 2008 wlis konfliqtis dros gadaadgilebuli samxret oseti (galis garda) galis raioni diax 9.0% 9.2% 9.4% 11.3% 6.0% 8.6% ara 53.9% 52.5% 53.7% 54.5% 54.7% 54.6% ar msurs/ ar Semi- Zlia gayidva 29.2% 29.9% 27.0% 26.2% 33.8% 30.0% ar vici 7.9% 8.4% 9.9% 8.0% 5.5% 6.8% 100% 100% 100% 100% 100% 100% respondentta naxevarze meti gadaadgilebis Semdeg ar Caa devnilobamde sacxovrebel adgilas. amas arnisnavs dan (galis garda) izulebit gadaadgilebul pirta didi umravlesoba (81.9%) da 2008 wels gadaadgilebuli pirebi (60.9%). devnilobamde sacxovrebel adgilze yvelaze xsirad Casvlas arnisnavs respondentta ori jgufi, esenia: devnilebi galidan da 2008 wels izulebit gadaadgilebuli pirebi (ix. cxrili 6.3d). cxrili 6.3d devnilobamde sacxovrebel adgilze bolo Casvlis TariRi bolos rodis iyavit devnilobamde sacxovrebel adgilas? 2008 wlis konfliqtis dros gadaadgilebuli samxret oseti (galis garda) galis raioni % 0.0% 8.8% 10.1% 4.4% 7.3% % 0.4% 8.8% 1.8% 4.4% 3.1% % 5.1% 27.3% 1.2% 10.9% 6.1% % 20.4% 4.7% 2.0% 25.0% 13.5% % 12.5% 1.5% 1.0% 21.7% 11.4% ar vyofilvar mas Semdeg, rac gavxdi devnili 55.7% 60.9% 47.8% 81.9% 32.2% 57.0% uari pasuxze 0.3% 0.4% - 0.7% 0.2% 0.5% ar vici 1.1% 0.3% 1.1% 1.3% 1.2% 1.1% 100% 100% 100% 100% 100% 100% izulebit gadaadgilebul pirta 21.4%-ma ganacxada, rom namyofia devnilobamde sacxovrebel adgilze bolo xuti wlis ganmavlobasi, Zi ri- Tadad saxlis/binis, saflavebis, megobrebis, natesavebis da ojaxis wevrebis mosanaxuleblad, an qorwilebsi, dasaflavebaze, raime dresaswaulze dasaswrebad da Svebulebis, ardadegebis gasatareblad (ix. diagrama #6.3b). 91

93 devnilta damokidebulebis kvleva _ saqartvelo dabrunebulxart Tu ara nebayoflobit, garkveuli periodit, devnilobamde sacxovrebel adgilze bolo 5 wlis ganmavlobasi? diagra ma #6.3b uari pasuxze, 0.3% diax, 21.4% ara, 78.3% ra miznit moinaxulet devnilobamde sacxovrebeli adgili? N=2,001 sacxovreblis monaxuleba/ movla saflavebis monaxuleba 22.8% 27.6% megobrebis, ojaxis wevrebis monaxuleba 21.1% qorwili, dasaflaveba, dasveneba 16.6% mosavlis areba/miwis damusaveba 4.7% religiuri dresaswaulebi 4.5% saqonlis movla 1.3% sxva 0.7% uari pasuxze 0.6% N=416 savawrod 0.1% respondentta 37.6%-ma, romelmac upasuxa, rom Caa devnilobamde sacxovrebel adgilze, arnisna, rom weliwadsi ramdenimejer Cadis devnilobamde sacxovrebel adgilze da 37.2% -ma arnisna, rom Cadis ramdenime weliwadsi ertxel wels izulebit gadaadgilebuli pirebi ufro xsirad Cadian devnilobamde sacxovrebel adgilze, vidre sxva jgufis warmomadgenlebi (ix. cxrili 6.3e). 6. 3e devnilobamde sacxovrebel adgilze Casvlis sixsire Tu CadixarT devnilobamde sacxovrebel adgilze da ra sixsirit? (N=447) samxret oseti 2008 wlis konfliqtis dros gadaadgilebuli (gali garda) gali raioni kvirasi ertxel 2.8% 5.6% 3.8% 3.8% 0.8% 1.0% TveSi ertxel 8.9% 19.4% 7.7% 7.7% 2.4% 2.8% weliwadsi ramdenimejer 37.6% 37.5% 26.9% 26.9% 40.2% 39.3% ramdenime weliwadsi ertxel 37.2% 25.0% 30.8% 46.2% 45.4% 45.4% ertxel 12.4% 11.8% 30.8% 7.7% 10.4% 10.2% uari pasuxze 1.1% 0.7% - 7.7% 0.8% 1.3% 100% 100% 100% 100% 100% 100% 92

STAJ ARA DÖNEM DEĞERLENDİRMESİ AYRINTILI SINAV KONULARI

STAJ ARA DÖNEM DEĞERLENDİRMESİ AYRINTILI SINAV KONULARI 22 STAJ ARA DÖNEM DEĞERLENDİRMESİ AYRINTILI SINAV KONULARI 406 A GRUBU STAJ ARA DÖNEM DEĞERLENDİRMESİ AYRINTILI SINAV KONULARI 22 A GRU BU STAJ ARA DÖ NEM DE ER LEN D R ME S AY RIN TI LI SI NAV KO NU LA

Detaylı

-gi de ra yak- se ve bi lir sin... Öl mek öz gür lü ğü de ya şa mak öz gür lü ğü de önem li dir. Be yoğ lu nda ge zer sin... Şöy le di yor du ken di

-gi de ra yak- se ve bi lir sin... Öl mek öz gür lü ğü de ya şa mak öz gür lü ğü de önem li dir. Be yoğ lu nda ge zer sin... Şöy le di yor du ken di -gi de ra yak- se ve bi lir sin... Öl mek öz gür lü ğü de ya şa mak öz gür lü ğü de önem li dir. Be yoğ lu nda ge zer sin... Şöy le di yor du ken di ne: Sen gü neş li so kak lar da do laşı yor sun, is

Detaylı

YEMİNLİ MALİ MÜŞAVİRLERİN BANKALAR KANUNU NUN 46 NCI MADDESİNE GÖRE YAPACAKLARI TASDİKE İLİŞKİN USUL VE ESASLAR HAKKINDA YÖNETMELİK

YEMİNLİ MALİ MÜŞAVİRLERİN BANKALAR KANUNU NUN 46 NCI MADDESİNE GÖRE YAPACAKLARI TASDİKE İLİŞKİN USUL VE ESASLAR HAKKINDA YÖNETMELİK YEMİNLİ MALİ MÜŞAVİRLERİN BANKALAR KANUNU NUN 46 NCI MADDESİNE GÖRE YAPACAKLARI TASDİKE İLİŞKİN USUL VE ESASLAR HAKKINDA YÖNETMELİK 13 298 YEMİNLİ MALİ MÜŞAVİRLERİN BANKALAR KANUNU NUN 46 NCI MADDESİNE

Detaylı

36. AVRUPA BRİÇ ŞAMPİYONASI WIESBADEN / ALMANYA

36. AVRUPA BRİÇ ŞAMPİYONASI WIESBADEN / ALMANYA 36. AVRUPA BRİÇ ŞAMPİYONASI WIESBADEN / ALMANYA 1983 MİL Lİ TA IM SEÇ ME LE Rİ Al man ya, Wi es ba den 1983 Av ru pa Şam pi yo na sı için mil li ta kım seç me le ri, yi ne ba zı yö ne ti ci le rin is te

Detaylı

mer can or ma nı için de do laş mak tay dı. Ka ya la rın ara sın da ki ya rık lar da on la rın yu va la rıy dı. Ha nos de lik ler den bi ri ne bil gi

mer can or ma nı için de do laş mak tay dı. Ka ya la rın ara sın da ki ya rık lar da on la rın yu va la rıy dı. Ha nos de lik ler den bi ri ne bil gi mer can or ma nı için de do laş mak tay dı. Ka ya la rın ara sın da ki ya rık lar da on la rın yu va la rıy dı. Ha nos de lik ler den bi ri ne bil gi al mak için ka fası nı sok tu. Ama içer de ki za rif

Detaylı

Gü ven ce He sa b Mü dü rü

Gü ven ce He sa b Mü dü rü Güvence Hesabı nın dünü, bugünü, yarını A. Ka di r KÜ ÇÜK Gü ven ce He sa b Mü dü rü on za man lar da bi lin me ye, ta nın ma ya S baş la yan Gü ven ce He sa bı as lın da ye - ni bir ku ru luş de ğil.

Detaylı

G 2013 #2. G life. TurqeT-saqarTvelos sazrvarze. TurqeTeli qartvelebis cxovreba TÜRKİYELİ GÜRCÜLERİN HAYATI

G 2013 #2. G life. TurqeT-saqarTvelos sazrvarze. TurqeTeli qartvelebis cxovreba TÜRKİYELİ GÜRCÜLERİN HAYATI T G 1 T G 2013 #2 fasi: 2 lari Fiyati: 2 Tl TurqeT-saqarTvelos sazrvarze axali sabajo gaixsneba monatvawroba TÜRKİYE GÜRCİSTAN SINIRINDA Köle Ticareti YENİ GÜMRÜK AÇILACAK TurqeTeli qartvelebis cxovreba

Detaylı

Gök ler. Uçak lar la gi di lir an cak ora la ra. İn san gök ler de do la şa bil se. Bir ak şa müs tü, ar ka daş la rıyla. Bel ki ora la ra uçak lar

Gök ler. Uçak lar la gi di lir an cak ora la ra. İn san gök ler de do la şa bil se. Bir ak şa müs tü, ar ka daş la rıyla. Bel ki ora la ra uçak lar Gök ler. Uçak lar la gi di lir an cak ora la ra. İn san gök ler de do la şa bil se. Bir ak şa müs tü, ar ka daş la rıyla. Bel ki ora la ra uçak lar la da gi di le mez. Çün kü uçak lar çok ya kın dan geçi

Detaylı

ya kın ol ma yı is ter dim. Gü neş le ısı nan top rak üze rinde ki çat lak la rı da ha net gö rür düm o za man. Bel ki de ka rın ca la rı hat ta yağ

ya kın ol ma yı is ter dim. Gü neş le ısı nan top rak üze rinde ki çat lak la rı da ha net gö rür düm o za man. Bel ki de ka rın ca la rı hat ta yağ SAKARKÖY Uzun boy lu bir can lı ol ma yı ben is te me dim. Ben, doğ du ğum da da böy ley dim. Za man la da ha da uzadım üs te lik. Bü yü düm. Ben bü yü dük çe di ğer can lılar kı sal dı lar, kü çül dü

Detaylı

ucxo qveynis sasamartlo gadawyvetilebis saqartvelos teritoriaze cnoba da arsruleba

ucxo qveynis sasamartlo gadawyvetilebis saqartvelos teritoriaze cnoba da arsruleba ucxo qveynis sasamartlo gadawyvetilebis saqartvelos teritoriaze cnoba da arsruleba krebulsi gamoqveynebulia ertgvarovani sasamartlo praqtikis Camoyalibebisa da samartlis ganvitarebisatvis mnisvnelovani

Detaylı

4. - 5. sınıflar için. Öğrenci El Kitabı

4. - 5. sınıflar için. Öğrenci El Kitabı 4. - 5. sınıflar için Öğrenci El Kitabı Milli Eğitim Bakanlığı Talim ve Terbiye Kurulu Başkanlığı nın 28.08.2006 tarih ve B.08.0.TTK.0.01.03.03.611/9036 sayılı yazısı ile Denizler Yaşamalı Programı nın*

Detaylı

Görsel İşitsel Politikasıyla Avrupa Birliği:

Görsel İşitsel Politikasıyla Avrupa Birliği: Görsel İşitsel Politikasıyla Avrupa Birliği: Televizyon Yayıncılığından Yöndeşen Medyaya Doç. Dr. Ayşen Akkor Gül ii Ya yın No : 2930 letişim Di zi si : 103 1. Bas k - Ağustos 2013 İstanbul ISBN 978-605

Detaylı

De ğer li Müş te ri miz, Al fa Ro meo yu seç ti ği niz için te şek kür ede riz.

De ğer li Müş te ri miz, Al fa Ro meo yu seç ti ği niz için te şek kür ede riz. 01-10 NÜHAL: 01-10 NÜHAL 03.09.2008 12:46 Sayfa 1 De ğer li Müş te ri miz, Al fa Ro meo yu seç ti ği niz için te şek kür ede riz. Alfa 166nız, Al fa Ro meo ya öz gü; gü ven lik, kon for ve sü rüş mem nu

Detaylı

İslam da İhya ve Reform, çev: Fehrullah Terkan, Ankara Okulu Yayınları, Ankara 2006.

İslam da İhya ve Reform, çev: Fehrullah Terkan, Ankara Okulu Yayınları, Ankara 2006. Faz lur Rah man: 21 Ey lül 1919 da Pa kis tan n Ha za ra şeh rin de doğ du. İlk öğ re ni mi ni Pa kis tan da Ders-i Niza mî ola rak bi li nen ge le nek sel med re se eği ti mi şek lin de biz zat ken di

Detaylı

BU KALEM UN(UFAK)* SEL YAYINCILIK. Enis Batur un yayınevimizdeki kitapları:

BU KALEM UN(UFAK)* SEL YAYINCILIK. Enis Batur un yayınevimizdeki kitapları: BU KALEM UN(UFAK)* Enis Batur un yayınevimizdeki kitapları: 60 mm Dizüstü Meşkler ve İçcep Meşkleri Elma / Örgü Teknikleri Üzerine Bir Roman Denemesi Bu Kalem - Bukalemun Bu Kalem - Melûn Bu Kalem - Un(Ufak)

Detaylı

7. Sınıf MATEMATİK TAM SAYILARLA ÇARPMA VE BÖLME İŞLEMLERİ 1. I. ( 15) ( 1) 5. ( 125) : ( 25) 5 6. (+ 9) = (+ 14)

7. Sınıf MATEMATİK TAM SAYILARLA ÇARPMA VE BÖLME İŞLEMLERİ 1. I. ( 15) ( 1) 5. ( 125) : ( 25) 5 6. (+ 9) = (+ 14) 7. Sınıf MATEMATİK TAM SAYILARLA ÇARPMA VE BÖLME İŞLEMLERİ TEST 1 1. I. (15) (1) II. (1) (6) III. (+8) (1) IV. (10) (1) Yukarıda verilen işlemlerden kaç tanesinin sonucu pozitiftir? A) 4 B) 3 C) 2 D) 1

Detaylı

www.ottobock.com.tr info@ottobock.com.tr

www.ottobock.com.tr info@ottobock.com.tr Bu broşürü size ulaştıran: www.ottobock.com.tr info@ottobock.com.tr Yaşamaya yeniden başlamak İndeks Önsöz...4 İlk Uygulama...5 Gögüs Protezinin Seçimi...6 Slikon Protezler...8 Bakım...9 Lenfödem...10

Detaylı

VE R M L ÇA LIŞ MA NIN L KE LE R

VE R M L ÇA LIŞ MA NIN L KE LE R Ve rim li ça lış ma nın il ke le ri ni açık la ya bi lir mi si niz? VE R M L ÇA LIŞ MA NIN L KE LE R Bil di ği niz gi bi, Ba şa rı lı Ol mak için dü zen li, prog ram lı, is tek li, is tik râr lı bir şe

Detaylı

10. SINIF KONU ANLATIMLI. 2. ÜNİTE: ELEKTRİK VE MANYETİZMA 4. Konu MANYETİZMA ETKİNLİK ve TEST ÇÖZÜMLERİ

10. SINIF KONU ANLATIMLI. 2. ÜNİTE: ELEKTRİK VE MANYETİZMA 4. Konu MANYETİZMA ETKİNLİK ve TEST ÇÖZÜMLERİ 10. IIF KOU ALATIMLI 2. ÜİTE: ELEKTRİK VE MAYETİZMA 4. Konu MAYETİZMA ETKİLİK ve TET ÇÖZÜMLERİ 2 Ünite 2 Elektrik ve Manyetizma 2. Ünite 4. Konu (Manyetizma) A nın Çözümleri 3. 1. Man ye tik kuv vet ler,

Detaylı

Türkçe Dil Bilgisi B R N C BÖ LÜM SES B L G S. a b c ç d e f g h i j k l m n o ö p r s t u ü v y z TÖMER. Gazi Üniversitesi 17

Türkçe Dil Bilgisi B R N C BÖ LÜM SES B L G S. a b c ç d e f g h i j k l m n o ö p r s t u ü v y z TÖMER. Gazi Üniversitesi 17 B R N C BÖ LÜM SES B L G S a b c ç d e f g h i j k l m n o ö p r s t u ü v y z TÖMER Gazi Üniversitesi 17 1-ALFABE Tür ki ye Türk çe sinin alfabesinde 29 harf var d r. A a (a) ayakkab B b (be) bebek C

Detaylı

TÜRK STANDARDLARI ENSTİTÜSÜ

TÜRK STANDARDLARI ENSTİTÜSÜ TÜRK STANDARDLARI ENSTİTÜSÜ BELGELENDİRME MERKEZİ BAŞKANLIĞI YENİ DÜNYANIN YENİ YÖNETİM SİSTEMLERİ TSE İZMİR BELGELENDİRME MÜDÜRLÜĞÜ 1 TÜRK STANDARDLARI ENSTİTÜSÜ 13.03.2014 TSE İZMİR BELGELENDİRME MÜDÜRLÜĞÜ

Detaylı

Web-aplikaciebis damusaveba monacemta bazebis safuzvelze (ASP.NET, ADO.NET, C#)

Web-aplikaciebis damusaveba monacemta bazebis safuzvelze (ASP.NET, ADO.NET, C#) saqartvelos teqnikuri universiteti gia surgulaze, ekaterine Turqia, irakli bulia Web-aplikaciebis damusaveba monacemta bazebis safuzvelze (ASP.NET, ADO.NET, C#) registrirebulia stu-s saredaqciosagamomcemlo

Detaylı

DENEME 8 SAYISAL BÖLÜM ÇÖZÜMLERİ

DENEME 8 SAYISAL BÖLÜM ÇÖZÜMLERİ DENEME 8 SAYISAL BÖLÜM ÇÖZÜMLERİ. 99 98 9 ( ).( ).( ) ( ).( ).( ) = = = 00 00 ( ).. + bulunur. 5. a b+ = 0 ise b a b + = 0 ve b 0 ol ma lı b dir. a. + 0 ol ma lı a 0 a. A). = ise ( ) = B). = ise ( ) =

Detaylı

GELECEĞİ DÜŞÜNEN ÇEVREYE SAYGILI % 70. tasarruf. Sokak, Park ve Bahçelerinizi Daha Az Ödeyerek Daha İyi Aydınlatmak Mümkün

GELECEĞİ DÜŞÜNEN ÇEVREYE SAYGILI % 70. tasarruf. Sokak, Park ve Bahçelerinizi Daha Az Ödeyerek Daha İyi Aydınlatmak Mümkün www.urlsolar.com S L D-S K -6 0 W ile 1 5 0 W St an d art S o kak L a m ba sı F iya t K arşılaşt ırm a sı kw h Ü c reti Yıllık Tü ke tim Ü cre ti Y ıllık T ü ketim Fa rkı kw Sa at G ü n A y Stan d art

Detaylı

DÜZLEM AYNALAR BÖLÜM 25

DÜZLEM AYNALAR BÖLÜM 25 DÜZE AAAR BÖÜ 5 DE SRU 1 DE SRUAR ÇÖZÜER 4 1 A B C D E F ışık ışını B noktasından geçer ışık ışını E noktasından geçer 5 ESE AAR ışını ve düzlem aynalarında yansıdığında, n = 3 ve n = 1 olur Bu durumda

Detaylı

TEST 1. Hareketlilerin yere göre hızları; V L. = 4 m/s olarak veriliyor. K koşucusunun X aracına göre hızı; = 6 m/s V X.

TEST 1. Hareketlilerin yere göre hızları; V L. = 4 m/s olarak veriliyor. K koşucusunun X aracına göre hızı; = 6 m/s V X. TEST 1 ÇÖZÜER BAĞI HAREET 1 40m a =3m/s 4m/s 3 1m/s 6m/s 4m/s ere göre yüzücünün hızı: = 5 m/s olur I yargı doğrudur a =3m/s y =4m/s + Hareketlilerin yere göre hızları; = 1 m/s = 6 m/s = 4 m/s olarak veriliyor

Detaylı

saqartvelos sapatriarqos wmida andria pirvelwodebulis saxelobis qartuli universiteti

saqartvelos sapatriarqos wmida andria pirvelwodebulis saxelobis qartuli universiteti saqartvelos sapatriarqos wmida andria pirvelwodebulis saxelobis qartuli universiteti St. Andrew the First-Called Georgian University of Patriarchate of Georgia ქართველოლოგიის აქტუალური პრობლემები Actual

Detaylı

E. AHMET TONAK 1951, İstanbul doğumlu. 1972 de İTÜ den makine mühendisi olarak mezun oldu. 1972-1973 döneminde Yeni Ortam gazetesinde ve Asyalı

E. AHMET TONAK 1951, İstanbul doğumlu. 1972 de İTÜ den makine mühendisi olarak mezun oldu. 1972-1973 döneminde Yeni Ortam gazetesinde ve Asyalı 420 E. AHMET TONAK 1951, İstanbul doğumlu. 1972 de İTÜ den makine mühendisi olarak mezun oldu. 1972-1973 döneminde Yeni Ortam gazetesinde ve Asyalı dergisinde çalıştı. 1973 te İsveç e, ardından ABD ye

Detaylı

ÖNSÖZ Doğan HASOL. UZMAN GÖRÜŞÜ Prof. Dr. Metin TAŞ. Yap -Endüstri Merkezi Araşt rma Bölümü - Önsöz

ÖNSÖZ Doğan HASOL. UZMAN GÖRÜŞÜ Prof. Dr. Metin TAŞ. Yap -Endüstri Merkezi Araşt rma Bölümü - Önsöz Yayımlayan YAPI-ENDÜSTRİ MERKEZİ The Building Information Centre, Istanbul Hazırlayan YEM ARAŞTIRMA BÖLÜMÜ (YEMAR) Yapı Bilgi Merkezi Bölüm Yöneticisi BİRGÜL YAVUZ YEM Araştırma Sorumlusu ANIL KAYGUSUZ

Detaylı

Eynu Bat Çin: Sar Uygurca ve Salarca Kuzeydoğu Güney Sibirya Şorca Sayan Türkçesi Bat Moğolistan Duha...

Eynu Bat Çin: Sar Uygurca ve Salarca Kuzeydoğu Güney Sibirya Şorca Sayan Türkçesi Bat Moğolistan Duha... İÇİNDEKİLER Türkçe Çeviri Hakk nda.............................................................. 7 kinci Bask Hakk nda................................................................ 8 Sahada Dil Dokümantasyonu....................................................

Detaylı

Afetler ve İlişkilerimiz

Afetler ve İlişkilerimiz Afetler ve İlişkilerimiz DEPREM KAYIPLARIMIZ VE YAS Sayfa 2 DEPREM, KAYIPLAR VE EŞLER ARASI İLİŞKİLER Sayfa 10 DEPREM, KAYIPLAR VE DOSTLUKLAR Sayfa 14 DEPREM KAYIPLARIMIZ VE YAS Aşa ğı da ki bil gi ve

Detaylı

SERBEST MUHASEBECİLER, SERBEST MUHASEBECİ MALİ MÜŞAVİRLER VE YEMİNLİ MALİ MÜŞAVİRLERİN MESLEKİ FAALİYETLERİNDE UYACAKLARI ETİK İLKELER HAKKINDA

SERBEST MUHASEBECİLER, SERBEST MUHASEBECİ MALİ MÜŞAVİRLER VE YEMİNLİ MALİ MÜŞAVİRLERİN MESLEKİ FAALİYETLERİNDE UYACAKLARI ETİK İLKELER HAKKINDA SERBEST MUHASEBECİLER, SERBEST MUHASEBECİ MALİ MÜŞAVİRLER VE YEMİNLİ MALİ MÜŞAVİRLERİN MESLEKİ FAALİYETLERİNDE UYACAKLARI ETİK İLKELER HAKKINDA YÖNETMELİK 23 424 SERBEST MUHASEBECİLER, SERBEST MUHASEBECİ

Detaylı

MESLEK HUKUKU. Yahya ARIKAN Serbest Muhasebeci Mali Müşavir

MESLEK HUKUKU. Yahya ARIKAN Serbest Muhasebeci Mali Müşavir MESLEK HUKUKU Yahya ARIKAN Serbest Muhasebeci Mali Müşavir İSMMMO Mevzuat Yayınları 1 Grafik ve Uygulama: Evren Günay Bask ve Cilt TOR OFSET SANAYİ VE TİCARET LİMİTED ŞİRKETİ Hadımköy Yolu Akçaburgaz Mah.

Detaylı

qartvelta morvaweoba osmaletsa da TurqeTis respublikasi muhajirobis Semdgom

qartvelta morvaweoba osmaletsa da TurqeTis respublikasi muhajirobis Semdgom Actual Problems of Kartvelology 161 murat qasabi TurqeTi, TurqeT-saqarTvelos megobrobis sazogadoebis xelmzrvanelis moadgile qartvelta morvaweoba osmaletsa da TurqeTis respublikasi muhajirobis Semdgom osmaletis

Detaylı

MODEL SORU - 1 DEKİ SORULARIN ÇÖZÜMLERİ

MODEL SORU - 1 DEKİ SORULARIN ÇÖZÜMLERİ 1. BÖÜM A DAGAARI MDE SRU - 1 DEİ SRUARIN ÇÖZÜMERİ 5. T 1. uvvet vektörünün dengeden uzaklaşan ucu ile hız vektörünün ları çakışık olmalıdır. Buna göre şeklinde CEVA C 2. Dal ga la rın gen li ği den ge

Detaylı

TOPLAM KALİTE YÖNETİMİ

TOPLAM KALİTE YÖNETİMİ Prof. Dr. Canan ÇETİN Marmara Üniversitesi TOPLAM KALİTE YÖNETİMİ Kalitenin Unsurları Kalitenin Stratejik Yayılımı İnsan Kaynakları ve Kalite Yönetimi İlişkisi Kalite Kontrol Çemberleri Ülkeler ve Toplam

Detaylı

Değerli Müşterimiz, Bu sayfalarda yer alan ilgili semboller ile belirtilen uyar lar ve aç klamalar, dikkatle okuman z tavsiye ediyoruz:

Değerli Müşterimiz, Bu sayfalarda yer alan ilgili semboller ile belirtilen uyar lar ve aç klamalar, dikkatle okuman z tavsiye ediyoruz: 001-023 TÜRKÇE N HAL:001-023 TÜRKÇE N HAL 08.08.2008 13:30 Sayfa 1 Değerli Müşterimiz, Fiat Stilo yu seçtiğiniz için teşekkür ederiz. Bu kitab, yeni otomobilinizin tüm özelliklerini tan man za ve onu mümkün

Detaylı

saqartvelos soflis meurneobis mecnierebata akademiis akademiur sabwosi

saqartvelos soflis meurneobis mecnierebata akademiis akademiur sabwosi sareklamo-sainformacio biuleteni # 1 (44 ) marti, 2012 w. gaas@dsl.ge http://gaas.dsl.ge Tbilisi, 0102, ivane javaxisvilis q. #51 t. 291 03 90 xvale ar unda hgavdes drevandels, Tu kacs progresi, winsvla

Detaylı

ÖĞRETİM) İŞLETME (İNGİLİZCE), LİSANS Bİ*** KA*** PROGRAMI, (ÖRGÜN ÖĞRETİM)

ÖĞRETİM) İŞLETME (İNGİLİZCE), LİSANS Bİ*** KA*** PROGRAMI, (ÖRGÜN ÖĞRETİM) MUHASEBE VE DENETİM,TEZSİZ YÜKSEK LİSANS PROGRAMI, (İKİNCİ 17-1 EĞİTİM-ÖĞTETİM YILI BAHAR YARIYILI YERLEŞTİRME RAPORU 1 A17 1******* ES*** FE*** İŞLETME PR. (AÇIK 7.9 1, 9,5 Kazandı A 1*******3 BÜ*** Şİ***

Detaylı

Abdullah Öcalan. SEÇME YAZILAR Cilt VI

Abdullah Öcalan. SEÇME YAZILAR Cilt VI Abdullah Öcalan SEÇME YAZILAR Cilt VI ABDULLAH ÖCALAN SEÇME YAZILAR CİLT 6 WEŞANÊN SERXWEBÛN 74 Abdul lah ÖCA LAN SEÇME YAZILAR / CİLT 6 Weşanên Serxwebûn: 74 Birin ci baskı: Temmuz 1995 Hera us ge ber:

Detaylı

T.C. Sıra No Aday No Kimlik No Ad Soyad Lisans Lisans Puanı Mülakat Puanı Nihai Ortalama

T.C. Sıra No Aday No Kimlik No Ad Soyad Lisans Lisans Puanı Mülakat Puanı Nihai Ortalama T.C. Sıra No Aday No Kimlik No Ad Soyad Lisans Lisans Puanı Mülakat Puanı Nihai Ortalama 1 A370094 58*******92 MU*** KA*** SAĞLIK YÖNETİMİ, LİSANS TAMAMLAMA 94.50 94,5 PROGRAMI, 2 A372539 71*******12 NU***

Detaylı

Hemşirelerin İş Yaşamı Kalitesi ve Etkileyen Faktörlere İlişkin Görüşleri

Hemşirelerin İş Yaşamı Kalitesi ve Etkileyen Faktörlere İlişkin Görüşleri - ORĐJĐNAL ARAŞTIRMA Hemşirelerin İş Yaşamı Kalitesi ve Etkileyen Faktörlere İlişkin Görüşleri Dr. Esra UĞUR, a Dr. Süheyla ABAAN b a Hemşirelik Hizmetleri Eğitim Koordinatörü, Yeditepe Üniversitesi Hastanesi,

Detaylı

T.C. EBELİK, LİSANS PROGRAMI, (ÖRGÜN ÖĞRETİM) EBELİK, LİSANS PROGRAMI, (ÖRGÜN ÖĞRETİM)

T.C. EBELİK, LİSANS PROGRAMI, (ÖRGÜN ÖĞRETİM) EBELİK, LİSANS PROGRAMI, (ÖRGÜN ÖĞRETİM) T.C. Sıra No Aday No Kimlik No Ad Soyad Lisans Lisans Puanı Mülakat Puanı Nihai Ortalama BHP EBELİK, TEZSİZ YÜKSEK LİSANS PROGRAMI, (İKİNCİ (* Bu programda mülakat sınavını kazanan öğrenci sayısı 7'nin

Detaylı

Txilis nergis gamoyvana, barebis gaseneba da movla (rekomendaciebi)

Txilis nergis gamoyvana, barebis gaseneba da movla (rekomendaciebi) Txilis nergis gamoyvana, barebis gaseneba da movla (rekomendaciebi) Tbilisi 2015 rekomendaciebis avtorebi: iuza vasaze saqartvelos soflis meurneobis mecnierebata akademiis akademikosi, profesori; givi

Detaylı

Günlük GüneşlIk. Şarkılar. Ali Çolak

Günlük GüneşlIk. Şarkılar. Ali Çolak Günlük GüneşlIk Şarkılar Ali Çolak Alý Ço lak; 1965 yýlýnda Na zil li de doð du. Ga zi Üni ver si te si Teknik Eði tim Fakülte si nde baþ ladýðý yüksek öðre ni mi ni, Do kuz Eylül Üni ver si te si Bu ca

Detaylı

DE NÝZ leri Anmak, YA DEV RÝM YA Ö LÜM Þiarýný Haykýrmaktýr!

DE NÝZ leri Anmak, YA DEV RÝM YA Ö LÜM Þiarýný Haykýrmaktýr! DE NÝZ leri Anmak, YA DEV RÝM YA Ö LÜM Þiarýný Haykýrmaktýr! 6 Ma yýs 1972, üç ko mü nist ön de rin, dev ri me bað lý lý ðýn, halk la rýn kur tu luþ mü ca de le si ne i nan cýn, mark sizm-le ni nizm bay

Detaylı

ULUSLARARASI USKUDARSEMPOZYUMU

ULUSLARARASI USKUDARSEMPOZYUMU ULUSLARARASI.... USKUDARSEMPOZYUMU V 1-5 Kasım 2007 BİLDİRİLER CİLT I EDİTÖR DR. COŞKUN YILMAZ USKUDAR SEMPOZYUMU V KURULU Prof. Dr. Mehmet Prof. Eriinsal Prof. Dr. Mustafa Uzun Prof. Dr. Zekeriya Prof.

Detaylı

Abdullah Öcalan. Weşanên Serxwebûn 85

Abdullah Öcalan. Weşanên Serxwebûn 85 Abdullah Öcalan Ta rih gü nü müz de giz li ve biz ta ri hin baş lan gı cın da giz li yiz Abdullah Öcalan Ta rih gü nü müz de giz li ve biz ta ri hin baş lan gı cın da giz li yiz Weşanên Serxwebûn 85 Abdul

Detaylı

Perihan Mağden Biz kimden kaçıyorduk Anne?

Perihan Mağden Biz kimden kaçıyorduk Anne? ... 1 2... ... 3 Perihan Mağden Biz kimden kaçıyorduk Anne? 4... Can Yayınları: 1632 Türk Edebiyatı: 472 Perihan Mağden, 2007 Can Sanat Yayınları Ltd. Þti., 2007 1. basım: Haziran 2007 Kapak Tasarımı:

Detaylı

ეს პროექტი დაფინანსებულია ევროკავშირის მიერ. wameba. Sedegebi, diagnostika, eqspertiza da reabilitacia. (saxelmzrvanelo klinicistebisatvis)

ეს პროექტი დაფინანსებულია ევროკავშირის მიერ. wameba. Sedegebi, diagnostika, eqspertiza da reabilitacia. (saxelmzrvanelo klinicistebisatvis) ეს პროექტი დაფინანსებულია ევროკავშირის მიერ wameba!! Sedegebi, diagnostika, eqspertiza da reabilitacia (saxelmzrvanelo klinicistebisatvis) თბილისი 2008 1 This Project is Funded by the European Union Torture

Detaylı

JANE AUSTEN AŞK VE GURUR

JANE AUSTEN AŞK VE GURUR 1 2 JANE AUSTEN AŞK VE GURUR 3 Pride and Prejudice, Jane Austen 2007, Can Sanat Yayınları Ltd. Şti. Tüm hakları saklıdır. Tanıtım için yapılacak kısa alıntılar dışında yayıncının yazılı izni olmaksızın

Detaylı

DİRİLİŞ TAMAMLANDI SIRA KURTULUŞTA

DİRİLİŞ TAMAMLANDI SIRA KURTULUŞTA ABDULLAH ÖCALAN DİRİLİŞ TAMAMLANDI SIRA KURTULUŞTA Seçme Röportajlar (Cilt II) Ertuğrul Kürkçü ve Ragıp Duran'ın kapatılan Özgür Gündem gazetesi adına PKK Genel Başkanı Abdullah Öcalan'la yaptıklarıröportaj

Detaylı

SIVI BASINCI. 3. K cis mi her iki K. sı vı da da yüzdü ğü ne gö re ci sim le re et ki eden kal dır ma kuv vet le ri eşittir. = F ky 2V.d X.

SIVI BASINCI. 3. K cis mi her iki K. sı vı da da yüzdü ğü ne gö re ci sim le re et ki eden kal dır ma kuv vet le ri eşittir. = F ky 2V.d X. BÖÜ SIVI BSINCI IŞTIRR ÇÖZÜER SIVI BSINCI 4a a a a a a a a a a 4a ka bı nın ta ba nın a ki sı vı ba sın cı, 4ag ka bı nın ta bı nın a ki sı vı ba sın cı, ag ve ba sınç la rı ta raf ta ra fa oran la nır

Detaylı

1. sınıflar için. Öğretmen El Kitabı

1. sınıflar için. Öğretmen El Kitabı 1. sınıflar için Öğretmen El Kitabı HAZIRLAYANLAR Prof. Dr. Selahiddin Ö ÜLMÜfi (Ankara Üniversitesi Eğitim Bilimleri Fakültesi) Yrd. Doç. Dr. Cem BABADO AN (Ankara Üniversitesi Eğitim Bilimleri Fakültesi)

Detaylı

30 MALİ BORÇLAR *** En çok bir yıl içinde ödenmesi gereken ve ödenmeleri dönen varlıklarla gerçekleştirilecek

30 MALİ BORÇLAR *** En çok bir yıl içinde ödenmesi gereken ve ödenmeleri dönen varlıklarla gerçekleştirilecek 30 MALİ BORÇLAR *** 3.. KISA VADELİ YABANCI KAYNAKLAR En çok bir yıl içinde ödenmesi gereken ve ödenmeleri dönen varlıklarla gerçekleştirilecek olan borçlardır. 30 Mali Borçlar 14 32 Ticari Borçlar 33

Detaylı

qartuli monetebi erzrumis muzeumsi

qartuli monetebi erzrumis muzeumsi 50 qap ქართველოლოგიის აქტუალური პრობლემები osman aiteqini TurqeTi, vanis universiteti qartuli monetebi erzrumis muzeumsi statiasi TurqeTis respublikis armosavlet anatoliis regionis ert-erti mnisvnelovani

Detaylı

TurqeTSi mcxovrebi qartvelebis Sesaxeb

TurqeTSi mcxovrebi qartvelebis Sesaxeb Actual Problems of Kartvelology 97 nebi giumusi TurqeTi, rizes rejeb Taif erdoranis saxelobis universiteti TurqeTSi mcxovrebi qartvelebis Sesaxeb saqartvelos Semdegyvelaze meti qartveli TurqeTis teritoriazea

Detaylı

Weşanên Serxwebûn 107. Kutsallık ve lanetin simgesi URFA

Weşanên Serxwebûn 107. Kutsallık ve lanetin simgesi URFA 107 Weşanên Serxwebûn 107 Abdullah ÖCALAN SAVUNMALARIM Kutsallık ve lanetin simgesi URFA Dic le-fı rat hav za sın da ta rih KUTSALLIK VE LANETİN SİMGESİ URFA Dicle-Fırat havzasında tarih KUTSALLIK VE LANETİN

Detaylı

SERBEST MUHASEBECİLİK, SERBEST MUHASEBECİ MALİ MÜŞAVİRLİK VE YEMİNLİ MALİ MÜŞAVİRLİK MESLEKLERİNE İLİŞKİN HAKSIZ REKABET VE REKLAM YASAĞI YÖNETMELİĞİ

SERBEST MUHASEBECİLİK, SERBEST MUHASEBECİ MALİ MÜŞAVİRLİK VE YEMİNLİ MALİ MÜŞAVİRLİK MESLEKLERİNE İLİŞKİN HAKSIZ REKABET VE REKLAM YASAĞI YÖNETMELİĞİ SERBEST MUHASEBECİLİK, 24 SERBEST MUHASEBECİ MALİ MÜŞAVİRLİK VE YEMİNLİ MALİ MÜŞAVİRLİK MESLEKLERİNE İLİŞKİN HAKSIZ REKABET VE REKLAM YASAĞI YÖNETMELİĞİ 478 SERBEST MUHASEBECİLİK, SERBEST MUHASEBECİ MALİ

Detaylı

le bir gü rül tü ç k yor du ki, bir sü re son ra ye rin al t n dan yük - se len u ul tu yu bi le du ya maz ol dum. Der hal böy le bir du - rum da ke

le bir gü rül tü ç k yor du ki, bir sü re son ra ye rin al t n dan yük - se len u ul tu yu bi le du ya maz ol dum. Der hal böy le bir du - rum da ke KAR KUYUSU v B R D Ak l ba fl n da bir in sa n n bu gü ne ka dar ar t k çok tan ö ren - mifl ol ma s ge re kir di. Yüz ler ce ke re te le viz yon da an lat m fl lar, ga ze te ler de yaz m fl lar, lis

Detaylı

GAZ BASINCI. 1. Cıva seviyesine göre ba- sınç eşitliği yazılırsa, + h.d cıva

GAZ BASINCI. 1. Cıva seviyesine göre ba- sınç eşitliği yazılırsa, + h.d cıva . BÖÜ GZ BSINCI IŞTIRR ÇÖZÜER GZ BSINCI 1. Cıva seviyesine göre ba- sınç eşitliği yazılırsa, P +.d cıva.g Düzenek yeterince yüksek bir yere göre götürülünce azalacağından, 4. Y P zalır zalır ve nok ta

Detaylı

OKUL ÖNCESİ DİN VE AHLÂK EĞİTİMİ

OKUL ÖNCESİ DİN VE AHLÂK EĞİTİMİ OKUL ÖNCESİ DİN VE AHLÂK EĞİTİMİ Değerler Eğitimi Merkezi Eserin her türlü basım hakkı anlaşmalı olarak Değerler Eğitimi Merkezi Yayınları na aittir. Değerler Eğitimi Merkezi Yayınları bir Ensar Neşriyat

Detaylı

için de ki ler Röportaj Darüşşafaka Eğitim Kurumları Genel Müdürü Nilgün Akalın: STK'lar devlet okullarında çalışmalı.

için de ki ler Röportaj Darüşşafaka Eğitim Kurumları Genel Müdürü Nilgün Akalın: STK'lar devlet okullarında çalışmalı. KILITTASI DERGI:Layout 1 12/11/09 2:13 AM Page 1 için de ki ler Sorumuz var Kültürel miras nedir, genç kuşaklara nasıl aktarılır? 48 6 50 Röportaj Darüşşafaka Eğitim Kurumları Genel Müdürü Nilgün Akalın:

Detaylı

MODEL SORU - 1 DEKİ SORULARIN ÇÖZÜMLERİ

MODEL SORU - 1 DEKİ SORULARIN ÇÖZÜMLERİ 5 BÖÜ RENER 1 2 ODE SORU - 1 DEİ SORUARIN ÇÖÜERİ T aralığı yalnız, T aralığı ise yalnız kaynaktan ışık alabilir aralığı her iki kaynaktan ışık alabileceğinden, + ( + yeşil) = renkte görünür I II O IV III

Detaylı

ABDULLAH ÖCALAN. PKK 5. Kongresi'ne sunulan POLİTİK RAPOR

ABDULLAH ÖCALAN. PKK 5. Kongresi'ne sunulan POLİTİK RAPOR ABDULLAH ÖCALAN PKK 5. Kongresi'ne sunulan POLİTİK RAPOR ABDULLAH ÖCALAN PKK 5. Kongresi'ne sunulan POLİTİK RAPOR WEŞANÊN SERWXEBÛN 73 Abdul lah ÖCA LAN PKK 5. Kongresi'ne sunulan POLİTİK RAPOR Weşanên

Detaylı

PKK (Partiya Karkerên Kurdistan) Program ve Tüzüğü. Weşanên Serxwebûn 71. Yayınevinin notu PROGRAM VE TÜZÜK

PKK (Partiya Karkerên Kurdistan) Program ve Tüzüğü. Weşanên Serxwebûn 71. Yayınevinin notu PROGRAM VE TÜZÜK PKK (Partiya Karkerên Kurdistan) Program ve Tüzüğü Weşanên Serxwebûn 71 PKK (Partiya Karkerên Kurdistan) PROGRAM VE TÜZÜK Weşanên Serxwebûn 71 Birinci Baskı: Nisan 1995 Herausgeber: Agri Verlag Vogelsanger

Detaylı

MODEL SORU - 1 DEKİ SORULARIN ÇÖZÜMLERİ

MODEL SORU - 1 DEKİ SORULARIN ÇÖZÜMLERİ . BÖÜ ONDNSTÖRR OD SORU - Dİ SORURIN ÇÖÜRİ 4. enerji(j). Bir kondansatörün sığası yapısına bağlıdır. üküne ve uçları arasındaki elektriksel potansiyel farkına bağlı değildir. 4 sabit 4 P 4.0 4.0 4 0 5

Detaylı

YAY DALGALARI. 1. m. 4. y(cm) Şe kil de 25 cm lik kıs mı 2,5 dal ga ya kar şı lık ge lir.

YAY DALGALARI. 1. m. 4. y(cm) Şe kil de 25 cm lik kıs mı 2,5 dal ga ya kar şı lık ge lir. 1. BÖÜM A DAGAARI AIŞTIRMAAR ÇÖZÜMER A DAGAARI 1.. (c) T λ 5c Şe kil de 5 c lik kıs ı,5 dal ga a kar şı lık ge lir. 0 5 (c) Bu du ru da, 5 λ = 5 λ = 10 c Dal ga nın aıla hı zı, 60 V = = = 15 t c/ s Dal

Detaylı

ÖĞRETİM) PROGRAMI, (ÖRGÜN ÖĞRETİM) (ÖRGÜN ÖĞRETİM) 9 A Na*** Va*** PAZARLAMA ,000 88,0350 Kazandı

ÖĞRETİM) PROGRAMI, (ÖRGÜN ÖĞRETİM) (ÖRGÜN ÖĞRETİM) 9 A Na*** Va*** PAZARLAMA ,000 88,0350 Kazandı İŞLETME YÖNETİCİLİĞİ, TEZSİZ YÜKSEK LİSANS PROGRAMI, (İKİNCİ 1-19 EĞİTİM-ÖĞRETİM YILI GÜZ YARIYILI YERLEŞTİRME RAPORU 1 A71 *******9 İKTİSAT, LİSANS PROGRAMI, (ÖRGÜN EC*** EK*** 9.9 1, 95,5 Kazandı A139

Detaylı

TEST 1 ÇÖZÜMLER BASİT MAKİNELER

TEST 1 ÇÖZÜMLER BASİT MAKİNELER ES ÇÖÜER BASİ AİNEER. ( ) Sis tem den ge de ol du ğu na gö e, nok ta sı na gö e tok alı sak; ( ). 4 +.. +. 8 4 + 4 0 4 olu. CEVA A yi de ğiş ti me den eşit li ği sağ la mak için, a kü çül tül meli di.

Detaylı

Sıra No Aday No Kimlik No Ad Soyad Lisans Lisans Puanı Mülakat Puanı Nihai Ortalama Durum

Sıra No Aday No Kimlik No Ad Soyad Lisans Lisans Puanı Mülakat Puanı Nihai Ortalama Durum 1 A3719 3*******1 İŞLETME (İNGİLİZCE), LİSANS BE*** İL*** 7.1 95,,55 Kazandı A37793 33******* EB*** ŞE*** İNSAN KAYNAKLARI YÖNETİMİ PR.. 9, 5,3 Kazandı 3 A33 17*******5 SE*** YÜ*** PSİKOLOJİ PR.. 5, 3,9

Detaylı

Sıra No Aday No Kimlik No Ad Soyad Lisans Lisans Puanı Mülakat Puanı Nihai Ortalama Durum PROGRAMI, (ÖRGÜN ÖĞRETİM) ÖĞRETİM)

Sıra No Aday No Kimlik No Ad Soyad Lisans Lisans Puanı Mülakat Puanı Nihai Ortalama Durum PROGRAMI, (ÖRGÜN ÖĞRETİM) ÖĞRETİM) 1 A3919 9******* İŞLETME (İNGİLİZCE), LİSANS BU*** ER*** PROGRAMI, (ÖRGÜN 9. 9, 9,5 Kazandı A19 15*******3 İKTİSAT, LİSANS PROGRAMI, (ÖRGÜN AS*** DE*** 7.7 95,,5 Kazandı 3 A71 SİYASET BİLİMİ VE ULUSLARARASI

Detaylı

კატასტროფები: სტატისტიკა და კავშირი კლიმატის ცვლილებასთან

კატასტროფები: სტატისტიკა და კავშირი კლიმატის ცვლილებასთან კატასტროფები: სტატისტიკა და კავშირი კლიმატის ცვლილებასთან giorgi gafrindasvili 6-9 ivnisi 2011 weli INTERNATIONAL INSTITUTE FOR GEO-INFORMATION SCIENCE AND EARTH OBSERVATION bunebrivi katastrofebi geologiuri

Detaylı

ÖDEV ve ÖLÇME AKILLI. Barış TEPECİK

ÖDEV ve ÖLÇME AKILLI. Barış TEPECİK AKILLI ÖDEV ve ÖLÇME. sınıf Barış TEPECİK AFG Matbaa Yayıncılık Kağıt İnş. Ltd. Şti. Buca OSB, BEGOS 2. Bölge 3/20 Sk. No: 17 Buca-İZMİR Tel: 0.232.442 01 01-442 03 03 Faks: 442 06 60 Bu kitabın tüm hakları

Detaylı

GER ÇEK TEN HA BER VE RiR AS YA NIN BAH TI NIN MÝF TA HI, MEÞ VE RET VE ÞÛ RÂ DIR. 28 HAZÝRAN 2012 PERÞEMBE/ 75 Kr ÖYM BÝLMECESÝ

GER ÇEK TEN HA BER VE RiR AS YA NIN BAH TI NIN MÝF TA HI, MEÞ VE RET VE ÞÛ RÂ DIR. 28 HAZÝRAN 2012 PERÞEMBE/ 75 Kr ÖYM BÝLMECESÝ RUM PRLMNTRÝN HZIRLDIÐI RPOR KPM D Müslüman kadýnlara ayrýmcýlýk bitmeli v ru pa Kon se yi Par la men ter ler Mec li si (KPM), v ru pa ül ke le rin de Müs lü man ka dýn la ra yö ne lik ay - rým cý lý ðýn

Detaylı

Değerli Müşterimiz, Bu sayfalarda yer alan ilgili semboller ile belirtilen uyar lar ve aç klamalar, dikkatle okuman z tavsiye ediyoruz:

Değerli Müşterimiz, Bu sayfalarda yer alan ilgili semboller ile belirtilen uyar lar ve aç klamalar, dikkatle okuman z tavsiye ediyoruz: 001-023 TÜRKÇE N HAL:001-023 TÜRKÇE N HAL 08.08.2008 13:30 Sayfa 1 Değerli Müşterimiz, Fiat Stilo yu seçtiğiniz için teşekkür ederiz. Bu kitab, yeni otomobilinizin tüm özelliklerini tan man za ve onu mümkün

Detaylı

Din İstismarı Üzerine

Din İstismarı Üzerine ARAŞTIRMA VE İNCELEME Din İstismarı Üzerine Prof.Dr. Hüseyin CERTEL a a Felsefe ve Din Bilimleri Bölümü, Din Psikolojisi AD, Süleyman Demirel Üniversitesi İlahiyat Fakültesi, Isparta Ge liş Ta ri hi/re

Detaylı

Merhaba Genç Yoldaþlar;

Merhaba Genç Yoldaþlar; Merhaba Genç Yoldaþlar; Yeni bir sayýmýzla yine sizlerleyiz. Dünya halklarýnýn devrime yürüdüðü bir dönemdeyiz. Mýsýr ve Tunus devrimlerinin etkileri hala devam ediyor. Emperyalist güçler Libya ya düzenledikleri

Detaylı

İTME VE MOMENTUM. 1. P i

İTME VE MOMENTUM. 1. P i 7 BÖÜM İTME E MOMENTUM AIŞTIRMAAR ÇÖZÜMER İTME E MOMENTUM P i 0/s kg P s 0/s kg x +x düzle a Du va rın cis e u gu la dı ğı it e, o en tu de ği şi i ne eşit tir P i i 0 0 kg/s P s s ( 0 0 kg/s it e P P

Detaylı

YEMİNLİ MALİ MÜŞAVİRLER ODALARI YÖNETMELİĞİ

YEMİNLİ MALİ MÜŞAVİRLER ODALARI YÖNETMELİĞİ 7 YEMİNLİ MALİ MÜŞAVİRLER ODALARI YÖNETMELİĞİ 182 YEMİNLİ MALİ MÜŞAVİRLER ODALARI YÖNETMELİĞİ 7 YE M N L MA L MÜ fia V R LER ODA LA RI YÖ NET ME L (21 fiu bat 1990 ta rih ve 20440 sa y l Res mi Ga ze te

Detaylı

TÜRK DİLİ VE EDEBİYATI PR. (İNGİLİZCE) TARİH PR. (İNGİLİZCE) (TAM BURSLU) SOSYAL BİLGİLER ÖĞRETMENLİĞİ PR.

TÜRK DİLİ VE EDEBİYATI PR. (İNGİLİZCE) TARİH PR. (İNGİLİZCE) (TAM BURSLU) SOSYAL BİLGİLER ÖĞRETMENLİĞİ PR. Aday Kimlik Ad Soyad Sınav Lisans Lisans 1 A233139 2 A234223 3 A234363 4 A2712 5 A223251 6 A227829 7 A232737 8 A228288 9 A232288 A2596 11 A234425 12 A233457 13 A227794 ******* 36 19******* 90 ******* 46

Detaylı

Meh med Uzun. (Kürt Ede bi yat An to lo ji si), An to lo ji, iki cilt, 1995; Bî ra Qe de rê (Ka der Ku yu su), Ro man, 1995; Nar Çi çek le ri,

Meh med Uzun. (Kürt Ede bi yat An to lo ji si), An to lo ji, iki cilt, 1995; Bî ra Qe de rê (Ka der Ku yu su), Ro man, 1995; Nar Çi çek le ri, Meh med Uzun MO DERN Kürt ede bi ya tı nın en önem li isim le rin den olan Meh med Uzun, 1953 Si ve rek do ğum lu. 1977 yı lın dan bu ya na Av ru pa da, İs veç te ya şı yor. Kürt çe, Türk çe ve İs veç

Detaylı

İbn Sînâ nın Kutsal Akıl Öğretisi

İbn Sînâ nın Kutsal Akıl Öğretisi İbn Sînâ nın Kutsal Akıl Öğretisi Mustafa YILDIZ a a Melikgazi Mustafa Eminoğlu Anadolu Lisesi, Kayseri Ya zış ma Ad re si/cor res pon den ce: Mustafa YILDIZ Melikgazi Mustafa Eminoğlu Anadolu Lisesi,

Detaylı

ssip vaxtang Wabukianis saxelobis Tbilisis sabaleto xelovnebis saxelmwifo saswavleblis 13 wlis gaweuli musaobis angarisi

ssip vaxtang Wabukianis saxelobis Tbilisis sabaleto xelovnebis saxelmwifo saswavleblis 13 wlis gaweuli musaobis angarisi ssip vaxtang Wabukianis saxelobis Tbilisis sabaleto xelovnebis saxelmwifo saswavleblis 13 wlis gaweuli musaobis angarisi (mnisvnelovani RonisZiebebi) 2004 wlis seqtemberi 2016 wlis dekemberi zogadi informacia

Detaylı

STAJ YÖNETMELİĞİ GEREĞİ UYGULAMADA DİKKAT EDİLECEK KONULAR

STAJ YÖNETMELİĞİ GEREĞİ UYGULAMADA DİKKAT EDİLECEK KONULAR 15 STAJ YÖNETMELİĞİ GEREĞİ UYGULAMADA DİKKAT EDİLECEK KONULAR 328 STAJ YÖNETMELİĞİ GEREĞİ UYGULAMADA DİKKAT EDİLECEK KONULAR 15 STAJ YÖ NET ME L GE RE UY GU LA MA DA D K KAT ED LE CEK KO NU LAR STAJ LE

Detaylı

GÜN GÜN DRUCKER PETER F. DRUCKER JOSEPH A. MACIARIELLO ÜNLÜ DÜŞÜNÜRÜN YAPITLARINDAN SEÇ LM Ş 366 F K R VE MOT VASYON. Çeviren Murat Çetinbakış

GÜN GÜN DRUCKER PETER F. DRUCKER JOSEPH A. MACIARIELLO ÜNLÜ DÜŞÜNÜRÜN YAPITLARINDAN SEÇ LM Ş 366 F K R VE MOT VASYON. Çeviren Murat Çetinbakış GÜN GÜN DRUCKER ÜNLÜ DÜŞÜNÜRÜN YAPITLARINDAN SEÇ LM Ş 366 F K R VE MOT VASYON PETER F. DRUCKER JOSEPH A. MACIARIELLO Çeviren Murat Çetinbakış ISBN 978-605-4538-74-4 2009 Peter F. Drucker Orijinal adı ve

Detaylı

GIDA SEKTÖRÜNDE GIDA KAYIPLARI ve GIDA İSRAFI PROJESİ

GIDA SEKTÖRÜNDE GIDA KAYIPLARI ve GIDA İSRAFI PROJESİ org GIDA SEKTÖRÜNDE GIDA KAYIPLARI ve GIDA İSRAFI PROJESİ NİSAN 2015 Ç N DE K LER ÖNSÖZ 1. SÜT ve SÜT MA MÜL LE R 1.1. Ge nel Du rum 1.2. Tür ki ye de süt üre ti mi ve sü tün top lan ma s 1.3. Süt üre

Detaylı

Yoğun Bakımda Ekip Çalışması

Yoğun Bakımda Ekip Çalışması DERLEME Yoğun Bakımda Ekip Çalışması a a Hemşirelik Bölümü, Marmara Üniversitesi Sağlık Bilimleri Fakültesi, İstanbul Ge liş Ta ri hi/re ce i ved: 25.12.2011 Ka bul Ta ri hi/ac cep ted: 08.08.2012 Bu makale

Detaylı

DENEME 3 SAYISAL BÖLÜM ÇÖZÜMLERİ

DENEME 3 SAYISAL BÖLÜM ÇÖZÜMLERİ DENEME SAYISAL BÖLÜM ÇÖZÜMLERİ 1. a. b = 24 a. c = 0 a. d = 42 ortak çarpan a olduğu için a nın en büyük olması gerekir. 24, 0 ve 42 sayılarını bölen en büyük sayma sayısı 6 olduğundan a = 6 dır. 6. b

Detaylı

KÜRESEL AYNALAR BÖLÜM 26

KÜRESEL AYNALAR BÖLÜM 26 ÜRESE AYNAAR BÖÜ 6 ODE SORU DE SORUARN ÇÖZÜER d d noktası çukur aynanın merkezidir ve ışınlarının izlediği yoldan, yargı doğrudur d noktası çukur aynanın odak noktasıdır d olur yargı doğrudur d + d + dir

Detaylı

sigorta BIRLIK ten Organ nakli ve

sigorta BIRLIK ten Organ nakli ve ISSN: 13057839 Ocak - Mart 2012 SAYI: 27 BIRLIK ten TÜRK YE S GORTA VE REASÜRANS fi RKETLER B RL YAYINIDIR Organ nakli ve sigorta Organ ve doku naklinde, hekimlerin verdikleri zarar nedeniyle ödemek zorunda

Detaylı

SA TIŞ NOK TA SI. www.ot to bock.com.tr

SA TIŞ NOK TA SI. www.ot to bock.com.tr www.ot to bock.com.tr SA TIŞ NOK TA SI Te ker lek li San dal ye Kİ ME, Nİ ÇİN, NA SIL? www.ot to bock.com.tr Te ker lek li San dal ye; Ki me, ni çin, na sıl? İn deks Te ker lek li San dal ye de Otur mak.......................................

Detaylı

œ œ œ. œ œ œ œ œ œ œ œ

œ œ œ. œ œ œ œ œ œ œ œ A RI DA I NDAN UÇTUM & b 4 2 & b Ağ rı Da ğı'n Kış la nın ö Dağda hay la danuç tum nü pı r kurdu Ça yır çi me Hep kuşlatım r le o A Yöre: Ağrı ne di düştüko r durdu Ça yır çi Hep küş lar A tım r me o le

Detaylı

TÜRKİYE MİLLİ KÜLTÜR VAKFI

TÜRKİYE MİLLİ KÜLTÜR VAKFI VAKIF INSAN TÜRKİYE MİLLİ KÜLTÜR VAKFI (Kırkıncı Yıl Hatıra Kitabı) Editör TMKV adına Prof. Dr. Salih Tuğ İstanbul 2011 8 Bir top lu lu un (ger çek) efen di si ve ön de ri, o top lu ma hiz met eden dir

Detaylı

MODEL SORU - 1 DEKİ SORULARIN ÇÖZÜMLERİ

MODEL SORU - 1 DEKİ SORULARIN ÇÖZÜMLERİ ÖLÜ ÜRESEL YNLR OEL SORU - Eİ SORULRN ÇÖZÜLERİ 4 a a a d Şe kil de ö rül dü ğü i bi, ve ışık ışın la rı yansı ma lar so nu u ken di üze rin den e ri dö ner CEVP Şekilde örüldüğü ibi, aynalar arasındaki

Detaylı

qutaisuri saubrebi - XI

qutaisuri saubrebi - XI akaki weretlis saxelmwifo universiteti AKAKI TSERETELI STATE UNIVERSITY qutaisuri saubrebi - XI samecniero konferenciis masalebi ezrvneba stambolis qartul savanesi pirveli wignis gamocemidan 130 wlistavs

Detaylı

EĞİTİM BİLİMLERİ ÖRNEK DENEME SINAVI - 4

EĞİTİM BİLİMLERİ ÖRNEK DENEME SINAVI - 4 Bu Bölümde Toplam 120 Soru Bulunmaktadır. Eğitim Bilimleri Testi için verilen toplam cevaplama süresi 150 dakikadır. (2,5 saat) 1 ve 2. so ru la r pa rag ra fa gö re ya n t la y n z. Bir gün or man da

Detaylı

SOLVENCY II. Şirketlerin yaşam tarzını değiştirecek sistem: ten

SOLVENCY II. Şirketlerin yaşam tarzını değiştirecek sistem: ten ten N SAN-HAZ RAN 2013 SAYI: 32 Şirketlerin yaşam tarzını değiştirecek sistem: SOLVENCY II 2014 yılı başında Avrupa Birliği nde kısmen yürürlüğe girecek olan sistemin amacı; sigorta sektöründe bilançonun

Detaylı